More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{swe oznaka}}' u '{{šve oznaka}}' |
||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
==Biografija== | ==Biografija== | ||
Stieg Larsson je rođen u gradiću [[Skelleftehamn]], na sjeveru [[Švedska|Švedske]]. Njegov otac i djed radili su u tamošnjoj željezari. Zbog trovanja [[Arsen|arsenom]], otac je morao napustiti posao, te se sa suprugom i mlađim sinom preselio u [[Stockholm]]. Mladi Stieg je do svoje osme godine živio s djedom i bakom. Nakon djedove smrti, obitelj se seli u sveučilišni grad [[Umeå]].<ref name="Norran">[http://norran.se/2007/06/berattelsenomstieglarsson/ Berättelsen om Stieg Larsson] (''Priča o Stiegu Larssonu''), Jenny Petersson, norran.se, 1.lipnja 2007., pristupljeno 7. listopada 2013. {{ | Stieg Larsson je rođen u gradiću [[Skelleftehamn]], na sjeveru [[Švedska|Švedske]]. Njegov otac i djed radili su u tamošnjoj željezari. Zbog trovanja [[Arsen|arsenom]], otac je morao napustiti posao, te se sa suprugom i mlađim sinom preselio u [[Stockholm]]. Mladi Stieg je do svoje osme godine živio s djedom i bakom. Nakon djedove smrti, obitelj se seli u sveučilišni grad [[Umeå]].<ref name="Norran">[http://norran.se/2007/06/berattelsenomstieglarsson/ Berättelsen om Stieg Larsson] (''Priča o Stiegu Larssonu''), Jenny Petersson, norran.se, 1.lipnja 2007., pristupljeno 7. listopada 2013. {{šve oznaka}}</ref> Kada je imao osamnaest godina, na [[Protest|protestu]] protiv [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] je upoznao [[Eva Gabrielsson|Evu Gabrielsson]], koja će mu postati životna suputnica.<ref name="FanB">[http://www.stieglarsson.com/Life-and-work Stieg Larsson Biography - Background] (''Biografija Stiega Larssona''), pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Nakon izvršenja vojnog roka, tijekom 1977. godine, boravio je u [[Afrika|Africi]].<ref name="Expo">[http://expo.se/2010/stieg-larsson-1954-2004_3515.html Stieg Larsson 1954-2004], expo.se, pristupljeno 7. listopada 2013. {{šve oznaka}}</ref> Nakon povratka u Švedsku je, uz razne sitne poslove radio i kao slobodni novinar. Od 1977. do 1999. godine bio je zaposlen prvo kao [[Grafički dizajn|grafički dizajner]], a kasnije kao novinar u [[Tidningarnas Telegrambyrå]], švedskoj [[Novinska agencija|novinskoj agenciji]]. 1982. godine je postao [[Skandinavija|skandinavski]] izvjestitelj za britanski antifašistički časopis [[Searchlight]], za koji je pisao sve do svoje smrti.<ref name="Expo"></ref> <ref name="FanW">[http://www.stieglarsson.com/biography-work Stieg Larsson Biography - Work] (''Biografija Stiega Larssona''), pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Jedan je od osnivača časopisa [[Expo (časopis)|Expo]] 1995. godine, a od 1999. godine pa sve do smrti je bio njegov glavni urednik i predsjednik [[Zaklada|zaklade]] Expo.<ref name="Expo"></ref> | ||
==Pisanje== | ==Pisanje== | ||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
