DNK sekvenator: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnih znakova
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''DNK sekvenator'''-->[[Datoteka:DNA-Sequencers from Flickr 57080968.jpg|minijatura|Sekvenatori DNK]]
[[Datoteka:DNA-Sequencers from Flickr 57080968.jpg|minijatura|Sekvenatori DNK]]
'''DNK sekvenator''' je uređaj koji se primjenjuje u određivanju [[niz|slijeda]] [[nukleotid|nukleotida]] u molekuli  [[DNK]] i za određivanje dužine fragmenata DNK (mikrosatelita). <ref>[http://sestar.irb.hr/instrumenti_show.php?ID=28 Šestar - baza znansvenih instrumenata,  Knjižnica Instituta Ruđer Bošković]</ref><ref>[http://www.irb.hr/Istrazivanja/Kapitalna-oprema/DNA-sekvenator-ABI-PRISM-R-3100-Avant-Genetic-Analyzer DNA sekvenator - ABI PRISM® 3100-Avant Genetic Analyzer, Kapitalna oprema, Istraživanja, Institut Ruđer Bošković]</ref>
'''DNK sekvenator''' je uređaj koji se primjenjuje u određivanju [[niz|slijeda]] [[nukleotid|nukleotida]] u molekuli  [[DNK]] i za određivanje dužine fragmenata DNK (mikrosatelita). <ref>[http://sestar.irb.hr/instrumenti_show.php?ID=28 Šestar - baza znansvenih instrumenata,  Knjižnica Instituta Ruđer Bošković]</ref><ref>[http://www.irb.hr/Istrazivanja/Kapitalna-oprema/DNA-sekvenator-ABI-PRISM-R-3100-Avant-Genetic-Analyzer DNA sekvenator - ABI PRISM® 3100-Avant Genetic Analyzer, Kapitalna oprema, Istraživanja, Institut Ruđer Bošković]</ref>


Redak 6: Redak 6:
Neke sekvenatore DNK može se smatrati [[optički instrument|optičkim instrumentom]], jer analiziraju svjetlosne signale koji potječu od [[fluorofora]] koje su se prikačile za nukleotide.
Neke sekvenatore DNK može se smatrati [[optički instrument|optičkim instrumentom]], jer analiziraju svjetlosne signale koji potječu od [[fluorofora]] koje su se prikačile za nukleotide.


Prvi automatizirani sekvenator DNK izumio je [[Lloyd M. Smith]], a uveo ga je [[Applied Biosystems]] 1987. godine<ref>{{cite web|last1=Cook-Deegan|first1=Robert Mullan|title=Origins of the Human Genome Project|url=http://faculty.washington.edu/mccurdy/Project.doc|publisher=Sveučilište Washington|accessdate=20. listopada 2014.}}</ref> Djelovao je po [[Sangerova metoda sekvenciranja DNK|Sangerovoj metodi]], tehnologiji koja je tvorila osnovicu "prve generacije" sekvenatora DNK<ref name=Metzker>{{cite journal |author=Metzker, M. L. |title=Emerging technologies in DNA sequencing |journal=Genome Res. |volume=15 |issue=12 |pages=1767–1776 |year=2005. |pmid=16339375 |doi= 10.1101/gr.3770505}}</ref><ref name="Hutchison, C. A. III. 2007 6227–6237">{{cite journal |author=Hutchison, C. A. III. |title=DNA sequencing: bench to bedside and beyond |journal=Nucleic Acids Res. |volume=35 |issue=18 |pages=6227–6237 |year=2007 |pmid=17855400 |doi= 10.1093/nar/gkm688}}</ref> i omogućila dovršenje [[Projekt humanog genoma|Projekta humanog genoma]] 2001. godine.<ref name="F. S. Collins, M. Morgan, and A. Patrinos 2003 286–290">{{cite journal |author=F. S. Collins, M. Morgan, and A. Patrinos |title=The Human Genome Project: lessons from large-scale biology |journal=Science |volume=300 |issue=5617 |pages=286–290 |year=2003. |pmid=12690187 |doi= 10.1126/science.1084564}}</ref>
Prvi automatizirani sekvenator DNK izumio je [[Lloyd M. Smith]], a uveo ga je [[Applied Biosystems]] 1987. godine<ref>{{Citiranje weba|last1=Cook-Deegan|first1=Robert Mullan|title=Origins of the Human Genome Project|url=http://faculty.washington.edu/mccurdy/Project.doc|publisher=Sveučilište Washington|accessdate=20. listopada 2014.}}</ref> Djelovao je po [[Sangerova metoda sekvenciranja DNK|Sangerovoj metodi]], tehnologiji koja je tvorila osnovicu "prve generacije" sekvenatora DNK<ref name=Metzker>{{cite journal |author=Metzker, M. L. |title=Emerging technologies in DNA sequencing |journal=Genome Res. |volume=15 |issue=12 |pages=1767–1776 |year=2005. |pmid=16339375 |doi= 10.1101/gr.3770505}}</ref><ref name="Hutchison, C. A. III. 2007 6227–6237">{{cite journal |author=Hutchison, C. A. III. |title=DNA sequencing: bench to bedside and beyond |journal=Nucleic Acids Res. |volume=35 |issue=18 |pages=6227–6237 |year=2007 |pmid=17855400 |doi= 10.1093/nar/gkm688}}</ref> i omogućila dovršenje [[Projekt humanog genoma|Projekta humanog genoma]] 2001. godine.<ref name="F. S. Collins, M. Morgan, and A. Patrinos 2003 286–290">{{cite journal |author=F. S. Collins, M. Morgan, and A. Patrinos |title=The Human Genome Project: lessons from large-scale biology |journal=Science |volume=300 |issue=5617 |pages=286–290 |year=2003. |pmid=12690187 |doi= 10.1126/science.1084564}}</ref>


