Stari Istok: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 11:48

Stari Istok je zajednički naziv za rane civilizacje na području Bliskog Istoka: Mezopotamija (današnji Irak i Sirija), Perzija (Iran), Anatolija (današnja Turska), Levant (današnja Sirija, Libanon, Izrael, Palestina i Jordan) te Egipat. Vremenski Stari Istok obuhvaća razdoblje od uspona Sumera u 4. tisućljeću pr. Kr. do vremena kada je cijeli Bliski istok osvojio Kir Veliki u 6. stoljeću pr. Kr. odnosno Aleksandar Veliki u 4. stoljeću pr. Kr., odnosno Brončano i rano Željezno doba. Kao takav, izraz se koristi u bliskoistočnoj arheologiji, proučavanju antike te egiptologiji. Neki stručnjaci ne uključuju Egipat u tadašnji Bliski Istok jer je ipak bio geografski i kulturno izoliraniji, ali s obzirom da je imao važnu ulogu u povijesti Bliskog istoka, pogotovo nakon 2. tisućljeća pr. Kr., svrstava ga se među drevne bliskoistočne zemlje. Stari Istok se smatra kolijevkom civilizacije. Na tom području se po prvi put prakticirala intenzivna poljoprivreda, koristilo se prvo pismo, izumljen je grnčarski kotač, a potom i kotač, stvorene su prve centralizirane vlade, zakonici i carstva, kao i društvena podjela, ropstvo, organizirano ratovanje, kao i temelji astronomije i matematike.

Vremensko razdoblje

Periodizacija Starog Istoka predstavlja pokušaj kategorizacije ili podjele u jasno određena razdoblja.

(Kameno doba)	Bakreno doba (4500. pr. Kr. - 3300. pr. Kr.)	Rano bakreno doba	4500. pr. Kr. - 4000. pr. Kr.	Ubaidski period
(Kameno doba)	Bakreno doba (4500. pr. Kr. - 3300. pr. Kr.)	Kasno bakreno doba	4000. pr. Kr. - 3300. pr. Kr.	Ghassulsko razdoblje, razdoblje Uruk, Gerzeh, Pred-dinastijski Egipat
Brončano doba (3300. pr. Kr. - 1200. pr. Kr.)	Rano brončano doba (3300. pr. Kr. - 2000. pr. Kr.)	Rano brončano doba I	3300. pr. Kr. - 3000. pr. Kr.	Protodinastijski i Rani dinastijski period Egipta
		Rano brončano doba II	3000. pr. Kr. - 2700. pr. Kr.	Rano dinastijsko razdoblje Sumera
		Rano brončano doba III	2700. pr. Kr. - 2200. pr. Kr.	Staro egipatsko kraljevstvo, Akadsko Carstvo
		Rano brončano doba IV	2200. pr. Kr. - 2000. pr. Kr.	Prvo prijelazno razdoblje Egipta
	Srednje brončano doba (2000. pr. Kr. - 1550. pr. Kr.)	Srednje brončano doba I	2000. pr. Kr. - 1750. pr. Kr.	Srednje egipatsko kraljevstvo
		Srednje brončano doba II	1750. pr. Kr. - 1650. pr. Kr.	Drugo prijelazno razdoblje Egipta
		Srednje brončano doba III	1650. pr. Kr. - 1550. pr. Kr.	Hetitsko staro kraljevstvo, Minojska erupcija
	Kasno brončano doba (1550. pr. Kr. - 1200. pr. Kr.)	Kasno brončano doba I	1550. pr. Kr. - 1400. pr. Kr.	Novo egipatsko kraljevstvo, Hetitsko srednje kraljestvo
		Kasno brončano doba II A	1400. pr. Kr. - 1300. pr. Kr.	Hetitsko novo kraljevstvo, Kraljevstvo Mitani, Ugarit
		Kasno brončano doba II B	1300. pr. Kr. - 1200. pr. Kr.	(Mračno doba, Narodi s mora)
Željezno doba (1200. pr. Kr. - 586. pr. Kr.)	Željezno doba I (1200. pr. Kr. - 1000. pr. Kr.)	Željezno doba I A	1200. pr. Kr. - 1150. pr. Kr.	Troja VII, Erupcija Hekla 3
	Željezno doba I (1200. pr. Kr. - 1000. pr. Kr.)	Željezno doba I B	1150. pr. Kr. - 1000. pr. Kr.	Novohetitske države
	Željezno doba II (1000. pr. Kr. - 586. pr. Kr.)	Željezno doba II A	1000. pr. Kr. - 900. pr. Kr.	Treće prijelazno razdoblje Egipta, Novoasirsko carstvo
		Željezno doba II B	900. pr. Kr. - 700. pr. Kr.	Kraljevstvo Izrael, Urartu, Frigija
		Željezno doba II C	700. pr. Kr. - 586. pr. Kr.	Novobabilonsko carstvo