U lipnju 2010. godine u Švedskoj kraljevskoj knjižnici ([[Kungliga biblioteket]]) su pronađena dva ZF rukopisa pripisana Stiegu Larssonu, napisana kada je imao oko 17 godina.<ref name="Nyt">[http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2010/06/08/unpublished-manuscripts-by-stieg-larsson-are-found/?_r=0 Unpublished Manuscripts by Stieg Larsson Are Found] (''Pronađeni neobjavljeni rukopisi Stiega Larssona''), Dave Itzkoff, artsbeat.blogs.nytimes.com, 8.lipnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> | U lipnju 2010. godine u Švedskoj kraljevskoj knjižnici ([[Kungliga biblioteket]]) su pronađena dva ZF rukopisa pripisana Stiegu Larssonu, napisana kada je imao oko 17 godina.<ref name="Nyt">[http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2010/06/08/unpublished-manuscripts-by-stieg-larsson-are-found/?_r=0 Unpublished Manuscripts by Stieg Larsson Are Found] (''Pronađeni neobjavljeni rukopisi Stiega Larssona''), Dave Itzkoff, artsbeat.blogs.nytimes.com, 8.lipnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> | ||
Larssonovo prvo ime bilo je ''Stig'', što je uobičajeni oblik u Švedskoj. U svojim ranim dvadesetima je promijenio ime da bi izbjegao zabunu sa [[Stig Larsson|Stigom Larssonom]] koji je postao poznati pisac prije njega.<ref name="Fol">[http://www.folkbladet.nu/137240/stig-larsson-han-andrade-sjalv-stavningen/ Stig Larsson: Han ändrade själv stavningen] (''Stig Larsson: sam je promijenio slova''), folkbladet.nu, 27. veljače 2009., pristupljeno 7. listopada 2013. {{ | Larssonovo prvo ime bilo je ''Stig'', što je uobičajeni oblik u Švedskoj. U svojim ranim dvadesetima je promijenio ime da bi izbjegao zabunu sa [[Stig Larsson|Stigom Larssonom]] koji je postao poznati pisac prije njega.<ref name="Fol">[http://www.folkbladet.nu/137240/stig-larsson-han-andrade-sjalv-stavningen/ Stig Larsson: Han ändrade själv stavningen] (''Stig Larsson: sam je promijenio slova''), folkbladet.nu, 27. veljače 2009., pristupljeno 7. listopada 2013. {{šve oznaka}}</ref> Oba se imena jednako izgovaraju. | ||
==Novinarstvo i aktivizam== | ==Novinarstvo i aktivizam== | ||
| Redak 31: | Redak 31: | ||
==Smrt i kontroverze== | ==Smrt i kontroverze== | ||
Stieg Larsson je umro 9. studenog 2004. u dobi od 50 godina od posljedica [[Infarkt miokarda|srčanog udara]] nakon penjanja na sedmi kat zgrade u kojoj se nalaze uredi Expoa, jer [[dizalo]] nije bilo u funkciji. | Stieg Larsson je umro 9. studenog 2004. u dobi od 50 godina od posljedica [[Infarkt miokarda|srčanog udara]] nakon penjanja na sedmi kat zgrade u kojoj se nalaze uredi Expoa, jer [[dizalo]] nije bilo u funkciji. | ||
<ref name="EG">[http://www.theguardian.com/books/2010/feb/21/stieg-larsson-eva-gabrielsson Stieg Larsson – by the woman who shared his life] (''Stieg Larsson – od žene koja je dijelila njegov život''), Rachel Cooke, theguardian.com, 21.veljače 2010., pristupljeno 7.listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Pokopan je na [[Groblje|groblju]] Högalid, u Stockholmu.<ref name="Gr">[http://gravar.se/Högalids%20Församling/669/Stig%20Larsson Stieg Larsson], gravar.se, pristupljeno 7.listopada 2013. {{ | <ref name="EG">[http://www.theguardian.com/books/2010/feb/21/stieg-larsson-eva-gabrielsson Stieg Larsson – by the woman who shared his life] (''Stieg Larsson – od žene koja je dijelila njegov život''), Rachel Cooke, theguardian.com, 21.veljače 2010., pristupljeno 7.listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> Pokopan je na [[Groblje|groblju]] Högalid, u Stockholmu.<ref name="Gr">[http://gravar.se/Högalids%20Församling/669/Stig%20Larsson Stieg Larsson], gravar.se, pristupljeno 7.listopada 2013. {{šve oznaka}}</ref> | ||
