Toggle menu
243,5 tis.
110
18
642,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ćiril Brajša: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ćiril Brajša'''-->'''Ćiril Brajša''' ([[Pazin]], [[26. ožujka]] [[1889.]] – [[Zagreb]], [[22. prosinca]] [[1977.]]), hrvatski [[skladatelj]], brat pravnika i publicista [[Stojan Brajša|Stojana Brajše]], sin [[Matko Brajša|Matka Brajše Rašana]].
Ćiril Brajša''' ([[Pazin]], [[26. ožujka]] [[1889.]] – [[Zagreb]], [[22. prosinca]] [[1977.]]), hrvatski [[skladatelj]], brat pravnika i publicista [[Stojan Brajša|Stojana Brajše]], sin [[Matko Brajša|Matka Brajše Rašana]].


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 08:21

Ćiril Brajša (Pazin, 26. ožujka 1889.Zagreb, 22. prosinca 1977.), hrvatski skladatelj, brat pravnika i publicista Stojana Brajše, sin Matka Brajše Rašana.

Životopis

Sam se podučavao glazbi. Prve poduke dao mu je otac Matko koji ga je uputio na skupljanje narodnih napjeva iz Istre i vođenje pjevačkih zborova. Maturirao u Pazinu na klasičnoj gimnaziji. Kao gimnazijalac bio u skupini domoljubne mladeži okupljene oko redovnika Fridolina Stöckla, koji je glazbom za pjevački i tamburaški zbor poticao narodnu svijest Hrvata u Istri. Stockl je Brajšu podučavao u glazbenoteorijskim disciplinama i sviranju orgulja. U Beču i Zagrebu studirao je pravo. Dok je studirao vodio je tamburaški zbor Djetićkog društva. Doktorirao pravo u Zagrebu. Radio je kao odvjetnik u tri grada. U Gornjoj Stubici 1919/20., zatim cijelo desetljeće provodi u Karlovcu te od 1930. do 1953. u Zagrebu.

Ćiril Brajša pretežno je skladao crkvene zborne skladbe. Skladbe je u Zagrebu uvježbavala Ćirilova supruga Sofija. Autor je većine tekstova za svoje skladbe. Ostali dio njegova opusa čine prigodne pjesme i dječji igrokaz s pjevanjem koji je bio namijenjen priredbama Gospojinskog društva »Katarina Zrinska«. Djela objavio u listovima Glasnik sv. Josipa i Naša Gospa Lurdska.

Autor je pjesme Mila majko nebeska, rado pjevane u crkvenim zborovima!

Literatura