More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{boš}}' u '{{boš oznaka}}' |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Svetozar Pisarević''' ([[Bosanski Šamac]], [[25. prosinca]] [[1885.]] - [[Beograd]], [[3. studenog]] [[1929.]]) bio je prvak beogradske opere. | |||
Između dva svjetska rata, u tadašnjem svijetu glazbene umjetnosti, nastupao je u Ljubljanskoj i Zagrebačkoj operi, a [[1919.]] godine postao je član tek osnovane Beogradske opere. Kao izrazit talenat i obrazovan umjetnik odmah je dobio niz velikih uloga. Pjevao je u operama ''Knez od Zete'', ''Suton'', ''[[Prodana nevjesta]]'', ''[[Boris Godunov]]'', ''[[Knez Igor]]'', ''[[Ukleti Holandez]]'', ''Žene windsorske'' i drugim. Dr [[Miloje Milojević]] posebno je isticao Pisarevićeve uloge kardinala Bronjija u operi ''Židovka'', zatim starog Židova u operi ''[[Samson i Dalila (opera)|Samson i Dalila]]'' i Sarastra u operi ''[[Čarobna frula]]''. | Između dva svjetska rata, u tadašnjem svijetu glazbene umjetnosti, nastupao je u Ljubljanskoj i Zagrebačkoj operi, a [[1919.]] godine postao je član tek osnovane Beogradske opere. Kao izrazit talenat i obrazovan umjetnik odmah je dobio niz velikih uloga. Pjevao je u operama ''Knez od Zete'', ''Suton'', ''[[Prodana nevjesta]]'', ''[[Boris Godunov]]'', ''[[Knez Igor]]'', ''[[Ukleti Holandez]]'', ''Žene windsorske'' i drugim. Dr [[Miloje Milojević]] posebno je isticao Pisarevićeve uloge kardinala Bronjija u operi ''Židovka'', zatim starog Židova u operi ''[[Samson i Dalila (opera)|Samson i Dalila]]'' i Sarastra u operi ''[[Čarobna frula]]''. | ||
Iznenadna smrt Svetozara Pisarevića [[1929.]] godine bila je ogroman gubitak mladoj beogradskoj opernoj pozornici. Povodom njegove smrti mjesečnik kazališne umjetnosti, koji je izlazio u Beogradu, uz ostalo naznačio je i sljedeće: Svetozar Pisarević je iz svoje čestite bosanske obitelji ponio oduševljenje za svaki napredak u životu ujedinjene domovine... U nekrologu Dr Miloja Milojevića, koji je objavila ''Politika'', napisano je da je ''Svetozar Pisarević bio krupna ličnost našeg umjetničkog života. Imao je bas na izvanrednoj visini''.<ref>[http://glas-regije.com/poznati-samcani-od-politicara-do-sportista-umjetnika-i-heroja/ Glas regije.com – Poznati Šamčani: Od političara do sportista, umjetnika i heroja] (objavljeno 17. svibnja 2015.), pristupljeno 1. srpnja 2015. {{boš}}</ref> | Iznenadna smrt Svetozara Pisarevića [[1929.]] godine bila je ogroman gubitak mladoj beogradskoj opernoj pozornici. Povodom njegove smrti mjesečnik kazališne umjetnosti, koji je izlazio u Beogradu, uz ostalo naznačio je i sljedeće: Svetozar Pisarević je iz svoje čestite bosanske obitelji ponio oduševljenje za svaki napredak u životu ujedinjene domovine... U nekrologu Dr Miloja Milojevića, koji je objavila ''Politika'', napisano je da je ''Svetozar Pisarević bio krupna ličnost našeg umjetničkog života. Imao je bas na izvanrednoj visini''.<ref>[http://glas-regije.com/poznati-samcani-od-politicara-do-sportista-umjetnika-i-heroja/ Glas regije.com – Poznati Šamčani: Od političara do sportista, umjetnika i heroja] (objavljeno 17. svibnja 2015.), pristupljeno 1. srpnja 2015. {{boš oznaka}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 28. svibanj 2025. u 01:16
Svetozar Pisarević (Bosanski Šamac, 25. prosinca 1885. - Beograd, 3. studenog 1929.) bio je prvak beogradske opere.
Između dva svjetska rata, u tadašnjem svijetu glazbene umjetnosti, nastupao je u Ljubljanskoj i Zagrebačkoj operi, a 1919. godine postao je član tek osnovane Beogradske opere. Kao izrazit talenat i obrazovan umjetnik odmah je dobio niz velikih uloga. Pjevao je u operama Knez od Zete, Suton, Prodana nevjesta, Boris Godunov, Knez Igor, Ukleti Holandez, Žene windsorske i drugim. Dr Miloje Milojević posebno je isticao Pisarevićeve uloge kardinala Bronjija u operi Židovka, zatim starog Židova u operi Samson i Dalila i Sarastra u operi Čarobna frula.
Iznenadna smrt Svetozara Pisarevića 1929. godine bila je ogroman gubitak mladoj beogradskoj opernoj pozornici. Povodom njegove smrti mjesečnik kazališne umjetnosti, koji je izlazio u Beogradu, uz ostalo naznačio je i sljedeće: Svetozar Pisarević je iz svoje čestite bosanske obitelji ponio oduševljenje za svaki napredak u životu ujedinjene domovine... U nekrologu Dr Miloja Milojevića, koji je objavila Politika, napisano je da je Svetozar Pisarević bio krupna ličnost našeg umjetničkog života. Imao je bas na izvanrednoj visini.[1]
Izvori
- ↑ Glas regije.com – Poznati Šamčani: Od političara do sportista, umjetnika i heroja (objavljeno 17. svibnja 2015.), pristupljeno 1. srpnja 2015. (boš.)