Mohačke buše: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
(Nisu prikazane 4 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pohod bušara'''-->{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Bušarska slavlja u Mohaču: običaji maskiranog karnevala kraja zime
|ime baštine = Bušarska slavlja u Mohaču: običaji maskiranog karnevala kraja zime
|slika = Busójárás (Mohács), 2009.jpg
|slika = Busójárás (Mohács), 2009.jpg
Redak 9: Redak 9:
|država = {{ZD+X/M|MAĐ}}  
|država = {{ZD+X/M|MAĐ}}  
}}
}}
'''Pohod bušara''' ili '''pohod buša'''<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=5&ID_VIJESTI=121905 glas-slavonije.hr]</ref> ([[mađarski|mađ.]] ''Busójárás'') je [[poklade|pokladni]] godišnji [[festival]] u gradu [[Mohač]]u ([[Mađarska]] [[Baranja (regija)|Baranja]]) kojom se obilježava kraj zime. Naziv je dobio po zastrašujućim zakrabuljenim muškarcima, bušarima (''busós''), koji nose velike drvene maske i vunene ogrtače, nalik [[kastav]]skim [[zvončari]]ma kod [[Rijeka|Rijeke]].
'''Mohačke buše''',<ref name=matis/><ref>S.Š.: [https://nacionalnemanjine.hr/mohacke-buse-u-zagrebu/ ''MOHAČKE BUŠE U ZAGREBU. Pokladni običaj mađarskih Hrvata '']. nacionalnemanjine.hr. 17. siječnja 2016. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref> '''pohod bušara''' ili '''pohod buša'''<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=5&ID_VIJESTI=121905 glas-slavonije.hr]</ref> ([[mađarski|mađ.]] ''Busójárás'') je [[poklade|pokladni]] godišnji [[festival]] u gradu [[Mohač]]u ([[Mađarska]] [[Baranja (regija)|Baranja]]) kojom se obilježava kraj zime. Naziv je dobio po zastrašujućim zakrabuljenim muškarcima, bušarima (''busós''), koji nose velike drvene maske i vunene ogrtače, nalik [[kastav]]skim [[zvončari]]ma kod [[Rijeka|Rijeke]].


Organizira se svake veljače, a traje tri dana, od nedjelje do utorka navečer. Festival je višeslojan i uključuje natjecanje dječjih [[krabulja]], izložbu majstora rezbara maski i drugih obrta, te dolazak više od 500 bušara u čamcima na vesla Dunavom kako bi promarširali gradom, zajedno s kočijama ili motoriziranim fantastičnim vozilima. Središnji dio pohoda počinje kada bušari prijeđu skelom [[Dunav]] i okupe se u tzv. Šokačkom kraju u Mohaču, na Ledinki ili na Kolišću. Vrhunac je spaljivanje lijesa na središnjem trgu koji simbolično predstavlja zimu u ognju. Festival se nastavlja gozbama i glazbom po cijelom gradu<ref name=Buso>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00252 Busó festivities at Mohács: masked end-of-winter carnival custom] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 6. studenog 2012.</ref>.
Organizira se svake veljače, a traje tri dana, od nedjelje do utorka navečer. Festival je višeslojan i uključuje natjecanje dječjih [[krabulja]], izložbu majstora rezbara maski i drugih obrta, te dolazak više od 500 bušara u čamcima na vesla Dunavom kako bi promarširali gradom, zajedno s kočijama ili motoriziranim fantastičnim vozilima. Središnji dio pohoda počinje kada bušari prijeđu skelom [[Dunav]] i okupe se u tzv. Šokačkom kraju u Mohaču, na Ledinki ili na Kolišću. Vrhunac je spaljivanje lijesa na središnjem trgu koji simbolično predstavlja zimu u ognju. Festival se nastavlja gozbama i glazbom po cijelom gradu<ref name=Buso>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00252 Busó festivities at Mohács: masked end-of-winter carnival custom] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 6. studenog 2012.</ref>.
Redak 16: Redak 16:


