Kubanska revolucija: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kubanska revolucija''' ([[španjolski]]: ''Revolución cubana'') je naziv za [[građanski rat]] koji se od 1953. do 1959. vodio na Kubi između režima pro-američkog predsjednika [[Fulgencio Batista|Batiste]] na jednoj, i ljevičarskih , nacionalističkih i prodemokratski orijentiranih ustanika okupljenih u [[Pokret 26. srpnja]] na drugoj strani. Ustanak je započeo u srpnju 1953.<ref>http://haciendapublishing.com/articles/fidel-castro-and-26th-july-movement</ref> Ustanici, koje je vodio [[Fidel Castro]], su unatoč brojčanoj i tehničkoj inferiornosti, koristeći vještu kombinaciju propagande i gerilske strategije, do kraja 1958. uspjeli vojnički slomiti Batistine snage i uspostaviti režim koji je započeo niz dalekosežnih ekonomskih i političkih reformi, koji će od Kube učiniti prvu socijalističku, odnosno komunističku državu na zapadnoj hemisferi. Reakcija SAD-a na te događaje je dovela do najozbiljnije eskalacije [[Hladni rat|hladnog rata]], a postignuća i strategiju kubanskih revolucionara su, s manje ili više uspjeha, pokušale kopirati brojne revolucionarne i gerilske organizacije diljem svijeta. Zbog svega toga se kubanska revolucija smatra jednim od najvažnijih događaja 20. stoljeća. | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 16:30
Kubanska revolucija (španjolski: Revolución cubana) je naziv za građanski rat koji se od 1953. do 1959. vodio na Kubi između režima pro-američkog predsjednika Batiste na jednoj, i ljevičarskih , nacionalističkih i prodemokratski orijentiranih ustanika okupljenih u Pokret 26. srpnja na drugoj strani. Ustanak je započeo u srpnju 1953.[1] Ustanici, koje je vodio Fidel Castro, su unatoč brojčanoj i tehničkoj inferiornosti, koristeći vještu kombinaciju propagande i gerilske strategije, do kraja 1958. uspjeli vojnički slomiti Batistine snage i uspostaviti režim koji je započeo niz dalekosežnih ekonomskih i političkih reformi, koji će od Kube učiniti prvu socijalističku, odnosno komunističku državu na zapadnoj hemisferi. Reakcija SAD-a na te događaje je dovela do najozbiljnije eskalacije hladnog rata, a postignuća i strategiju kubanskih revolucionara su, s manje ili više uspjeha, pokušale kopirati brojne revolucionarne i gerilske organizacije diljem svijeta. Zbog svega toga se kubanska revolucija smatra jednim od najvažnijih događaja 20. stoljeća.
Izvori
Pogreška pri izradbi sličice:
Nedovršeni članak Kubanska revolucija koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
