Toggle menu
243,8 tis.
110
18
642,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Aramejci: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Aramejci'''-->'''Aramejci''' su jedan od [[semiti|semitskih]] naroda, koji je obitavao [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], to jest područje današnjeg [[Irak]]a, [[Sirija|Sirije]], [[Iran]]a i dijela [[Turska|Turske]]. Kroz drevnu povijest u više su navrata imali svoju državu, dok se nisu stopili s okolnim narodima. U [[bizant]]sko doba još je na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] većinski dio naroda govorio aramejskim jezikom, koji se postupno razvio u oblik koji se u znanosti obično naziva [[starosirski jezik]] sa svoja dva različita pisma.  Budući da su Aramejci po vjeroispovijesti kršćani (većina pripada [[Sirska pravoslavna Crkva|Sirskoj pravoslavnoj Crkvi]] ili [[Asirska Crkva Istoka|Asirskoj Crkvi Istoka]]), a države koje su nastale nakon pada [[Bizant]]a, onda i [[Tursko Carstvo|Turskog Carstva]] preuzele su muslimansku vjeroispovijest, Aramejci su kroz povijest bili u podređenom položaju kao manjina, tako da su neki prešli na [[islam]], drugi su kao kršćani nastavili živjeti u svojim krajevima, a dio je emigrirao na Zapad. Danas Aramejaca, ili točnije rečeno, pripadnika ovih Crkava aramejskoga jezika, ima po cijelom svijetu, dijelom u Europi, i to u Njemačkoj, Švicarskoj i Švedskoj, u [[Aramejci u Izraelu|Izraelu]], a dijelom i u [[SAD]]-u.
'''Aramejci''' su jedan od [[semiti|semitskih]] naroda, koji je obitavao [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], to jest područje današnjeg [[Irak]]a, [[Sirija|Sirije]], [[Iran]]a i dijela [[Turska|Turske]]. Kroz drevnu povijest u više su navrata imali svoju državu, dok se nisu stopili s okolnim narodima. U [[bizant]]sko doba još je na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] većinski dio naroda govorio aramejskim jezikom, koji se postupno razvio u oblik koji se u znanosti obično naziva [[starosirski jezik]] sa svoja dva različita pisma.  Budući da su Aramejci po vjeroispovijesti kršćani (većina pripada [[Sirska pravoslavna Crkva|Sirskoj pravoslavnoj Crkvi]] ili [[Asirska Crkva Istoka|Asirskoj Crkvi Istoka]]), a države koje su nastale nakon pada [[Bizant]]a, onda i [[Tursko Carstvo|Turskog Carstva]] preuzele su muslimansku vjeroispovijest, Aramejci su kroz povijest bili u podređenom položaju kao manjina, tako da su neki prešli na [[islam]], drugi su kao kršćani nastavili živjeti u svojim krajevima, a dio je emigrirao na Zapad. Danas Aramejaca, ili točnije rečeno, pripadnika ovih Crkava aramejskoga jezika, ima po cijelom svijetu, dijelom u Europi, i to u Njemačkoj, Švicarskoj i Švedskoj, u [[Aramejci u Izraelu|Izraelu]], a dijelom i u [[SAD]]-u.


== Poveznice ==
== Poveznice ==

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 17:54

Aramejci su jedan od semitskih naroda, koji je obitavao Mezopotamiju, to jest područje današnjeg Iraka, Sirije, Irana i dijela Turske. Kroz drevnu povijest u više su navrata imali svoju državu, dok se nisu stopili s okolnim narodima. U bizantsko doba još je na Bliskom istoku većinski dio naroda govorio aramejskim jezikom, koji se postupno razvio u oblik koji se u znanosti obično naziva starosirski jezik sa svoja dva različita pisma. Budući da su Aramejci po vjeroispovijesti kršćani (većina pripada Sirskoj pravoslavnoj Crkvi ili Asirskoj Crkvi Istoka), a države koje su nastale nakon pada Bizanta, onda i Turskog Carstva preuzele su muslimansku vjeroispovijest, Aramejci su kroz povijest bili u podređenom položaju kao manjina, tako da su neki prešli na islam, drugi su kao kršćani nastavili živjeti u svojim krajevima, a dio je emigrirao na Zapad. Danas Aramejaca, ili točnije rečeno, pripadnika ovih Crkava aramejskoga jezika, ima po cijelom svijetu, dijelom u Europi, i to u Njemačkoj, Švicarskoj i Švedskoj, u Izraelu, a dijelom i u SAD-u.

Poveznice