Neobarok: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)
 
Nisu prikazane 2 međuinačice
Redak 6: Redak 6:
''Neobarok'' je krenuo iz [[Francuska|Francuske]] gdje se zvao i '''Stil drugog carstva''', on je bio široko prihvaćen i po [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], po čitavoj [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] i po dalekom istoku [[Japan]], [[Kina]].
''Neobarok'' je krenuo iz [[Francuska|Francuske]] gdje se zvao i '''Stil drugog carstva''', on je bio široko prihvaćen i po [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], po čitavoj [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] i po dalekom istoku [[Japan]], [[Kina]].


Stil se od [[1885.]] godine počeo širiti i po [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i svim zemljama [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]].<ref name=rev>{{cite web| url=http://www.buffaloah.com/a/DCTNRY/b/baroque.html#Baroque9| title =''Baroque Revival 1885-1914''| accessdate = 1. ožujka 2013.| language=engleski| publisher=Buffaloah}}</ref>
Stil se od [[1885.]] godine počeo širiti i po [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i svim zemljama [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]].<ref name=rev>{{Citiranje weba| url=http://www.buffaloah.com/a/DCTNRY/b/baroque.html#Baroque9| title =''Baroque Revival 1885-1914''| accessdate = 1. ožujka 2013.| language=engleski| publisher=Buffaloah}}</ref>
Veliki utjecaj na ponovno buđenje interesa za [[barok]]nu [[arhitektura|arhitekturu]], imala je [[Pariz|pariška]] Akademija umjetnosti - [[École des Beaux-Arts]] koja je bila najuticajniji arhitektonski studij u zapadnog svijeta 19. st. Svoje je  studente obrazovala za projektiranje monumentalnih javnih građevina u klasičnom stilu.<ref name=brit>{{cite web| url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/32952/Western-architecture/47407/Great-Britain| title =''Classicism, 1830–1930''| accessdate = 28. ožujka 2013.| language=engleski| publisher=Encyclopædia Britannica Online}}</ref> [[Pariz|Pariška]] opera ([[Opéra Garnier]]) iz [[1875.]] Charlesa Garniera bila je amblematska građevina neobaroka.<ref name=tre>{{cite web| url =http://www.treccani.it/enciclopedia/neobarocco/| title =''Neobarocco''| accessdate = 1. ožujka 2013.| language=talijanski| publisher=Treccani Enciclopedia Italiana}}</ref>
Veliki utjecaj na ponovno buđenje interesa za [[barok]]nu [[arhitektura|arhitekturu]], imala je [[Pariz|pariška]] Akademija umjetnosti - [[École des Beaux-Arts]] koja je bila najuticajniji arhitektonski studij u zapadnog svijeta 19. st. Svoje je  studente obrazovala za projektiranje monumentalnih javnih građevina u klasičnom stilu.<ref name=brit>{{Citiranje weba| url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/32952/Western-architecture/47407/Great-Britain| title =''Classicism, 1830–1930''| accessdate = 28. ožujka 2013.| language=engleski| publisher=Encyclopædia Britannica Online}}</ref> [[Pariz|Pariška]] opera ([[Opéra Garnier]]) iz [[1875.]] Charlesa Garniera bila je amblematska građevina neobaroka.<ref name=tre>{{Citiranje weba| url =http://www.treccani.it/enciclopedia/neobarocco/| title =''Neobarocco''| accessdate = 1. ožujka 2013.| language=talijanski| publisher=Treccani Enciclopedia Italiana}}</ref>


Po [[Austro-Ugarska|austrougarskim zemljama]] se podiglo puno građevina u tom stilu, posebno je produktivan bio arhitektonski ured [[Fellner & Helmer]], koji je podigao 48 kazališnih palača u tom stilu od [[Beč]]a, [[Graz]]a, [[Budimpešta|Budimpešte]], [[Odesa|Odese]], [[Hamburg]]a, [[Zagreb]]a, [[Sofija|Sofije]], [[Brno|Brna]], [[Rijeka|Rijeke]]...
Po [[Austro-Ugarska|austrougarskim zemljama]] se podiglo puno građevina u tom stilu, posebno je produktivan bio arhitektonski ured [[Fellner & Helmer]], koji je podigao 48 kazališnih palača u tom stilu od [[Beč]]a, [[Graz]]a, [[Budimpešta|Budimpešte]], [[Odesa|Odese]], [[Hamburg]]a, [[Zagreb]]a, [[Sofija|Sofije]], [[Brno|Brna]], [[Rijeka|Rijeke]]...
Redak 27: Redak 27:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Neo-baroque architecture}}
 
* [http://www.essential-architecture.com/STYLE/STY-E13.htm NeoBaroque Architecture (na portalu essential-architecture)] {{eng oznaka}}
* [http://www.essential-architecture.com/STYLE/STY-E13.htm NeoBaroque Architecture (na portalu essential-architecture)] {{eng oznaka}}


Posljednja izmjena od 1. prosinac 2021. u 22:21

Opera Garnier u Parizu, 1875.
Pogreška pri izradbi sličice:
Gradska vijećnica Belfast 1906.

Neobarok je naziv za jedan umjetnički pravac unutar stilskog razdoblja historicizma, koji je okvirno trajao od kraja 19. st. do početka Prvog svjetskog rata, a najviše se ogledao u arhitekturi kod podizanja reprezentativnih javnih građevina.

Povijest i karakteristike

Neobarok je krenuo iz Francuske gdje se zvao i Stil drugog carstva, on je bio široko prihvaćen i po Sjedinjenim Američkim Državama, po čitavoj Latinskoj Americi i po dalekom istoku Japan, Kina.

Stil se od 1885. godine počeo širiti i po Velikoj Britaniji i svim zemljama Britanskog Carstva.[1] Veliki utjecaj na ponovno buđenje interesa za baroknu arhitekturu, imala je pariška Akademija umjetnosti - École des Beaux-Arts koja je bila najuticajniji arhitektonski studij u zapadnog svijeta 19. st. Svoje je studente obrazovala za projektiranje monumentalnih javnih građevina u klasičnom stilu.[2] Pariška opera (Opéra Garnier) iz 1875. Charlesa Garniera bila je amblematska građevina neobaroka.[3]

Po austrougarskim zemljama se podiglo puno građevina u tom stilu, posebno je produktivan bio arhitektonski ured Fellner & Helmer, koji je podigao 48 kazališnih palača u tom stilu od Beča, Graza, Budimpešte, Odese, Hamburga, Zagreba, Sofije, Brna, Rijeke...

Galerija

Povezani članci

Izvori

  1. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

Vanjske poveznice

nl:Barok (stijlperiode)#Neobarok

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Neobarok&oldid=360830"