Nakon Larssonove smrti započela je kontroverza oko vlasništva nad njegovom ostavštinom. Iako su živjeli zajedno 32 godine, Larsson i Eva Gabrielsson nikada se nisu vjenčali. Razlozi su bili sigurnosne prirode jer po švedskom zakonu parovi koji se žele vjenčati moraju objaviti svoju adresu.<ref name="EG"></ref> <ref name="JL">[http://www.jutarnji.hr/millenium-trilogija-nije-nikakav--euro-puding---to-je-pravi-svedski-hollywood/445745/ Stieg Larsson nakon smrti doživljava i filmsku slavu], Nenad Polimac, jutarnji.hr, 2.siječnja 2010., pristupljeno 7.listopada 2013.</ref> Naime, zbog istraživanja ekstremne desnice u Švedskoj, Larsson je često bio meta prijetnji, a zabilježeno je nekoliko pokušaja napada. Jednom prilikom ga je grupa [[Skinheads|skinheada]] čekala ispred ureda, ali im je uspio pobjeći kroz stražnja vrata.<ref name="EG"></ref> <ref name="FanW"></ref> Nakon objavljivanja knjige ''Extremhögern'' u jednim [[Neonacizam|neonacističkim]] novinama objavljene su fotografije, adrese i telefonski brojevi autora.<ref name="FanW"></ref> <ref name="NL"></ref> Nakon što je jednom novinaru podmetnuta [[bomba]] u [[automobil]] 1999. godine, Larssonu je dojavljeno da ga jedna ekstremistička grupa prati, pa su on i Eva Gabrielsson bili pod policijskom zaštitom.<ref name="DM">[http://www.dailymail.co.uk/femail/article-1240159/Stieg-Larssons-widow-seen-penny-20m-fortune-earned-together.html The Girl who didn't Inherit a Fortune: Widow of bestselling Swedish author Stieg Larsson has not seen a penny of his £20m] (''Djevojka koja nije naslijedila bogatstvo: Udovica švedskog pisca Stiega Larssona nije vidjela ni penija od njegovih 20 mil. funti''), Antonia Hoyle, dailymail.co.uk, 3.siječnja 2010., pristupljeno 7.listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> | Nakon Larssonove smrti započela je kontroverza oko vlasništva nad njegovom ostavštinom. Iako su živjeli zajedno 32 godine, Larsson i Eva Gabrielsson nikada se nisu vjenčali. Razlozi su bili sigurnosne prirode jer po švedskom zakonu parovi koji se žele vjenčati moraju objaviti svoju adresu.<ref name="EG"></ref> <ref name="JL">[http://www.jutarnji.hr/millenium-trilogija-nije-nikakav--euro-puding---to-je-pravi-svedski-hollywood/445745/ Stieg Larsson nakon smrti doživljava i filmsku slavu], Nenad Polimac, jutarnji.hr, 2.siječnja 2010., pristupljeno 7.listopada 2013.</ref> Naime, zbog istraživanja ekstremne desnice u Švedskoj, Larsson je često bio meta prijetnji, a zabilježeno je nekoliko pokušaja napada. Jednom prilikom ga je grupa [[Skinheads|skinheada]] čekala ispred ureda, ali im je uspio pobjeći kroz stražnja vrata.<ref name="EG"></ref> <ref name="FanW"></ref> Nakon objavljivanja knjige ''Extremhögern'' u jednim [[Neonacizam|neonacističkim]] novinama objavljene su fotografije, adrese i telefonski brojevi autora.<ref name="FanW"></ref> <ref name="NL"></ref> Nakon što je jednom novinaru podmetnuta [[bomba]] u [[automobil]] 1999. godine, Larssonu je dojavljeno da ga jedna ekstremistička grupa prati, pa su on i Eva Gabrielsson bili pod policijskom zaštitom.<ref name="DM">[http://www.dailymail.co.uk/femail/article-1240159/Stieg-Larssons-widow-seen-penny-20m-fortune-earned-together.html The Girl who didn't Inherit a Fortune: Widow of bestselling Swedish author Stieg Larsson has not seen a penny of his £20m] (''Djevojka koja nije naslijedila bogatstvo: Udovica švedskog pisca Stiega Larssona nije vidjela ni penija od njegovih 20 mil. funti''), Antonia Hoyle, dailymail.co.uk, 3.siječnja 2010., pristupljeno 7.listopada 2013. {{eng oznaka}}</ref> | ||
