Walter Gropius: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|' |
||
| (Nisu prikazane 4 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Walter Gropius'''-->{{ | <!--'''Walter Gropius'''-->{{infookvir likovni umjetnik | ||
|ime =Walter Gropius | |ime =Walter Gropius | ||
|period =[[modernizam]] ([[Bauhaus]])<br>[[Internacionalni stil]] | |period =[[modernizam]] ([[Bauhaus]])<br>[[Internacionalni stil]] | ||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u [[München]]u ([[1903.]]), a potom u [[Berlin]]u ([[1905.]] – [[1907.]]). Od [[1908.]] do [[1910.]] god. radi u uredu arhitekta [[Peter Behrens|Petera Behrensa]], nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do [[1925.]] god., radio i arhitekt [[Adolf Meyer]]. | Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u [[München]]u ([[1903.]]), a potom u [[Berlin]]u ([[1905.]] – [[1907.]]). Od [[1908.]] do [[1910.]] god. radi u uredu arhitekta [[Peter Behrens|Petera Behrensa]], nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do [[1925.]] god., radio i arhitekt [[Adolf Meyer]]. | ||
[[Datoteka:Alma_1918_gropius_manon.png|thumb|lijevo|<center>Walter i Alma Gropius s kćerkom Manon]] | [[Datoteka:Alma_1918_gropius_manon.png|thumb|lijevo|<center>Walter i Alma Gropius s kćerkom Manon]] | ||
Tijekom vojnog roka u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] (zaslužio je čin [[bojnik]]a i skoro je poginuo<ref name="beeb">{{ | Tijekom vojnog roka u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] (zaslužio je čin [[bojnik]]a i skoro je poginuo<ref name="beeb">{{citiranje weba| url = http://www.bbc.co.uk/bbcfour/audiointerviews/profilepages/gropiusw1.shtml | publisher = British Broadcasting Corporation | accessdate = 02. 08. 2006.|title= Walter Adolph Gropius 1883 - 1969}}</ref>). God. [[1915.]], oženio je udovicu [[Gustav Mahler|Gustava Mahlera]] [[Alma Mahler Schindler|Almu Mahler]], s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od [[Dječja paraliza|dječje paralize]] ([[1935.]]). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak ([[1920.]])<ref>[http://www.elapsus.it/home1/index.php/musica/generi-musicali/426-la-lunga-vita-di-alma-mahler-musa-del-secolo La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo”] {{tal oznaka}}</ref>. | ||
Nakon rastave Gropius je [[1923.]] god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati. | Nakon rastave Gropius je [[1923.]] god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati. | ||
| Redak 65: | Redak 65: | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
Posljednja izmjena od 15. rujan 2025. u 01:52
| Walter Gropius | |
| modernizam (Bauhaus) Internacionalni stil | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 18. svibnja 1883. Berlin, Njemačka |
| Smrt | 5. srpnja 1969. Boston, Massachusetts, SAD |
| Nacionalnost | njemačko/američko |
| Vrsta umjetnosti | arhitektura |
| Praksa | Peter Behrens (1908. – 1910.) The Architects' Collaborative (1945.– 1969.) |
| Poznata djela | Tvornica Fagus Bauhaus Kuća Gropius Američko veleposlanstvo u Ateni |
Walter Gropius (Berlin, 18. svibnja 1883. - Boston, 5. srpnja 1969.), njemački arhitekt i teoretičar arhitekture; osnivač prve škole dizajna, Bauhausa. Uz Ludwiga Mies van der Rohea i Le Corbusiera, Gropius je bio najznačajniji arhitekt 20. stoljeća, pionir moderne arhitekture.
Životopis
Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u Münchenu (1903.), a potom u Berlinu (1905. – 1907.). Od 1908. do 1910. god. radi u uredu arhitekta Petera Behrensa, nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do 1925. god., radio i arhitekt Adolf Meyer.
Tijekom vojnog roka u Prvom svjetskom ratu (zaslužio je čin bojnika i skoro je poginuo[1]). God. 1915., oženio je udovicu Gustava Mahlera Almu Mahler, s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od dječje paralize (1935.). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak (1920.)[2].
Nakon rastave Gropius je 1923. god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati.
Prije Prvog svjetskog rata projektirao je tvornice i stambena naselja, koja se odlikuju funkcionalnočću i primjenom novih građevnih materijala. U Weimaru je 1919. osnovao Bauhaus, visoku školu za arhitekturu i oblikovanje. U svom atelijeru u Berlinu od 1928. godine projektirao je mnoge stambene zgrade, radnička naselja, javne zgrade, a ta su djela obilježena strogom jednostavnošću.
Nakon dolaska nacista na vlast i zabrane daljnjeg rada Bauhausa, emigirira 1934. godine u London, a 1937. u SAD, gdje predaje na Harvardu i u Chicagu osniva New Bauhaus. Gropius je 1944. god. dobio američko državljanstvo, nakon čega je 1945. god. s kolegama u Cambridgu osnovao projektnu tvrtku The Architects' Collaborative ili TAC. Za njegova života to je bio jedan od najcjenjenih projektih ureda na svijetu, a ubrzo nakon njegove smrti je bankrotirao 1995. god. Projektirao je veleposlanstvo SAD-a u Ateni, neboder Pan Ama u New Yorku i izradio plan za rekonstrukciju starog središta Bostona.
Djela
Književna djela:
- „Nova arhitektura i Bauhaus”, 1935.
- „Sinteza u arhitekturi”, 1956.
- „Obnova naših naselja”
- „Apolon u demokraciji”
Izbor najvažnijih radova
- 1910.-1911. Tvornica obuće Fagus, Alfeld, Njemačka
- 1914. Uredi i tvornička postrojenja na izložbi Deutscher Werkbunda, u Kölnu, Njemačka
- 1921. Kuća Sommerfeld, Berlin, Njemačka
- 1922. natječajni rad za čikaški Tribune Tower
- 1925.-32. Školske zgrade i radionice za Bauhaus u Dessau, Njemačka
- 1936. Village College, Impington, Cambridge, Engleska
- 1937. Gropius House, Lincoln, Massachusetts, Amerika
- 1942.-44. Aluminum City Terrace, New Kensington, Pennsylvania, SAD
- 1949-50. Zgrade arhitektonskog fakulteta na Harvardu, Cambridge, Massachusetts, SAD (TAC)[3]
- 1945.-59. Bolnica Michael Reese, Chicago, Illinois, SAD
- 1957.-60. Bagdadsko sveučilište, Bagdad, Irak
- 1963.-66. Federalna zgrada John F. Kennedy, Boston, Massachusetts, SAD
- 1948. Srednja škola Peter Thacher, SAD
- 1958.-63. Pan Am Building, New York, SAD, zajedno sa Pietrom Belluschijem i projektnom kućom Emery Roth & Sons
- 1957. Interbau, stambeni blok , Kvart Hansa, Berlin, Njemačka (zajedno sa TAC-om i Wils Ebertom)
- 1960. Hram Oheb Shalom, Baltimore, Maryland, SAD
- 1960. Gropiusstadt, kompleks, Berlin, Njemačka
- 1961. Srednja škola Wayland Wayland, Massachusetts, SAD
- 1959.-1961. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Ateni, Grčka (TAC i arhitekt konzultant Pericles Sakellarios)
- 1968. Staklena katedrala, Amberg, Njemačka
- 1967.-69. Tower East, Shaker Heights, Ohio, SAD
Izvori
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo” (tal.)
- ↑ Harvard Graduate Center - Great Buildings Online