U današnjici je u tijeku razvitak treće generacije tehnologija sekvenciranja DNK.<ref name="HE">{{cite web|url=https://geek.hr/znanost/|title=Razvoj treće generacije tehnologija sekvenciranja DNK|author=Filip Ćakić|date=|work=|language=|publisher=Znanost, hrvatski popularno-znanstveni portal|accessdate=29. prosinca 2014.|published=15. rujna 2010.}}</ref>  
U današnjici je u tijeku razvitak treće generacije tehnologija sekvenciranja DNK.<ref name="HE">{{Citiranje weba|url=https://geek.hr/znanost/|title=Razvoj treće generacije tehnologija sekvenciranja DNK|author=Filip Ćakić|date=|work=|language=|publisher=Znanost, hrvatski popularno-znanstveni portal|accessdate=29. prosinca 2014.|published=15. rujna 2010.}}</ref>  


== Referencije ==
== Referencije ==

Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 11:50

Datoteka:DNA-Sequencers from Flickr 57080968.jpg
Sekvenatori DNK

DNK sekvenator je uređaj koji se primjenjuje u određivanju slijeda nukleotida u molekuli DNK i za određivanje dužine fragmenata DNK (mikrosatelita). [1][2]

Sekvenatorom DNK automatiziralo se proces sekvenciranja DNK. Analizirajući poredak četiriju baza: adenina, gvanina, citozina i timina u lancu DNK. Poredak baza DNK u izvješću izgleda kao tekstualni string.

Neke sekvenatore DNK može se smatrati optičkim instrumentom, jer analiziraju svjetlosne signale koji potječu od fluorofora koje su se prikačile za nukleotide.

Prvi automatizirani sekvenator DNK izumio je Lloyd M. Smith, a uveo ga je Applied Biosystems 1987. godine[3] Djelovao je po Sangerovoj metodi, tehnologiji koja je tvorila osnovicu "prve generacije" sekvenatora DNK[4][5] i omogućila dovršenje Projekta humanog genoma 2001. godine.[6]

U današnjici je u tijeku razvitak treće generacije tehnologija sekvenciranja DNK.[7]

Referencije

  1. Šestar - baza znansvenih instrumenata, Knjižnica Instituta Ruđer Bošković
  2. DNA sekvenator - ABI PRISM® 3100-Avant Genetic Analyzer, Kapitalna oprema, Istraživanja, Institut Ruđer Bošković
  3. • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: last1
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  5. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  6. • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  7. • Nepoznat parametar: published
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web