Uljana repica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
(Nisu prikazane 3 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Uljana repica'''-->{{naslov u kurzivu}}
{{naslov u kurzivu}}
{{taksokvir
{{taksokvir
|boja = lightgreen
|boja = lightgreen
Redak 13: Redak 13:
|dvoimeno_autorstvo = <small>[[Carolus Linnaeus|L.]]</small>
|dvoimeno_autorstvo = <small>[[Carolus Linnaeus|L.]]</small>
}}
}}
'''Uljana repica''' (olaj, lat. ''Brassica napus'') je [[industrijsko bilje|industrijska biljka]]. Uzgaja se radi sjemena koje sadrži oko 40% [[ulje|ulja]] i 20% [[bjelančevine|bjelančevina]].<ref>{{cite web |url=https://www.agroklub.com/sortna-lista/uljarice-predivo-bilje/uljana-repica-77/ |title=Uljana repica |site:agroklub.com |publisher=Agroklub d.o.o. |accessdate=3. veljače 2020.}}</ref>
'''Uljana repica''' (olaj, lat. ''Brassica napus'') je [[industrijsko bilje|industrijska biljka]]. Uzgaja se radi sjemena koje sadrži oko 40% [[ulje|ulja]] i 20% [[bjelančevine|bjelančevina]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.agroklub.com/sortna-lista/uljarice-predivo-bilje/uljana-repica-77/ |title=Uljana repica |site:agroklub.com |publisher=Agroklub d.o.o. |accessdate=3. veljače 2020.}}</ref>


Ulje iz sjemenki koristi se za proizvodnju prehrambenog ulja, ali i [[biodizel]]a. U prosjeku jedan hektar zasijane uljane repice može dati 400 litara biodizela.<ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=8652 Glas Koncila br.38 (1682)] Vlado Čutura: Biodizel u Hrvatskoj, razgovor sa Snježanom Fijan-Parlov, konzultanticom Instituta za energetiku i zaštitu okoliša, 17. rujna 2006.</ref>
Ulje iz sjemenki koristi se za proizvodnju prehrambenog ulja, ali i [[biodizel]]a. U prosjeku jedan hektar zasijane uljane repice može dati 400 litara biodizela.<ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=8652 Glas Koncila br.38 (1682)] Vlado Čutura: Biodizel u Hrvatskoj, razgovor sa Snježanom Fijan-Parlov, konzultanticom Instituta za energetiku i zaštitu okoliša, 17. rujna 2006.</ref>


Uljana repica je treći najveći izvor za dobivanje biljnog ulja u svijetu<ref>{{cite web |url=http://apps.fas.usda.gov/psdonline/circulars/oilseeds.pdf |title=Oilseeds: World Markets and Trade &#124; USDA FAS |publisher=fas.usda.gov |accessdate=2015-08-25 |language=engleski}}</ref>, iza [[soja|soje]] i [[palma uljarica|palme uljarice]], a također je drugi glavni izvor proteinske hrane iako čini tek petinu proizvodnje prvog glavnog izvora, soje.
Uljana repica je treći najveći izvor za dobivanje biljnog ulja u svijetu<ref>{{citiranje weba|url=http://apps.fas.usda.gov/psdonline/circulars/oilseeds.pdf |title=Oilseeds: World Markets and Trade &#124; USDA FAS |publisher=fas.usda.gov |accessdate=2015-08-25 |language=engleski}}</ref>, iza [[soja|soje]] i [[palma uljarica|palme uljarice]], a također je drugi glavni izvor proteinske hrane iako čini tek petinu proizvodnje prvog glavnog izvora, soje.


U Europi ju se uzgaja i kao krmno bilje, i to za zelenu krmu u svježem stanju. Koristi ju se i za [[silaža|silažu]]. Njeni nusproizvodi se koriste za krmne smjese. Koristi se i u ratarstvu, za zelenu gnojidbu. U poljodjelstvu se koristi za [[plodosmjena|plodosmjenu]], u smjeni uzgoja [[pšenica|pšenice]] i [[kukuruz]]a.
U Europi ju se uzgaja i kao krmno bilje, i to za zelenu krmu u svježem stanju. Koristi ju se i za [[silaža|silažu]]. Njeni nusproizvodi se koriste za krmne smjese. Koristi se i u ratarstvu, za zelenu gnojidbu. U poljodjelstvu se koristi za [[plodosmjena|plodosmjenu]], u smjeni uzgoja [[pšenica|pšenice]] i [[kukuruz]]a.
Redak 24: Redak 24:


U Hrvatskoj je najrasprostranjenija ozima uljana repica.
U Hrvatskoj je najrasprostranjenija ozima uljana repica.
Vidi [[Dodatak:Popis uljarica]].


[[Datoteka:Rapeseed field.jpg|mini|desno|250px|Polje uljane repice.]]
[[Datoteka:Rapeseed field.jpg|mini|desno|250px|Polje uljane repice.]]

Posljednja izmjena od 29. siječanj 2026. u 00:59

Uljana repica
Brassica napus
Brassica napus
Sistematika
Carstvo: Plantae
Red: Brassicales
Porodica: Brassicaceae
Rod: Brassica
Vrsta: B. napus
Dvojno ime
Brassica napus
L.

Uljana repica (olaj, lat. Brassica napus) je industrijska biljka. Uzgaja se radi sjemena koje sadrži oko 40% ulja i 20% bjelančevina.[1]

Ulje iz sjemenki koristi se za proizvodnju prehrambenog ulja, ali i biodizela. U prosjeku jedan hektar zasijane uljane repice može dati 400 litara biodizela.[2]

Uljana repica je treći najveći izvor za dobivanje biljnog ulja u svijetu[3], iza soje i palme uljarice, a također je drugi glavni izvor proteinske hrane iako čini tek petinu proizvodnje prvog glavnog izvora, soje.

U Europi ju se uzgaja i kao krmno bilje, i to za zelenu krmu u svježem stanju. Koristi ju se i za silažu. Njeni nusproizvodi se koriste za krmne smjese. Koristi se i u ratarstvu, za zelenu gnojidbu. U poljodjelstvu se koristi za plodosmjenu, u smjeni uzgoja pšenice i kukuruza.

Najveći proizvođači uljane repice su zemlje Europske Unije, Kanada, SAD, Australija, Kina i Indija.

U Hrvatskoj je najrasprostranjenija ozima uljana repica.

Vidi Dodatak:Popis uljarica.

Datoteka:Rapeseed field.jpg
Polje uljane repice.
Pogreška pri izradbi sličice:
Cvijet uljane repice.

Izvori i referencije

  1. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. ↑ Glas Koncila br.38 (1682) Vlado Čutura: Biodizel u Hrvatskoj, razgovor sa Snježanom Fijan-Parlov, konzultanticom Instituta za energetiku i zaštitu okoliša, 17. rujna 2006.
  3. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Uljana_repica&oldid=643708"