Anton Števanec: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Anton Števanec'''-->[[Datoteka:Szerczé Jezus (1896).JPG|thumb|right|240px|Prvo izdanje molitvenika ''Szerczé Jezus,'' [[1896.]] godine (Univerzitetna knjižnica, [[Maribor]]).]]
[[Datoteka:Szerczé Jezus (1896).JPG|thumb|right|240px|Prvo izdanje molitvenika ''Szerczé Jezus,'' [[1896.]] godine (Univerzitetna knjižnica, [[Maribor]]).]]
'''Anton Števanec,''' ponegdje '''Štefanec''' ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''Stevanecz Antal'') ([[Vanča vas]], [[29. prosinca]] [[1861.]] – [[Zalaháshágy]], [[12. travnja]] [[1921.]]) [[Slovenci|slovenski]] je [[pisac]], [[kantor]] i [[učitelj]] u [[Mađarska|Mađarskoj]].
'''Anton Števanec,''' ponegdje '''Štefanec''' ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''Stevanecz Antal'') ([[Vanča vas]], [[29. prosinca]] [[1861.]] – [[Zalaháshágy]], [[12. travnja]] [[1921.]]) [[Slovenci|slovenski]] je [[pisac]], [[kantor]] i [[učitelj]] u [[Mađarska|Mađarskoj]].



Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 10:31

Datoteka:Szerczé Jezus (1896).JPG
Prvo izdanje molitvenika Szerczé Jezus, 1896. godine (Univerzitetna knjižnica, Maribor).

Anton Števanec, ponegdje Štefanec (mađarski: Stevanecz Antal) (Vanča vas, 29. prosinca 1861.Zalaháshágy, 12. travnja 1921.) slovenski je pisac, kantor i učitelj u Mađarskoj.

Rođen je bio u današnjom Prekomurju (Slovenija) kod Tišine, kao sin Matjaša (Matije) Števanca i Žužane Ratnik. U Kisegu u sirotištu Kelcz-Adélffy je odrastao. 1874.1881. je učio u Kisegu. Prvo u Čurguju je radio kao učitelj 1881.1884. godine, zatim u Tišini u svojem zavičaju tri godine (1884.1887.). Četiri mjeseca je radio u Heveškoj županiji, 1887.1890. godine pa u Cankovi.

Osam godina je radio u Števanovcima kod Monoštra, gdje je bio ujedno kantor i bilježnik. 1896. godine je pisao svoje djelo na prekomurskom jeziku, Szercé Jezus (ranije Szrcé Jezus, hrvatski Srce Isusa) molitvenik i pjesmaricu. Molitvenik ima pet izdanja. U prvih godinama rado su rabili Števancov molitvenik u Števanovcima, na Gornjom Seniku i u Pečarovcima.

Števanec je bio nasilni, pripit i nemaran čovjek. Iz mjesta su ga progonili 30. siječnja, 1898., u mjesto Kerkakutas u Zalsku županiju. 1901. godine je radio u Zalaháshágyu i ovdje je umro. 1917. godine Sambotelska biskupija je zabranila molitvenik Szrcé Jezus.

Vanjske poveznice