Orejón: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 18:18

Orejón (/=uhonje/, Coto), indijansko pleme u prašumama uz rijeke Yanayacu, Sucusari, Algodón i Putumayo u peruanskom departmanu Loreto, u distriktima Mazan, Napo, Putumayo i pebas. Jezično se klasificiraju porodici tukano.

Orejóni su su svoje ime dobili po velikim kolutovima koje nose u uglavljene u ušima, dok sami sebe nazivaju Maijuna^[1]. Prve misije među njima utemeljuju rimokatolički misionari 1680.-tih godina, ali ih oni 1720.-tih napuštaju iz straha da ne padnu u roblje. Sredinom 18.-tog stoljeća kao i kasnnog 19. i ranog 20.-tog stoljeća pogodilo ih je nekoliko epidemija, pa im je broj 1925. sveden na oko 500.

Slično drugim šumskim zajednicama supsistencija im počiva na lovačkoj i hortikulturnoj ekonomiji, a u novije vrijeme i potraga za poslom u civilizaciji, što je rezultiralo da postaju dvojezični u quechua ili španjolskom jeziku, kao i porastom ženidbi van matične plemenske zajednice^[2].

Populacija iznosi 228 (1933)

Izvori

[1] Orejón

[2] The Indians of Central and South America: an ethnohistorical dictionary

[1]

[2]

Inačica od 22. rujan 2021. u 01:47 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 18:18 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bmz Oznaka: poveznice na razdvojbe
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Orejón'''-->'''~~Orejón''' (/=uhonje/, Coto), indijansko pleme u prašumama uz rijeke [[Yanayacu]], [[Sucusari]], [[Algodón]] i [[Putumayo]] u [[peru]]anskom departmanu Loreto, u distriktima Mazan, Napo, Putumayo i pebas. Jezično se klasificiraju porodici [[tucanoan\|tukano]].		Orejón''' (/=uhonje/, Coto), indijansko pleme u prašumama uz rijeke [[Yanayacu]], [[Sucusari]], [[Algodón]] i [[Putumayo]] u [[peru]]anskom departmanu Loreto, u distriktima Mazan, Napo, Putumayo i pebas. Jezično se klasificiraju porodici [[tucanoan\|tukano]].

	Orejóni su su svoje ime dobili po velikim kolutovima koje nose u uglavljene u [[uho\|ušima]], dok sami sebe nazivaju Maijuna<ref>[http://www.peruecologico.com.pe/etnias_orejon.htm Orejón]</ref>. Prve misije među njima utemeljuju rimokatolički misionari 1680.-tih godina, ali ih oni 1720.-tih napuštaju iz straha da ne padnu u roblje. Sredinom 18.-tog stoljeća kao i kasnnog 19. i ranog 20.-tog stoljeća pogodilo ih je nekoliko [[epidemija]], pa im je broj [[1925.]] sveden na oko 500.		Orejóni su su svoje ime dobili po velikim kolutovima koje nose u uglavljene u [[uho\|ušima]], dok sami sebe nazivaju Maijuna<ref>[http://www.peruecologico.com.pe/etnias_orejon.htm Orejón]</ref>. Prve misije među njima utemeljuju rimokatolički misionari 1680.-tih godina, ali ih oni 1720.-tih napuštaju iz straha da ne padnu u roblje. Sredinom 18.-tog stoljeća kao i kasnnog 19. i ranog 20.-tog stoljeća pogodilo ih je nekoliko [[epidemija]], pa im je broj [[1925.]] sveden na oko 500.