Budući da švedski zakon ne priznaje zajednički život kao osnovu za nasljeđivanje,<ref name="NL">[http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Eva-Gabrielsson-Voljela-bih-da-ovu-knjigu-nikad-nisam-napisala Eva Gabrielsson: Voljela bih da ovu knjigu nikad nisam napisala], Marinko Krmpotić, novilist.hr, 30.travnja 2012., pristupljeno 8.listopada 2013.</ref> a i zbog činjenice da nije ostavio valjanu oporuku (2008. je pronađena jedna iz 1977. godine, ali je proglašena nevažećom jer nije bilo svjedoka)<ref name="SvD">[http://www.svd.se/kultur/stieg-larssons-testamente-hittat_1301161.svd Stieg Larssons testamente hittat] (''Pronađena oporuka Stiega Larssona''), Tobias Olsson, svd.se, 28.svibnja 2008., pristupljeno 7.listopada 2013. {{ | Budući da švedski zakon ne priznaje zajednički život kao osnovu za nasljeđivanje,<ref name="NL">[http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Eva-Gabrielsson-Voljela-bih-da-ovu-knjigu-nikad-nisam-napisala Eva Gabrielsson: Voljela bih da ovu knjigu nikad nisam napisala], Marinko Krmpotić, novilist.hr, 30.travnja 2012., pristupljeno 8.listopada 2013.</ref> a i zbog činjenice da nije ostavio valjanu oporuku (2008. je pronađena jedna iz 1977. godine, ali je proglašena nevažećom jer nije bilo svjedoka)<ref name="SvD">[http://www.svd.se/kultur/stieg-larssons-testamente-hittat_1301161.svd Stieg Larssons testamente hittat] (''Pronađena oporuka Stiega Larssona''), Tobias Olsson, svd.se, 28.svibnja 2008., pristupljeno 7.listopada 2013. {{šve oznaka}}</ref> sva njegova ostavština, uključujući i buduće tantijeme od prodaje knjiga, pripala je njegovom ocu Erlandu i bratu Joakimu,<ref name="NL"></ref> za koje Gabrielsson tvrdi da nikada nisu bili u dobrim odnosima niti su dijelili njegove političke stavove.<ref name="EG"></ref><ref name="DM"></ref> Jedna od stvari koje im Gabrielsson zamjera su i promijenjeni naslovi romana u lošem engleskom prijevodu kao i to da je slika stvorena o Stiegu Larssonu netočna odnosno nepotpuna.<ref name="DM"></ref> | ||
==Trilogija ''Millennium''== | ==Trilogija ''Millennium''== | ||
| Redak 78: | Redak 78: | ||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
* [http://www.stieglarsson.se/ Službena stranica švedskog izdavača] {{eng oznaka}} | * [http://www.stieglarsson.se/ Službena stranica švedskog izdavača] {{eng oznaka}} | ||
* [http://expo.se/2010/stieg-larsson-1954-2004_3515.html Stieg Larsson na stranicama časopisa Expo] {{ | * [http://expo.se/2010/stieg-larsson-1954-2004_3515.html Stieg Larsson na stranicama časopisa Expo] {{šve oznaka}} | ||
* [http://www.imdb.com/name/nm2297183/ Stieg Larsson na IMDb] {{eng oznaka}} | * [http://www.imdb.com/name/nm2297183/ Stieg Larsson na IMDb] {{eng oznaka}} | ||
* [http://www.stadsmuseet.stockholm.se/In-English/Guided-tours/millennium/ Gradski muzej Stockholm – Millennium tura] {{eng oznaka}} | * [http://www.stadsmuseet.stockholm.se/In-English/Guided-tours/millennium/ Gradski muzej Stockholm – Millennium tura] {{eng oznaka}} | ||
Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 04:00
| Stieg Larsson | |
| Rođenje | 15. kolovoza 1954., Skelleftehamn |
|---|---|
| Smrt | 9. studenog 2004., Stockholm |
| Nacionalnost | Šveđanin |
| Poznat(a) po | Trilogija Millennium |
| Zanimanje | novinar, pisac, aktivist |
| Godine rada | 1990-2004 |
| Partner | Eva Gabrielsson |
| Službena stranica | http://stieglarsson.se/ |
Karl Stig-Erland “Stieg” Larsson (Skelleftehamn, 15. kolovoza 1954. – Stockholm, 9. studenog 2004.) bio je švedski novinar, pisac i antifašistički aktivist. Najpoznatiji je po trilogiji Millennium, kriminalističkim romanima koji su objavljeni nakon njegove smrti.