Danas je pohod bušara zaštitni simbol grada i način obilježavanja velikih povijesnih događaja. Prerastao je društveni događaj i postao izraz poistovjećivanja s gradom, društvenom skupinom i narodom. Njegova važna društvena uloga je u tomu što pruža priliku pojedincima da se originalno izraze u svojoj zajednici. Umjetnost i obrt koji ga prate su očuvale brojne skupine bušara raznolikog kulturnog podrijetla, a koji su tehnike rezbarenja maski i ritualnog slavlja prenijeli generacijama sljedbenika. Zbog toga je pohod bušara upisan na [[popis nematerijalne svjetske baštine u Europi|popis nematerijalne svjetske baštine]] 2009. godine<ref name=Buso/>.
Danas je pohod bušara zaštitni simbol grada i način obilježavanja velikih povijesnih događaja. Prerastao je društveni događaj i postao izraz poistovjećivanja s gradom, društvenom skupinom i narodom. Njegova važna društvena uloga je u tomu što pruža priliku pojedincima da se originalno izraze u svojoj zajednici. Umjetnost i obrt koji ga prate su očuvale brojne skupine bušara raznolikog kulturnog podrijetla, a koji su tehnike rezbarenja maski i ritualnog slavlja prenijeli generacijama sljedbenika. Zbog toga je pohod bušara upisan na [[popis nematerijalne svjetske baštine u Europi|popis nematerijalne svjetske baštine]] 2009. godine<ref name=Buso/>.
Mohački pohod bušara prvo je mađarsko kulturno dobro upisano 2009. na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske kulturne baštine. <ref name=matis>[https://matis.hr/novosti/mohacke-buse-u-veljaci/ ''Mohačke buše u veljači '']. Hrvatska matica iseljenika. 21. siječnja 2018. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref>
==Povezani članci==
* [[Ljelje]]
* [[Zvončari]]
* [[Đakovački bušari]]<ref>[https://visitdjakovo.com/index/detaljiDogadaj/110?p=11041&s=41 ''30. Đakovački bušari – najveća pokladna manifestacija istočne Hrvatske '']. TZ Grada Đakova. Najava za 3. i 4. veljače 2024. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref>
* [[Petaračke buše]]


== Izvori ==
== Izvori ==
{{commonscat|Busójárás}}
{{izvori}}
{{izvori}}
*[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=10392 Glas Koncila] Stipan Bunjevac: Iz života hrvatskih vjernika izvan Hrvatske - Hrvati u Mohaču: Mohačke buše šokačkih Hrvata, br.5 (1702), 4. veljače 2007.
*[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=10392 Glas Koncila] Stipan Bunjevac: Iz života hrvatskih vjernika izvan Hrvatske - Hrvati u Mohaču: Mohačke buše šokačkih Hrvata, br.5 (1702), 4. veljače 2007.


==Povezani članci==
* [[Ljelje]]
* [[Zvončari]]


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*{{hu icon}} [http://buso.tk Pohod bušara]
*{{mađ oznaka}} [http://buso.tk Pohod bušara]
*[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2009/glasnik20098i.pdf Hrvatski glasnik 8/2009.] Pohod bušara, 19. veljače 2009.
*[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2009/glasnik20098i.pdf Hrvatski glasnik 8/2009.] Pohod bušara, 19. veljače 2009.
*{{hu icon}} [http://www.mohacs.hu Službene mohačke stranice]
*{{mađ oznaka}} [http://www.mohacs.hu Službene mohačke stranice]
*{{hu icon}} [http://ees.bme.hu/events/gallery/mohacs Galerija 2006.]
*{{mađ oznaka}} [http://ees.bme.hu/events/gallery/mohacs Galerija 2006.]
*{{hu icon}} [http://www.vendegvaro.hu/35-20172 Busójárás]
*{{mađ oznaka}} [http://www.vendegvaro.hu/35-20172 Busójárás]


{{Svjetska baština u Mađarskoj}}
{{Svjetska baština u Mađarskoj}}

Posljednja izmjena od 3. prosinac 2025. u 02:40

Bušarska slavlja u Mohaču: običaji maskiranog karnevala kraja zime
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Bušarska slavlja u Mohaču: običaji maskiranog karnevala kraja zime
Mađarska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2009.
ID: 00252
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Mohačke buše,[1][2] pohod bušara ili pohod buša[3] (mađ. Busójárás) je pokladni godišnji festival u gradu Mohaču (Mađarska Baranja) kojom se obilježava kraj zime. Naziv je dobio po zastrašujućim zakrabuljenim muškarcima, bušarima (busós), koji nose velike drvene maske i vunene ogrtače, nalik kastavskim zvončarima kod Rijeke.

