Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Liberalizam: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Li(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Liberalizam'''-->{{Infookvir ideologija|ime = Liberalizam|samostalna obilježja = sloboda tiska|nastanak = 17. stoljeće|slika = Declaration of the Rights of Man and of the Citizen in 1789.jpg|opis slike = Deklaracija o pravima čovjeka i građanina}}'''Liberalizam''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''liberalis ← liber'' = slobodan, slobodarstvo, slobodoumlje) [[svjetonazor]] je koji zagovara smanjenje nadzora države i drugih političkih institucija nad individualnom slobodom pojedinca; politička doktrina koja zagovara [[demokracija|demokratske oblike]] vlasti, političku toleranciju i postupne reforme političkih i društvenih institucija. U [[ekonomija|ekonomiji]] zagovara, tradicionalno, načelo ''[[laissez faire]]'', tj. nesputano djelovanje [[slobodno tržište|slobodnog tržišta]] i tržišnih zakonitosti te smanjenje prerogativa [[socijalizam|socijalističke]] države. Liberalizam je borba građanske klase za slobodu mišljenja i neograničenu slobodu tržišta. Liberali vjeruju u ljudski razum (racionalnost) i bili su često u povijesti (osobito u 19. stoljeću) utilitaristi.  
{{Infookvir ideologija|ime = Liberalizam|samostalna obilježja = sloboda tiska|nastanak = 17. stoljeće|slika = Declaration of the Rights of Man and of the Citizen in 1789.jpg|opis slike = Deklaracija o pravima čovjeka i građanina}}'''Liberalizam''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''liberalis ← liber'' = slobodan, slobodarstvo, slobodoumlje) [[svjetonazor]] je koji zagovara smanjenje nadzora države i drugih političkih institucija nad individualnom slobodom pojedinca; politička doktrina koja zagovara [[demokracija|demokratske oblike]] vlasti, političku toleranciju i postupne reforme političkih i društvenih institucija. U [[ekonomija|ekonomiji]] zagovara, tradicionalno, načelo ''[[laissez faire]]'', tj. nesputano djelovanje [[slobodno tržište|slobodnog tržišta]] i tržišnih zakonitosti te smanjenje prerogativa [[socijalizam|socijalističke]] države. Liberalizam je borba građanske klase za slobodu mišljenja i neograničenu slobodu tržišta. Liberali vjeruju u ljudski razum (racionalnost) i bili su često u povijesti (osobito u 19. stoljeću) utilitaristi.  


Začetnici moderne liberalne misli bili su engleski filozofi 16. i 17. stoljeća [[Thomas Hobbes]] i [[John Locke]] koji su razvijali teoriju o prirodnim pravima čovjeka. Locke je bio prvi koji je pozvao na sekularizaciju u "Pismu o toleranciji" i opisao kako bi moderna pravna država trebala izgledati ("Dvije rasprave o vladi"). Ekonomski liberalizam i politiku slobodnog tržišta definirao je škotski teoretičar [[Adam Smith]] u svome djelu "Bogatstvo naroda" (The Wealth of the Nations") 1776. što se i danas smatra početkom ekonomske znanosti.
Začetnici moderne liberalne misli bili su engleski filozofi 16. i 17. stoljeća [[Thomas Hobbes]] i [[John Locke]] koji su razvijali teoriju o prirodnim pravima čovjeka. Locke je bio prvi koji je pozvao na sekularizaciju u "Pismu o toleranciji" i opisao kako bi moderna pravna država trebala izgledati ("Dvije rasprave o vladi"). Ekonomski liberalizam i politiku slobodnog tržišta definirao je škotski teoretičar [[Adam Smith]] u svome djelu "Bogatstvo naroda" (The Wealth of the Nations") 1776. što se i danas smatra početkom ekonomske znanosti.