Biografija
Stieg Larsson je rođen u gradiću Skelleftehamn, na sjeveru Švedske. Njegov otac i djed radili su u tamošnjoj željezari. Zbog trovanja arsenom, otac je morao napustiti posao, te se sa suprugom i mlađim sinom preselio u Stockholm. Mladi Stieg je do svoje osme godine živio s djedom i bakom. Nakon djedove smrti, obitelj se seli u sveučilišni grad Umeå.[1] Kada je imao osamnaest godina, na protestu protiv Vijetnamskog rata je upoznao Evu Gabrielsson, koja će mu postati životna suputnica.[2] Nakon izvršenja vojnog roka, tijekom 1977. godine, boravio je u Africi.[3] Nakon povratka u Švedsku je, uz razne sitne poslove radio i kao slobodni novinar. Od 1977. do 1999. godine bio je zaposlen prvo kao grafički dizajner, a kasnije kao novinar u Tidningarnas Telegrambyrå, švedskoj novinskoj agenciji. 1982. godine je postao skandinavski izvjestitelj za britanski antifašistički časopis Searchlight, za koji je pisao sve do svoje smrti.[3] [4] Jedan je od osnivača časopisa Expo 1995. godine, a od 1999. godine pa sve do smrti je bio njegov glavni urednik i predsjednik zaklade Expo.[3]
Pisanje
Stieg Larsson je za svoj dvanaesti rođendan na poklon dobio pisaći stroj na kojem je provodio noći tipkajući.[1] Njegovi prvi pokušaji pisanja fikcije bili su u žanru znanstvene fantastike. Bio je strastveni čitatelj znanstvene fantastike, a 1972. godine je su-uređivač fanzina Sfären (Sfera). Tijekom 1970-ih je objavio više od 30 fanzina. Nakon odlaska u Stockholm, postaje aktivan u Skandinavisk Förening för Science Fiction (Skandinavska udruga za znanstvenu fantastiku). Bio je član uprave 1978. i 1979. godine, a predsjednikom udruge postaje 1980. godine.[5]
U lipnju 2010. godine u Švedskoj kraljevskoj knjižnici (Kungliga biblioteket) su pronađena dva ZF rukopisa pripisana Stiegu Larssonu, napisana kada je imao oko 17 godina.[6]
Larssonovo prvo ime bilo je Stig, što je uobičajeni oblik u Švedskoj. U svojim ranim dvadesetima je promijenio ime da bi izbjegao zabunu sa Stigom Larssonom koji je postao poznati pisac prije njega.[7] Oba se imena jednako izgovaraju.
Novinarstvo i aktivizam
Stieg Larsson je počeo istraživati teme rasizma i političkog ekstremizma još u školi, prilikom rada na školskom projektu 1972. godine i od tada pa sve do smrti to mu je bila glavna preokupacija.[4] Sredinom 1970-ih bio je aktivni član Kommunistiska Arbetareförbundet (Komunistička radnička unija), uređivao je trockistički časopis Fjärde Internationalen (Četvrta Internacionala) i iznimno se interesirao za rat u Vijetnamu.[4] [8] Osim toga, dio 1977. godine je proveo u Eritreji, gdje je obučavao pripadnice EPLF-a.[9] Sredinom 1980-ih sudjelovao je u izradi projekta Stoppa Rasismen (Stop rasizmu), a zajedno s novinarkom Annom-Lenom Lodenius 1988. godine započinje jednu od najvećih istraživanja rasizma ikada provedenih u Švedskoj. Njihov rezultat je objavljen u knjizi Extremhögern (Ekstremna desnica) 1990. godine, dok je drugo izdanje izašlo 1994. godine.[3] Larsson se smatrao i feministom.[10] Osim istraživanja ekstremne desnice, istraživao je i osuđivao ubojstva zbog časti u Švedskoj.[3] Ipak, o njegovom feminizmu ne postoji konsenzus.[11] [12]
Smrt i kontroverze
Stieg Larsson je umro 9. studenog 2004. u dobi od 50 godina od posljedica srčanog udara nakon penjanja na sedmi kat zgrade u kojoj se nalaze uredi Expoa, jer dizalo nije bilo u funkciji. [13] Pokopan je na groblju Högalid, u Stockholmu.[14]