Organizira se svake veljače, a traje tri dana, od nedjelje do utorka navečer. Festival je višeslojan i uključuje natjecanje dječjih krabulja, izložbu majstora rezbara maski i drugih obrta, te dolazak više od 500 bušara u čamcima na vesla Dunavom kako bi promarširali gradom, zajedno s kočijama ili motoriziranim fantastičnim vozilima. Središnji dio pohoda počinje kada bušari prijeđu skelom Dunav i okupe se u tzv. Šokačkom kraju u Mohaču, na Ledinki ili na Kolišću. Vrhunac je spaljivanje lijesa na središnjem trgu koji simbolično predstavlja zimu u ognju. Festival se nastavlja gozbama i glazbom po cijelom gradu[4].

Bušarske maske 2006. god.

Pokladni običaj su šokački Hrvati donijeli iz hrvatskih krajeva iz kojih su doselili početkom 17. stoljeća. Crkveni izvori ga prvi put spominju 1783., prigodom kanonske vizitacije, a tada je pisac tog dokumenta baš spomenio mohačke Šokce. Izvorne maske su se izrađivale od seljacima dostupnih materijala, vrbovine i kravlje krvi.

Danas je pohod bušara zaštitni simbol grada i način obilježavanja velikih povijesnih događaja. Prerastao je društveni događaj i postao izraz poistovjećivanja s gradom, društvenom skupinom i narodom. Njegova važna društvena uloga je u tomu što pruža priliku pojedincima da se originalno izraze u svojoj zajednici. Umjetnost i obrt koji ga prate su očuvale brojne skupine bušara raznolikog kulturnog podrijetla, a koji su tehnike rezbarenja maski i ritualnog slavlja prenijeli generacijama sljedbenika. Zbog toga je pohod bušara upisan na popis nematerijalne svjetske baštine 2009. godine[4].

Mohački pohod bušara prvo je mađarsko kulturno dobro upisano 2009. na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske kulturne baštine. [1]

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Mohačke buše u veljači . Hrvatska matica iseljenika. 21. siječnja 2018. Pristupljeno 3. prosinca 2025.
  2. ↑ S.Š.: MOHAČKE BUŠE U ZAGREBU. Pokladni običaj mađarskih Hrvata . nacionalnemanjine.hr. 17. siječnja 2016. Pristupljeno 3. prosinca 2025.
  3. ↑ glas-slavonije.hr
  4. ↑ 4,0 4,1 Busó festivities at Mohács: masked end-of-winter carnival custom na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 6. studenog 2012.
  5. ↑ 30. Đakovački bušari – najveća pokladna manifestacija istočne Hrvatske . TZ Grada Đakova. Najava za 3. i 4. veljače 2024. Pristupljeno 3. prosinca 2025.
  • Glas Koncila Stipan Bunjevac: Iz života hrvatskih vjernika izvan Hrvatske - Hrvati u Mohaču: Mohačke buše šokačkih Hrvata, br.5 (1702), 4. veljače 2007.


Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Mađarskoj
Kulturna baština (7)
Obala Dunava, Budimski dvorac i Andraševa avenija u Budimpešti (1987.) • Povijesno selo Hollókő (1987.) • Nacionalni park Hortobágy (1999.) • Benediktinska opatija Pannonhalma (1996.) • Nacionalni park Nežidersko jezero 2) (2001.) • Ranokršćanska grobnica u Pečuhu (2000.) • Tokajski vinogradi (2002.)
Mađarska zastava
Prirodna baština (1)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Pohod bušara na Mohaču (2009.) • Sokolarstvo3) (2012.) • Narodna umjetnost i vez tradicionalne zajednice Matyó (2012.)

1) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke  2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Austrije  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mohačke_buše&oldid=633817"