Katedrala u Roskildeu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Katedrala u Roskildeu'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Katedrala u Roskildeu'''-->{{UNESCO svjetska baština
|ime mjesta = Katedrala u Roskildeu
|ime mjesta = Katedrala u Roskildeu
|slika = Roskilde domkirke west fassade.jpg
|slika = Roskilde domkirke west fassade.jpg
Redak 69: Redak 69:


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Roskilde Cathedral}}
 
* [https://web.archive.org/web/20040317043956/http://homepage.mac.com/crowns/dk/avgal.html Kolekcija fotografija katedrale i kraljevskih grobnica]
* [https://web.archive.org/web/20040317043956/http://homepage.mac.com/crowns/dk/avgal.html Kolekcija fotografija katedrale i kraljevskih grobnica]
* [http://www.galenfrysinger.com/denmark_roskilde_cathedral.htm Roskildska katedrala] Posjećeno 22. prosinca 2010.
* [http://www.galenfrysinger.com/denmark_roskilde_cathedral.htm Roskildska katedrala] Posjećeno 22. prosinca 2010.

Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 02:34

Katedrala u Roskildeu
Svjetska baštinaUNESCO
Katedrala u Roskildeu
Danska


Lokacija Roskildea u Danskoj
Godina uvrštenja: 1995. (19. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/695 UNESCO

Katedrala u Roskildeu (danski: Roskilde Domkirke) je luteranska prvostolnica u gradu Roskilde na otoku Zeland u istočnoj Danskoj. Izgrađena je u 12. i 13. stoljeću s romaničkim i gotičkim odlikama i pročeljem s dva tornja koji dominiraju gradom. To je prva gotička katedrala koja je bila izgrađena od opeke, te je snažno utjecala na razvoj ovog stila u sjevernoj Europi, gdje je postao dominantan stoljećima. Zbog toga je 1995. godine upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Bila je jedinom katedralom na Zelandu sve do 20. stoljeća, a danas je jedna od vodećih danskih turističkih atrakcija koja privlači oko 125.000 posjetitelja svake godine. od 1987. u katedrali djeluje vodeći danski dječji hor, Roskildski dječaci, a u katedrali se redovito izvode glazbeni koncerti tijekom cijele godine.

Datoteka:Roskilde Dom02.jpg
Glavni brod
Datoteka:Roskilde Dom08.jpg
Oltar katedrale
Datoteka:Roskilde Dom07.jpg
Sarkofag kraljice Margarete I. iza oltara

Povijest i odlike

Prema kroničaru Adamu Bremenskom, Katedralu u Roskildeu je osnovao Harald I. Danski, kralj Danske i Norveške, 985. godine izgradivši prvu drvenu crkvu na brdu iznad Roskildea koji je načinio svojom prijestolnicom. On je navodno i sahranjen u njoj, premda za to nema dokaza. U 11. stoljeću je na mjestu drvene crkve Estrid, sestra kralja Knuta Velikog i majka Svena Estridssona, dala izgraditi kamenu crkvu.

God. 1170. je započeta izgradnja današnje katedrale od opeke u romaničkom stilu, a dovršena je 1280. godine izgradnjom gotičkog kora. Roskildska katedrala je bila krunidbenom crkvom i glavnim mauzolejom danskih kraljeva od 15. stoljeća, te je zbog toga više puta proširivana i dodane su joj mnoge grobne kapele posvećene brojnim svecima.

Nakon protestantske reformacije 1536. godine, biskupski dvor se preselio u Kopenhagen gdje se od tada izvodile kraljevske krunidbe u Gospinoj crkvi (Vor Frue Kirke), ili u kapeli dvorca Frederiksborg. Roskildska katedrala je izbjegla sudbinu drugih crkvi koje su uništene u ikonoklastičkom pohodu luterana, samo zbog toga što je bila kraljevskim mauzolejom.

God. 1690. kralj Kristijan V. Danski je dio kora pretvorio u grobnicu za sebe, svog sina, Fridrika IV. i njegove žene.

Odlike

Glavni oltar je djelo antwerpenskih majstora iz 1560. godine i za protestantski oltar iznimno je bogato ukrašen reljefima s prizorima Isusova djetinjstva i pasije.

U crkvi je sahranjen 21 danski kralj, 17 kraljica i brojni drugi dostojanstvenici. Znamenit je i tzv. "Kraljevski stup" na kojemu je zabilježena visina nekoliko europskih vladara od kojih su najviši bili Kristijan I. (219 cm) i Petar I. Veliki (208 cm).

Kraljevske grobnice

Vanjske poveznice