Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Butrint: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
(Nisu prikazane 3 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Butrint'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO svjetska baština
|ime mjesta = Butrint
|ime mjesta = Butrint
|slika = Butrint, Albania.jpg
|slika = Butrint, Albania.jpg
Redak 5: Redak 5:
|vrst baštine = Kulturno dobro
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii
|mjerilo = iii
|ugroženost = 1997.-2005.
|ugroženost = 1997. 2005.
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/570
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/570
|država = {{ZD+X/A|ALB}}  
|država = {{ZD+X/A|ALB}}  
Redak 16: Redak 16:
}}<small>Lokacija Butrinta u Albaniji</small>
}}<small>Lokacija Butrinta u Albaniji</small>
}}
}}
'''Butrint''' ([[grčki]]: Βουθρωτό, ''Bothrota'') je [[Arheologija|arheološka]] lokacija u južnoj [[Albanija|Albaniji]] koje se od [[1992.]] godine nalazi na [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine]]<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/570 |title=Butrint |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=23. veljače 2012}}</ref>. Nalazi se blizu grada [[Saranda]], na manje od 10 kilometara od otoka [[Krf]]a i povezan je sa [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] kanalom [[Vivari]] koji vodi od jezera Butrinti do [[Jonsko more|Jonskog mora]]. Prostire se na 3980 hektara, a od 1997. do 2005. godine nalazio se na [[UNESCO]]voj listi ugroženih spomenika zbog pljačke.  
'''Butrint''' ([[grčki]]: Βουθρωτό, ''Bothrota'') je [[Arheologija|arheološka]] lokacija u južnoj [[Albanija|Albaniji]] koje se od [[1992.]] godine nalazi na [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://whc.unesco.org/en/news/570 |title=Butrint |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=23. veljače 2012}}</ref>. Nalazi se blizu grada [[Saranda]], na manje od 10 kilometara od otoka [[Krf]]a i povezan je sa [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] kanalom [[Vivari]] koji vodi od jezera Butrinti do [[Jonsko more|Jonskog mora]]. Prostire se na 3980 hektara, a od 1997. do 2005. godine nalazio se na [[UNESCO]]voj listi ugroženih spomenika zbog pljačke.  


==Povijest==
==Povijest==

Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 01:39

Butrint
Svjetska baštinaUNESCO
Butrint
Albanija


Butrint na zemljovidu Albanija
Butrint
Butrint
Lokacija Butrinta u Albaniji
Godina uvrštenja: 1992. (16. zasjedanje) prošireno 1999. i 2007.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii
Ugroženost: 1997. — 2005.
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/570 UNESCO

Butrint (grčki: Βουθρωτό, Bothrota) je arheološka lokacija u južnoj Albaniji koje se od 1992. godine nalazi na UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine[1]. Nalazi se blizu grada Saranda, na manje od 10 kilometara od otoka Krfa i povezan je sa Sredozemnim morem kanalom Vivari koji vodi od jezera Butrinti do Jonskog mora. Prostire se na 3980 hektara, a od 1997. do 2005. godine nalazio se na UNESCOvoj listi ugroženih spomenika zbog pljačke.

Povijest

Butrint je naseljen još u prapovijesti, a bio je i grčka kolonija, rimski grad i sjedište biskupije. Vrhunac je doživio u 4. st. pr. Kr. kada je imao oko 10.000 stanovnika. Iz tog vremena očuvane su kiklopske zidine (6 m), akropola, Asklepijevo kazalište i hram, te oko stotinu natpisa na starogrčkom.

Nakon što je proživio godine prosperiteta u Bizantskom carstvu, kratko vrijeme su ga okupirali Mlečani (1386.). Napušten je u kasnom srednjem vijeku kada se u njemu stvorila močvara koja je polako okupirala grad i prijetila bolestima.

Ponovno su ga otkrili talijanski arheolozi I. Ugolini, P. Marconi i D. Mustili, koji su pokrenuli sustavna iskapanja od 1928. do 1941. godine koja su dovršili albanski arheolozi nakon Drugog svjetskog rata. Pokazalo se da su mulj i močvarna vegetacija zaštitile brojne vrijedne spomenike. Današnja arheološka lokacija je prepuna ostataka koji predstavljaju svaki od razdoblja u kojima se grad razvijao.

Izvori

  1. "Butrint". UNESCO. http://whc.unesco.org/en/news/570 Pristupljeno 23. veljače 2012 
  • N. Ceka, Butrint: A guide to the city and its monuments, Migjeni Books, Tirana, 2005.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Butrint.