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 09:20

Liberalizam
Liberalizam

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina

Nastanak 17. stoljeće
Samostalna obilježja sloboda tiska

Liberalizam (lat. liberalis ← liber = slobodan, slobodarstvo, slobodoumlje) svjetonazor je koji zagovara smanjenje nadzora države i drugih političkih institucija nad individualnom slobodom pojedinca; politička doktrina koja zagovara demokratske oblike vlasti, političku toleranciju i postupne reforme političkih i društvenih institucija. U ekonomiji zagovara, tradicionalno, načelo laissez faire, tj. nesputano djelovanje slobodnog tržišta i tržišnih zakonitosti te smanjenje prerogativa socijalističke države. Liberalizam je borba građanske klase za slobodu mišljenja i neograničenu slobodu tržišta. Liberali vjeruju u ljudski razum (racionalnost) i bili su često u povijesti (osobito u 19. stoljeću) utilitaristi.

Začetnici moderne liberalne misli bili su engleski filozofi 16. i 17. stoljeća Thomas Hobbes i John Locke koji su razvijali teoriju o prirodnim pravima čovjeka. Locke je bio prvi koji je pozvao na sekularizaciju u "Pismu o toleranciji" i opisao kako bi moderna pravna država trebala izgledati ("Dvije rasprave o vladi"). Ekonomski liberalizam i politiku slobodnog tržišta definirao je škotski teoretičar Adam Smith u svome djelu "Bogatstvo naroda" (The Wealth of the Nations") 1776. što se i danas smatra početkom ekonomske znanosti.

Također, liberalizam je i politički pokret koji se zalaže za poštovanje ljudskih prava i liberalnih stečevina čovječanstva. Kao sustavna politička misao i praksa razvija se iz prosvjetiteljstva 17. i 18. stoljeća, osobito kroz djela Montesquieua, Rousseaua i dr., a politički je uobličen u ustavnim aktima kao što su američka Deklaracija o neovisnosti (1776.) i francuska Deklaracija o pravima čovjeka i građanina (1789.)

Na društvena zbivanja u 19. stoljeću utjecale su, između ostalog, i ideje koje su iznosili sociolozi, filozofi i drugi mislioci. Liberali su polazili od ideje osobne slobode pojedinca koju bi, u idealnim uvjetima, trebala jamčiti državna vlast. Zato su tražili da se ustavom definira kako osobe na vlasti moraju vladati i što im je u tom vladanju dopušteno, a što nije. Također su se zauzimali za slobodu tiska, okupljanja i udruživanja; da svi ljudi mogu ravnopravno birati vlast i biti birani u tijela vlasti kao što su parlament ili vlada. Liberali su među prvima tražili ravnopravnost žena.

Svojevrsni povijesni vrhunac je - u bliskoj vezi sa razvojem nacionalizma - liberalizam zabilježio u "proljeću naroda" revolucionarne 1848. godine.

Liberalni mislilac John Stuart Mill jedan je od osnivača pokreta za žensko pravo glasa, a u tvornicama i tvrtkama za bolje uvjete rada, kraće radno vrijeme i ukidanje dječjeg rada.

Liberalne ideje su nailazile na oštar otpor znatnog dijela vladajućih slojeva (aristokracija, od Europe do Japana i Etiopije) i znatnog dijela seljaštva i sitnih obrtnika. Zahvaljujući sve jačoj ulozi srednjih slojeva (građanstva) - glavnog socijalnog uporišta liberalnih ideja - u novim oblicima organizacije privrede i društva tijekom 19. i 20. stoljeća, imale su one sve više uspjeha. U 20. i 21. stoljeću su liberalni oblici organizacije država zaživjeli u mnogim državama svijeta; danas prvenstveno zahvaljujući globalnom utjecaju SAD-a, gdje je liberalizam neodvojivo povezan sa nacionalnim samoshvaćanjem, te gdje se na vlasti već preko dva stoljeća izmjenjuju Republikanska stranka i Demokratska stranka, koje su u suštini obje baštinice liberalne ideologije ljevijeg ("socijalnoliberalnog") i desnijeg ("konzervativno-liberalnog") usmjerenja.