Corinium: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1' |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Corinium''' je [[Rimljani|rimski]] [[grad]] na području današnjeg [[Karin]]a. | |||
Geostrateški prostor antičkog Corinium, današnjeg Karina, na području sjeverodalmatinske krševite [[Bukovica|bukovačke]] zaravni pruža neposredan izlaz na znamenito [[Karinsko more]]. U rimsko doba Karin postaje centar peregrinske (liburnske) zajednice, koja je stekla samosvojni stupanj civiteta i status rimske municipalno konstituirane općine od vremena vladavine cara Augusta (27.pr. Kr. | Geostrateški prostor antičkog Corinium, današnjeg Karina, na području sjeverodalmatinske krševite [[Bukovica|bukovačke]] zaravni pruža neposredan izlaz na znamenito [[Karinsko more]]. U rimsko doba Karin postaje centar peregrinske (liburnske) zajednice, koja je stekla samosvojni stupanj civiteta i status rimske municipalno konstituirane općine od vremena vladavine cara Augusta (27.pr. Kr. — 14.). Smatra se da je [[antika|antički]] Corinium ubiciran na području gradine Miodrag, koju opisuje znameniti putopisac [[Alberto Fortis]] na svom proputovanju kroz [[Dalmacija|Dalmaciju]] u drugoj polovici 18. stoljeća. Na datom području trebala bi se na temelju spomenutog opisa po svoj vjerojatnosti nalaziti građevina amfiteatra namjenjena za priređivanje krvavih gladijatorskih igara omiljenih u rimskom svijetu. Rekognosciranjem dotičnog područja, znameniti hrvatski arheolozi, don [[Frane Bulić]] i [[Šime Ljubić]], naznačuju postojanje građevine rimskog amfiteatra. Međutim, zasad još uvijek nemamo arheološki potvrđenih arhitektonskih ostataka rimskog amfiteatra. | ||
== Literatura == | == Literatura == | ||
Posljednja izmjena od 8. travanj 2025. u 01:33
Corinium je rimski grad na području današnjeg Karina.
Geostrateški prostor antičkog Corinium, današnjeg Karina, na području sjeverodalmatinske krševite bukovačke zaravni pruža neposredan izlaz na znamenito Karinsko more. U rimsko doba Karin postaje centar peregrinske (liburnske) zajednice, koja je stekla samosvojni stupanj civiteta i status rimske municipalno konstituirane općine od vremena vladavine cara Augusta (27.pr. Kr. — 14.). Smatra se da je antički Corinium ubiciran na području gradine Miodrag, koju opisuje znameniti putopisac Alberto Fortis na svom proputovanju kroz Dalmaciju u drugoj polovici 18. stoljeća. Na datom području trebala bi se na temelju spomenutog opisa po svoj vjerojatnosti nalaziti građevina amfiteatra namjenjena za priređivanje krvavih gladijatorskih igara omiljenih u rimskom svijetu. Rekognosciranjem dotičnog područja, znameniti hrvatski arheolozi, don Frane Bulić i Šime Ljubić, naznačuju postojanje građevine rimskog amfiteatra. Međutim, zasad još uvijek nemamo arheološki potvrđenih arhitektonskih ostataka rimskog amfiteatra.
Literatura
- Alberto Fortis: Put po Dalmaciji, Marjan tisak, Split, 2004.
- Mirko Marković: Dalmacija : stanovništvo i naselja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2005.
- Marin Buovac: Amphitheatres in the Republic of Croatia, 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2007.
- Mate Suić: Antički grad na istočnom Jadranu, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Golden marketing, Zagreb, 2003.
- Marin Buovac: Rimski amfiteatri na tlu istočnog Jadrana i zaobalja / Römische Amphitheater auf dem ostadriatischen Gebiet und Hinterland, Histria Antiqua, vol. 22, Pula, 2013., str. 129 - 156.
- Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50.