Manastir Manasija: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{sr}}' u '{{srp oznaka}}' |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
[[Datoteka:Stefan Lazarević tomb.JPG|mini|160px|lijevo|<center>Mramorna ploča ispod koje se, po mišljenju dijela stručnjaka, nalaze posmrtni ostaci Stefana Lazarevića]] | [[Datoteka:Stefan Lazarević tomb.JPG|mini|160px|lijevo|<center>Mramorna ploča ispod koje se, po mišljenju dijela stručnjaka, nalaze posmrtni ostaci Stefana Lazarevića]] | ||
[[Datoteka:Sveti_ratnici_Manasija.jpg|mini|<center>„Sveti ratnici”, detalj freske iz Manasije]] | [[Datoteka:Sveti_ratnici_Manasija.jpg|mini|<center>„Sveti ratnici”, detalj freske iz Manasije]] | ||
[[Utvrda|Utvrđeni]] [[manastir]] je podigao ''[[despot]]'' [[Stefan Lazarević]], poznat i kao ''Visoki Stefan'', čije se ''mošti'' („[[relikvije]]”), po mišljenju nekih stručnjaka, nalaze u južnom dijelu crkve, ispod bijele mramorne ploče<ref>[http://www2.serbiancafe.com/lat/vesti/14/33604/ Mošti despota Stefana u Manasiji], 22. prosinca 2006. {{ | [[Utvrda|Utvrđeni]] [[manastir]] je podigao ''[[despot]]'' [[Stefan Lazarević]], poznat i kao ''Visoki Stefan'', čije se ''mošti'' („[[relikvije]]”), po mišljenju nekih stručnjaka, nalaze u južnom dijelu crkve, ispod bijele mramorne ploče<ref>[http://www2.serbiancafe.com/lat/vesti/14/33604/ Mošti despota Stefana u Manasiji], 22. prosinca 2006. {{srp oznaka}} Preuzeto 5. lipnja 2013.</ref>. Gradnja je trajala između [[1407.]] i [[1418.]] godine. Odmah po osnutku, Manasija je postala kulturni centar ''despotovine''<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/srbija.73.html:367198-Manasiji-pripada-pola-Despotovca Manasiji pripada pola Despotovca], „Večernje novosti“, 21. veljače 2012. {{srp oznaka}} Preuzeto 5. lipnja 2013.</ref>. Njena „[[Resavska škola]]“ je bila prepisivačka radionica i izvor pisanih djela i prijevoda, ;ak i poslije pada despotovine, u [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. | ||
Manastirski kompleks sastoji se iz: | Manastirski kompleks sastoji se iz: | ||
* Crkve Svete Trojice ([[Sveto Trojstvo|Svetog Trojstva]]), | * Crkve Svete Trojice ([[Sveto Trojstvo|Svetog Trojstva]]), | ||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [https://www.blagofund.org/Archives/Manasija/sr/ Manastir Manasija- zbirka fotografija Fonda Blago, virtualna šetnja kroz crkvu, digitalizirani rukopisi] | * [https://www.blagofund.org/Archives/Manasija/sr/ Manastir Manasija- zbirka fotografija Fonda Blago, virtualna šetnja kroz crkvu, digitalizirani rukopisi] | ||
*[http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs/spomenik.php?id=543 Spomenici kulture u Srbiji: ''Manastir Manasija''] ([[Srpska akademija nauka i umetnosti]]) {{ | *[http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs/spomenik.php?id=543 Spomenici kulture u Srbiji: ''Manastir Manasija''] ([[Srpska akademija nauka i umetnosti]]) {{srp oznaka}} {{eng oznaka}} | ||
* [http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/952/tekst/prva-palata-stare-akademije-nauka/ Despot Stefan i manastir Manasija u novinama Srpske pravoslavne crkve („Pravoslavlje“, br. 952, 15. studenoga 2006.)] | * [http://www.pravoslavlje.org.rs/broj/952/tekst/prva-palata-stare-akademije-nauka/ Despot Stefan i manastir Manasija u novinama Srpske pravoslavne crkve („Pravoslavlje“, br. 952, 15. studenoga 2006.)] | ||
Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 03:23
Manastir Manasija (sr. Манастир Манасија) ili Resava je jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovjekovne kulture i najznačajnija građevina koja pripada takozvanoj „Moravskoj školi arhitekture“. Nalazi se na oko 30 kilometara od autoceste Beograd-Niš, u blizini Despotovca.
