Tvrđava Revelin: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
 
Redak 20: Redak 20:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Fort Revelin}}
 
* [http://www.dubrovnik.hr/revelin/index.htm Tvrđava Revelin]
* [http://www.dubrovnik.hr/revelin/index.htm Tvrđava Revelin]
* [http://www.sitiunescoadriatico.org/index.php?pg=1666 Jadranski UNESCO]
* [http://www.sitiunescoadriatico.org/index.php?pg=1666 Jadranski UNESCO]

Posljednja izmjena od 30. studeni 2021. u 02:24

Pogreška pri izradbi sličice:
Tvrđava Revelin.
Pogled sa Srđa na tvrđavu Revelin.
Ulaz u tvrđavu Revelin.

Tvrđava Revelin se nalazi sjeveroistočno od dubrovačkih gradskih zidina, od kojih je odijeljena dubokim jarkom i spojena mostom. Namijena joj je bila obrana Dubrovnika od Turaka.

Povijest

Prvi spomen o potrebi gradnje utvrde na mjestu današnjeg Revelina datira iz 1449. godine, a utvrda se počela graditi 1463. godine. Današnju snagu i izgled duguje zamisli Antonia Ferramolina iz Bergama koji je 1538. godine na dotadašnjoj utvrdi zamislio i izradio model po kojem je tvrđava Revelin kao izdvojena masivna tvrđava nepravilnog četverokutnog tlocrta sa sjeveroistočnim oštrim kutem i izgrađena. U ponedjeljak 30. prosinca 1538. model je prihvaćen u Vijeću umoljenih,[1] a izgradnja je započela sljedeće godine. Gradnja Revelina je dovršena 1551. godine.

Nakon potresa 1667. godine tvrđava postaje upravno središte Dubrovačke Republike i u nju je prenesena državna riznica i riznica katedrale.

Zanimljivosti

U vrijeme gradnje tvrđave uveden je propis da svatko tko dolazi u Dubrovnik mora sa sobom donijeti jedan kamen koji je veličinom trebao biti primjeren tjelesnoj građi donositelja.

Prilikom arheoloških istraživanja unutar tvrđave Revelin 1983.1986. godine nađeni su brojni ostatci zidova i građevina iz doba prije Revelina od kojih je najzanimljivija peć vrsnog ljevača zvona i topova Ivana Krstitelja Rabljanina.[2]

Danas se na terasi tvrđave odigravaju predstave Dubrovačkih ljetnih igara, a unutar tvrđave se organiziraju razni koncerti.

Izvori

  1. Državni arhiv u Dubrovniku, Cons. Rog. 44 list 125.
  2. Državni arhiv u Dubrovniku, Cons. Rog. 47, list 126.

Vanjske poveznice