Reference

Vanjske poveznice

Inačica od 13. rujan 2021. u 22:26 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 11:48 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m Zamjena teksta - '<!--'''St(.*)'''-->' u ''
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Stari Istok'''-->~~[[Datoteka:Ancient Orient.png\|thumb\|350px\|Karta Starog Istoka]]		[[Datoteka:Ancient Orient.png\|thumb\|350px\|Karta Starog Istoka]]

	'''Stari Istok''' je zajednički naziv za rane [[civilizacija\|civilizacje]] na području [[Bliski Istok\|Bliskog Istoka]]: [[Mezopotamija]] (današnji [[Irak]] i [[Sirija]]), [[Perzija]] ([[Iran]]), [[Anatolija]] (današnja [[Turska]]), [[Levant]] (današnja [[Sirija]], [[Libanon]], [[Izrael]], [[Palestina]] i [[Jordan]]) te [[Drevni Egipat\|Egipat]]. Vremenski Stari Istok obuhvaća razdoblje od uspona [[Sumer]]a u 4. tisućljeću pr. Kr. do vremena kada je cijeli Bliski istok osvojio [[Kir Veliki]] u 6. stoljeću pr. Kr. odnosno [[Aleksandar Veliki]] u 4. stoljeću pr. Kr., odnosno [[Brončano doba\|Brončano]] i rano [[Željezno doba\|Željezno doba]]. Kao takav, izraz se koristi u [[Bliskoistočna arheologija\|bliskoistočnoj arheologiji]], proučavanju [[antika\|antike]] te [[egiptologija\|egiptologiji]]. Neki stručnjaci ne uključuju [[Egipat]] u tadašnji Bliski Istok jer je ipak bio geografski i kulturno izoliraniji, ali s obzirom da je imao važnu ulogu u povijesti Bliskog istoka, pogotovo nakon [[2. tisućljeće pr. Kr.\|2. tisućljeća pr. Kr.]], svrstava ga se među drevne bliskoistočne zemlje.		'''Stari Istok''' je zajednički naziv za rane [[civilizacija\|civilizacje]] na području [[Bliski Istok\|Bliskog Istoka]]: [[Mezopotamija]] (današnji [[Irak]] i [[Sirija]]), [[Perzija]] ([[Iran]]), [[Anatolija]] (današnja [[Turska]]), [[Levant]] (današnja [[Sirija]], [[Libanon]], [[Izrael]], [[Palestina]] i [[Jordan]]) te [[Drevni Egipat\|Egipat]]. Vremenski Stari Istok obuhvaća razdoblje od uspona [[Sumer]]a u 4. tisućljeću pr. Kr. do vremena kada je cijeli Bliski istok osvojio [[Kir Veliki]] u 6. stoljeću pr. Kr. odnosno [[Aleksandar Veliki]] u 4. stoljeću pr. Kr., odnosno [[Brončano doba\|Brončano]] i rano [[Željezno doba\|Željezno doba]]. Kao takav, izraz se koristi u [[Bliskoistočna arheologija\|bliskoistočnoj arheologiji]], proučavanju [[antika\|antike]] te [[egiptologija\|egiptologiji]]. Neki stručnjaci ne uključuju [[Egipat]] u tadašnji Bliski Istok jer je ipak bio geografski i kulturno izoliraniji, ali s obzirom da je imao važnu ulogu u povijesti Bliskog istoka, pogotovo nakon [[2. tisućljeće pr. Kr.\|2. tisućljeća pr. Kr.]], svrstava ga se među drevne bliskoistočne zemlje.