Povijest
Utvrđeni manastir je podigao despot Stefan Lazarević, poznat i kao Visoki Stefan, čije se mošti („relikvije”), po mišljenju nekih stručnjaka, nalaze u južnom dijelu crkve, ispod bijele mramorne ploče[1]. Gradnja je trajala između 1407. i 1418. godine. Odmah po osnutku, Manasija je postala kulturni centar despotovine[2]. Njena „Resavska škola“ je bila prepisivačka radionica i izvor pisanih djela i prijevoda, ;ak i poslije pada despotovine, u 15. i 16. stoljeću. Manastirski kompleks sastoji se iz:
- Crkve Svete Trojice (Svetog Trojstva),
- velike trpezarije ili takozvane „škole“ (koja se, teško oštećena, nalazi južno od crkve)
- utvrde s 11 tornjeva od kojih je najveća „Despotova kula“ (sjeverno od crkve).
Tijekom višestoljetne osmanske okupacije, manastir je više puta opustošen i razoren. S crkve je bio skinut olovni krov, pa je više od jednog stoljeća crkva prokišnjavala i dvije trećine fresaka su nepovratno propale.
Zapadni dio crkve, takozvana priprata (narteks), je prilikom jedne eksplozije u 18. st. teško oštećena, pa je današnja priprata većim dijelom naknadno dozidana. Srećom, u tom dijelu crkve očuvan je pod s mozaikom, koji je rađen od krupnog raznobojnog kamena.
Dana 15. travnja 2010. godine Republika Srbija je nominirala Manastir Manasiju za upis na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi[3].
Freske
Iako teško oštećen, živopis (slikopis ili narativne slike) Manasije spada u red najvećih dometa srednjovekovnog slikarstva. Od očuvanih fresaka najzanimljivija je kritorska („donorska”) kompozicija na zapadnom zidu glavnog dijela crkve, na kojoj despot Stefan u jednoj ruci drži povelju, a u drugoj model manastira. Na toj fresci je odjeven u vladarsku odoru s vladarskim insignijama (simbolima).
Na južnom i sjevernom zidu, u pevnicama, očuvani su veličanstveni likovi svetih ratnika. U gornjim zonama pevnica naslikane su scene iz Kristova života i ilustrirane su njegove prispodobe iz Evanđelja. U glavnom kubetu su predstavljeni starozavjetni proroci. U oltaru je naslikana Pričest apostola i Povorka svetih otaca, među kojima je (posljednji u redu prema sjeveru) prvi srpski arhiepiskop, sveti Sava. Na stubovima su dobro očuvani medaljoni s poprsjima svetitelja, poput lika svetog arkanđela Mihovila (na južnom) i svetog Petra Aleksandrijskog (na sjevernom stubu).
Manasija je rušena i pustošena mnogo puta. Ostalo je zabilježeno da je stradala 1439., 1456., 1476., i 1734., ali je i obnavljana 1735., 1806., 1810., i 1845. godine. Zavod za zaštitu spomenika kulture SR Srbije je 1956. godine uradio obimne konzervatorsko-restauratorske radove uključujući i čišćenje i konzervaciju fresaka.
Izvori
- ↑ Mošti despota Stefana u Manasiji, 22. prosinca 2006. (srp.) Preuzeto 5. lipnja 2013.
- ↑ Manasiji pripada pola Despotovca, „Večernje novosti“, 21. veljače 2012. (srp.) Preuzeto 5. lipnja 2013.
- ↑ Manastir Manasija na stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 5. lipnja 2013.
Vanjske poveznice
- Manastir Manasija- zbirka fotografija Fonda Blago, virtualna šetnja kroz crkvu, digitalizirani rukopisi
- Spomenici kulture u Srbiji: Manastir Manasija (Srpska akademija nauka i umetnosti) (srp.) (eng.)
- Despot Stefan i manastir Manasija u novinama Srpske pravoslavne crkve („Pravoslavlje“, br. 952, 15. studenoga 2006.)