Nakon Larssonove smrti započela je kontroverza oko vlasništva nad njegovom ostavštinom. Iako su živjeli zajedno 32 godine, Larsson i Eva Gabrielsson nikada se nisu vjenčali. Razlozi su bili sigurnosne prirode jer po švedskom zakonu parovi koji se žele vjenčati moraju objaviti svoju adresu.[13] [15] Naime, zbog istraživanja ekstremne desnice u Švedskoj, Larsson je često bio meta prijetnji, a zabilježeno je nekoliko pokušaja napada. Jednom prilikom ga je grupa skinheada čekala ispred ureda, ali im je uspio pobjeći kroz stražnja vrata.[13] [4] Nakon objavljivanja knjige Extremhögern u jednim neonacističkim novinama objavljene su fotografije, adrese i telefonski brojevi autora.[4] [10] Nakon što je jednom novinaru podmetnuta bomba u automobil 1999. godine, Larssonu je dojavljeno da ga jedna ekstremistička grupa prati, pa su on i Eva Gabrielsson bili pod policijskom zaštitom.[16]
Budući da švedski zakon ne priznaje zajednički život kao osnovu za nasljeđivanje,[10] a i zbog činjenice da nije ostavio valjanu oporuku (2008. je pronađena jedna iz 1977. godine, ali je proglašena nevažećom jer nije bilo svjedoka)[17] sva njegova ostavština, uključujući i buduće tantijeme od prodaje knjiga, pripala je njegovom ocu Erlandu i bratu Joakimu,[10] za koje Gabrielsson tvrdi da nikada nisu bili u dobrim odnosima niti su dijelili njegove političke stavove.[13][16] Jedna od stvari koje im Gabrielsson zamjera su i promijenjeni naslovi romana u lošem engleskom prijevodu kao i to da je slika stvorena o Stiegu Larssonu netočna odnosno nepotpuna.[16]
Trilogija Millennium
Podrobniji članak o temi: Trilogija MillenniumPrva knjiga iz trilogije Millennium objavljena je ubrzo poslije autorove smrti, 2005. godine. Larsson je prvi roman napisao tijekom ljeta 2002., a planirao ih je napisati deset.[18] Glavne teme su trgovanje ljudima, nasilje nad ženama, ekstremni desničarski pokreti, patnje malih ljudi upletenih u zakulisne igre moćnika i tajnih službi i sl. Glavna junakinja trilogije je Lisbeth Salander – asocijalna djevojka alternativnog stila, hakerica, koja je pretrpjela puno nepravde i boli. Bori se protiv muškaraca koji mrze žene, a pronalazi ih među švedskom elitom − kapitalistima, aristokracijom, odvjetnicima i političarima, što Larssonovu trilogiju čini provokativnom.[15]
Prvi roman iz serije je dobio nagradu “Stakleni ključ” za najbolji nordijski kriminalistički roman 2006., a treći roman je dobio istu nagradu 2008. Knjige su postigle veliki uspjeh prvo u Švedskoj, zatim u ostalim skandinavskim zemljama, a kasnije i u cijeloj Europi i SAD-u. Također, Larsson je prvi pisac koji je prodao više od milijun e-knjiga preko Amazona.[19] U Hrvatskoj je prva knjiga iz serije objavljena 2008. godine pod naslovom Muškarci koji mrze žene, druga 2009. pod naslovom Djevojka koja se igrala vatrom i posljednja 2010. pod naslovom Kule u zraku.
Prema romanima su 2009. u međunarodnoj koprodukciji snimljena tri filma (prvoga je režirao Niels Arden Oplev, a druga dva Daniel Alfredson). Prema prvom romanu je 2011. snimljen američki film u režiji Davida Finchera.[20]
Bibliografija
Publicistika
- 1991. − Extremhögern, Stieg Larsson, Anna-Lena Lodenius
- 2001. − Sverigedemokraterna: den nationella rörelsen, Stieg Larsson, Mikael Ekman
- 2004. − Debatten om hedersmord: feminism eller rasism, Stieg Larsson, Cecilia Englund
- 2004. − Sverigedemokraterna från insidan, Richard Slätt, Maria Blomquist, Stieg Larsson, David Lagerlöf m.fl.
Romani
- 2005. − Män som hatar kvinnor: Muškarci koji mrze žene (2008., prijevod Željka Černok)
- 2006. − Flickan som lekte med elden: Djevojka koja se igrala vatrom (2009., prijevod Željka Černok)
- 2007. − Luftslottet som sprängdes: Kule u zraku (2010., prijevod Željka Černok)
Časopisi
ZF fanzini:
- 1972.–1973. − Sfären (s Runeom Forsgrenom), 4 broja
- 1974.–1977. − FIJAGH! (s Runeom Forsgrenom), 9 brojeva
- 1973.–1976., 1983. − Långfredagsnatt, 5 brojeva
- 1978. − Memorafiac, 2 broja
- 1979.–1980. − Fanac (s Evom Gabrielsson), 7 brojeva
- 1980. − The Magic Fan (s Evom Gabrielsson), 2 broja
Ostalo:
- 1999.-2002. − Svartvitt med Expo
- 2002.–2004. − Expo
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Berättelsen om Stieg Larsson (Priča o Stiegu Larssonu), Jenny Petersson, norran.se, 1.lipnja 2007., pristupljeno 7. listopada 2013. (šve.)
