Palmitinska kiselina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Palmitinska kiselina'''-->'''Palmitinska kiselina''' (franc. palmitine, prema palme: palma), CH3(CH2)14COOH, najčešća zasićena masna kiselina u prirodi, važan sastojak svih skladišnih i membranskih ''lipida''. U većini je masti i ulja zastupljena s 20 do 30%, te u palminu ulju, po kojem je i nazvana, s 35 do 45%. Palmitinska kiselina je bijela krutina netopljiva u vodi, a dobiva se hidrolizom iz biljnih i životinjskih lipida. Upotrebljava se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji (pri proizvodnji [[sapun]]a).
Palmitinska kiselina''' (franc. palmitine, prema palme: palma), CH3(CH2)14COOH, najčešća zasićena masna kiselina u prirodi, važan sastojak svih skladišnih i membranskih ''lipida''. U većini je masti i ulja zastupljena s 20 do 30%, te u palminu ulju, po kojem je i nazvana, s 35 do 45%. Palmitinska kiselina je bijela krutina netopljiva u vodi, a dobiva se hidrolizom iz biljnih i životinjskih lipida. Upotrebljava se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji (pri proizvodnji [[sapun]]a).


=== Izvor ===
=== Izvor ===

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 18:44

Palmitinska kiselina (franc. palmitine, prema palme: palma), CH3(CH2)14COOH, najčešća zasićena masna kiselina u prirodi, važan sastojak svih skladišnih i membranskih lipida. U većini je masti i ulja zastupljena s 20 do 30%, te u palminu ulju, po kojem je i nazvana, s 35 do 45%. Palmitinska kiselina je bijela krutina netopljiva u vodi, a dobiva se hidrolizom iz biljnih i životinjskih lipida. Upotrebljava se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji (pri proizvodnji sapuna).

Izvor

Hrvatska enciklopedija, Broj 8 (O-Pre), str. 239. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0