Mokša (narod): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Mokša (narod)'''-->'''Mokša''' su  pleme [[Mordvini|Mordvina]] nastanjeno u nizinama [[Oka (rijeka)|Oke]] i [[Don]]a u [[Mordovija|Mordoviji]], [[Rusija]], koji s [[Erzja]]ma (Эрзя) i manjim plemenima [[Tengušev]] (Tengushev), [[Terjuhane]] (Терюхане) i [[Karatai]] (Каратаи) čine mordvinsku granu [[Povolški Finci|Povolških Finaca]], i jezično pripadaju [[uralski jezici|uralskoj jezičnoj porodici]].
Mokša''' su  pleme [[Mordvini|Mordvina]] nastanjeno u nizinama [[Oka (rijeka)|Oke]] i [[Don]]a u [[Mordovija|Mordoviji]], [[Rusija]], koji s [[Erzja]]ma (Эрзя) i manjim plemenima [[Tengušev]] (Tengushev), [[Terjuhane]] (Терюхане) i [[Karatai]] (Каратаи) čine mordvinsku granu [[Povolški Finci|Povolških Finaca]], i jezično pripadaju [[uralski jezici|uralskoj jezičnoj porodici]].


Mokšama nalazimo traga još u 3. stoljeću pod imenom ''Morden'', imenom od kojega je nastao naziv Mordva i [[Mordvini]], kao jedno od plemena podčinjeno ostrogotskom kralju Hermanaricu ([[Ermanarik]], oko 350-375), a spominju se i kasnije u povijesti uvijek u društvu sa srodnim, ali ne baš i prijateljskim plemenom Erzja, koji su kao saveznici [[Povolški Bugari|Povolških Bugara]] ratovali protiv Mokša i [[Rusi|Rusa]].  
Mokšama nalazimo traga još u 3. stoljeću pod imenom ''Morden'', imenom od kojega je nastao naziv Mordva i [[Mordvini]], kao jedno od plemena podčinjeno ostrogotskom kralju Hermanaricu ([[Ermanarik]], oko 350-375), a spominju se i kasnije u povijesti uvijek u društvu sa srodnim, ali ne baš i prijateljskim plemenom Erzja, koji su kao saveznici [[Povolški Bugari|Povolških Bugara]] ratovali protiv Mokša i [[Rusi|Rusa]].  

Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 09:10

Mokša su pleme Mordvina nastanjeno u nizinama Oke i Dona u Mordoviji, Rusija, koji s Erzjama (Эрзя) i manjim plemenima Tengušev (Tengushev), Terjuhane (Терюхане) i Karatai (Каратаи) čine mordvinsku granu Povolških Finaca, i jezično pripadaju uralskoj jezičnoj porodici.

Mokšama nalazimo traga još u 3. stoljeću pod imenom Morden, imenom od kojega je nastao naziv Mordva i Mordvini, kao jedno od plemena podčinjeno ostrogotskom kralju Hermanaricu (Ermanarik, oko 350-375), a spominju se i kasnije u povijesti uvijek u društvu sa srodnim, ali ne baš i prijateljskim plemenom Erzja, koji su kao saveznici Povolških Bugara ratovali protiv Mokša i Rusa.

Svojim izgledom, napose oblikom glave, Mokše nalikuju na Čuvaše i Tatare, a fizičkim izgledom razlikuju se od Erzja. Mokše broje najmanje 300 000 duša, a prema SIL-u (1970.) imali su 428 333 govornika, poglavito nastanjenih u Mordoviji. Prema erzjanskim neslužbenim izvorima Mokše imaju između 300 000 i 350 000 govornika, od čega oko 170 000 u Mordoviji, a ostali u ostatku Rusije, te navodno nešto i u Armeniji i SAD-u.

Govore jezikom mokša.

Vidi

Vanjske poveznice