- ↑ Stieg Larsson Biography - Background (Biografija Stiega Larssona), pristupljeno 7. listopada 2013. (eng.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Stieg Larsson 1954-2004, expo.se, pristupljeno 7. listopada 2013. (šve.)
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Stieg Larsson Biography - Work (Biografija Stiega Larssona), pristupljeno 7. listopada 2013. (eng.)
- ↑ Stieg Larsson, pristupljeno 7. listopada 2013. (eng.)
- ↑ Unpublished Manuscripts by Stieg Larsson Are Found (Pronađeni neobjavljeni rukopisi Stiega Larssona), Dave Itzkoff, artsbeat.blogs.nytimes.com, 8.lipnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. (eng.)
- ↑ Stig Larsson: Han ändrade själv stavningen (Stig Larsson: sam je promijenio slova), folkbladet.nu, 27. veljače 2009., pristupljeno 7. listopada 2013. (šve.)
- ↑ Thriller with a radical message (Triler s radikalnom porukom), Tristan Brosnan, socialistworker.org, 15.travnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. (eng.)
- ↑ Stieg Larsson 'spent year training Eritrean guerrillas' (Stieg Larsson "proveo godinu trenirajući eritrejske gerilce"), Homa Khaleeli, theguardian.com, 16.listopada 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. (eng.)
- ↑ 10,0 10,1 10,2 10,3 Eva Gabrielsson: Voljela bih da ovu knjigu nikad nisam napisala, Marinko Krmpotić, novilist.hr, 30.travnja 2012., pristupljeno 8.listopada 2013.
- ↑ Feminist or misogynist? (Feminist ili mizoginist?), Melanie Newman, thefword.org.uk, 4.rujna 2009., pristupljeno 7.listopada 2013. (eng.)
- ↑ Stieg Larsson was an extremist, not a feminist (Stieg Larsson je bio ekstremist, a ne feminist), Nick Cohen, theguardian.com, 8.siječnja 2012., pristupljeno 7. listopada 2013. (eng.)
- ↑ 13,0 13,1 13,2 13,3 Stieg Larsson – by the woman who shared his life (Stieg Larsson – od žene koja je dijelila njegov život), Rachel Cooke, theguardian.com, 21.veljače 2010., pristupljeno 7.listopada 2013. (eng.)
- ↑ Stieg Larsson, gravar.se, pristupljeno 7.listopada 2013. (šve.)
- ↑ 15,0 15,1 Stieg Larsson nakon smrti doživljava i filmsku slavu, Nenad Polimac, jutarnji.hr, 2.siječnja 2010., pristupljeno 7.listopada 2013.
- ↑ 16,0 16,1 16,2 The Girl who didn't Inherit a Fortune: Widow of bestselling Swedish author Stieg Larsson has not seen a penny of his £20m (Djevojka koja nije naslijedila bogatstvo: Udovica švedskog pisca Stiega Larssona nije vidjela ni penija od njegovih 20 mil. funti), Antonia Hoyle, dailymail.co.uk, 3.siječnja 2010., pristupljeno 7.listopada 2013. (eng.)
- ↑ Stieg Larssons testamente hittat (Pronađena oporuka Stiega Larssona), Tobias Olsson, svd.se, 28.svibnja 2008., pristupljeno 7.listopada 2013. (šve.)
- ↑ The Afterlife of Stieg Larsson (Zagrobni život Stiega Larssona), Charles McGrath, nytimes.com, 20.svibnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. (eng.)
- ↑ Stieg Larsson becomes first author to sell 1m ebooks on Amazon (Stieg Larsson je postao prvi pisac koji je prodao milijun e-knjiga na Amazonu), Alison Flood, theguardian.com, 28.srpnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. (eng.)
- ↑ Stieg Larsson na IMDb, pristupljeno 7. listopada 2013. (eng.)