Stjepan Šešelj: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
(Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stjepan Šešelj'''-->'''Stjepan Šešelj''' ([[Podgradina]], [[Opuzen]], [[16. lipnja]] [[1947.]])  suvremeni je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]], piše [[Pjesma|pjesme]], [[Drama|drame]] (za radio, kazalište i televiziju) i prozne tekstove (književne i likovne prikaze, osvrte na hrvatske kulturne, društvene i političke događaje i pojave).  
'''Stjepan Šešelj''' ([[Podgradina]], [[Opuzen]], [[16. lipnja]] [[1947.]])  suvremeni je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]], piše [[Pjesma|pjesme]], [[Drama|drame]] (za radio, kazalište i televiziju) i prozne tekstove (književne i likovne prikaze, osvrte na hrvatske kulturne, društvene i političke događaje i pojave).  


== Životopis ==
== Životopis ==
Redak 8: Redak 8:


Do sada su mu objavljene knjige pjesama: Škrapa, NZ Matice hrvatske i NS Grada Zagreba, Zagreb, 1970., za koju je dobio nagradu "A. B. Šimić", Očina, CDD, Zagreb, 1977., Amerika Croatan America, pjesničko-grafička mapa i knjiga, sa slikarom Antonom Cétinom, Zagreb-Toronto, 1988., Dulo, NZ Matice hrvatske, Zagreb, 1991., Škrapa Očina Dulo, NZ Matice hrvatske, Zagreb, 1997., Hrvatska jest, sabrani tekstovi o hrvatskim kulturnim, društvenim i političkim događajima i pojavama, Knjižnica Hrvatsko slovo, Zagreb, 1997., Nepoćudne komedije (Suseda prek puta, Gost s Harvarda, Upis), radiokomedije, Zagreb, 2005., S juga glasnik, zbirka pjesama, Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika, Zagreb 2006. Zastupljen je u više antologija hrvatskoga pjesništva, drame i putopisa, te u leksikonima i pregledima povijesti hrvatske književnosti.  
Do sada su mu objavljene knjige pjesama: Škrapa, NZ Matice hrvatske i NS Grada Zagreba, Zagreb, 1970., za koju je dobio nagradu "A. B. Šimić", Očina, CDD, Zagreb, 1977., Amerika Croatan America, pjesničko-grafička mapa i knjiga, sa slikarom Antonom Cétinom, Zagreb-Toronto, 1988., Dulo, NZ Matice hrvatske, Zagreb, 1991., Škrapa Očina Dulo, NZ Matice hrvatske, Zagreb, 1997., Hrvatska jest, sabrani tekstovi o hrvatskim kulturnim, društvenim i političkim događajima i pojavama, Knjižnica Hrvatsko slovo, Zagreb, 1997., Nepoćudne komedije (Suseda prek puta, Gost s Harvarda, Upis), radiokomedije, Zagreb, 2005., S juga glasnik, zbirka pjesama, Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika, Zagreb 2006. Zastupljen je u više antologija hrvatskoga pjesništva, drame i putopisa, te u leksikonima i pregledima povijesti hrvatske književnosti.  
1984. je napisao roman za mladež ''Kapetan Mikula Mali'', nastao prema scenariju istoimenoga filma Obrada Gluščevića. Nadogradnja tog romana je roman ''More naše hrvatsko'' iz 2026., u kojem pripovijeda o višestoljetnoj povezanosti Hrvata s Jadranskim morem i njihovoj borbi za očuvanje hrvatskoga pomorskog identiteta.<ref>Iš: [https://narod.hr/vjera-i-kultura/predstavljanje-romana-nase-more-hrvatsko-u-opuzenu-prica-o-obitelji-identitetu-i-bastini '' Predstavljanje romana ‘Naše more hrvatsko’ u Opuzenu: Priča o obitelji, identitetu i baštini'']. Narod.hr. 21. srpnja 2026. Pristupljeno 22. srpnja 2026. </ref>


Neka djela mu je na njemački preveo [[Jozo Mršić]].
Neka djela mu je na njemački preveo [[Jozo Mršić]].

Posljednja izmjena od 22. srpanj 2026. u 00:39

Stjepan Šešelj (Podgradina, Opuzen, 16. lipnja 1947.) suvremeni je hrvatski književnik, piše pjesme, drame (za radio, kazalište i televiziju) i prozne tekstove (književne i likovne prikaze, osvrte na hrvatske kulturne, društvene i političke događaje i pojave).

Životopis

Rođen je 16. lipnja 1947. u Podgradini, danas dio Opuzena. Školu je pohađao u Podgradini, Opuzenu i Pločama, a pravo je diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dugi niz godina radio je kao tajnik Akademije likovnih umjetnosti. Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti postaje 24. srpnja 1991. godine.

Urednik je u Galeriji Stećak Klek (Liber), Sekciji DHK za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu (Prinosi za povijest književnosti u Hrvata, Korabljica), HKZ-Hrvatskom slovu (Knjižnice Hrvatsko slovo, Oratio pro Croatia, Djela hrvatskih književnika) i tjedniku za kulturu Hrvatsko slovo, zbog čega je 2005. postao i optuženik haaškoga Međunarodnog kaznenoga suda. Ravnatelj je Hrvatskoga slova od 1995. i Hrvatske kulturne zaklade od 1997. Jedan je od osnivača, te dopredsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća.

Do sada su mu objavljene knjige pjesama: Škrapa, NZ Matice hrvatske i NS Grada Zagreba, Zagreb, 1970., za koju je dobio nagradu "A. B. Šimić", Očina, CDD, Zagreb, 1977., Amerika Croatan America, pjesničko-grafička mapa i knjiga, sa slikarom Antonom Cétinom, Zagreb-Toronto, 1988., Dulo, NZ Matice hrvatske, Zagreb, 1991., Škrapa Očina Dulo, NZ Matice hrvatske, Zagreb, 1997., Hrvatska jest, sabrani tekstovi o hrvatskim kulturnim, društvenim i političkim događajima i pojavama, Knjižnica Hrvatsko slovo, Zagreb, 1997., Nepoćudne komedije (Suseda prek puta, Gost s Harvarda, Upis), radiokomedije, Zagreb, 2005., S juga glasnik, zbirka pjesama, Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika, Zagreb 2006. Zastupljen je u više antologija hrvatskoga pjesništva, drame i putopisa, te u leksikonima i pregledima povijesti hrvatske književnosti. 1984. je napisao roman za mladež Kapetan Mikula Mali, nastao prema scenariju istoimenoga filma Obrada Gluščevića. Nadogradnja tog romana je roman More naše hrvatsko iz 2026., u kojem pripovijeda o višestoljetnoj povezanosti Hrvata s Jadranskim morem i njihovoj borbi za očuvanje hrvatskoga pomorskog identiteta.[1]

Neka djela mu je na njemački preveo Jozo Mršić.

Nagrade i priznanja

Godine 1996. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a godine 2003. dobio je nagradu Grada Opuzena za životno djelo.

Izvori

Vanjske poveznice

  • HKV Članovi - Stjepan Šešelj
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (http://info.hazu.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.



 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hakave.org/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće - hakave.org.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.