Potomje: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Potomje'''-->{{ | <!--'''Potomje'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj | ||
|ime = Potomje | |ime = Potomje | ||
|regija = [[Dalmacija]] | |regija = [[Dalmacija]] | ||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
==Povijest== | ==Povijest== | ||
Od 1945. u Potomju je djelovao Mjesni [[narodni odbor]]. Kad je donesen ''[[Zakon o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine]]'' (NN, br. 16/52), njime je određeno osnivanje Narodnog odbora općine Kuna, koji je pokrivao i Potomje. Time je ukinut NO u Potomju, a Kuna podignuta na razinu općine, što je izazvalo demonstracije Potomjana. Uslijedila je rasprava na zboru birača Potomja o toj odluci Sabora NRH i spomenila se je mogućnost utemeljenja još jedne pelješke općine sa sjedištem u Potomju. Potomjani su se obvezali financijski ju uzdržavati. [[Marin Cetinić]], narodni poslanik koji je nazočio obećao se založiti za takav prijedlog. Izmjenama spomenutog zakona 1953. (NN, br. 8/53) takva mogućnost je predviđena te je 5. travnja konstituiran[[narodni odbor]] općine Potomja. Mlada općina Potomje je prema popisu stanovnika 1953. imala oko 1047 stanovnika, a njeno sjedište Potomje 348 stanovnika i bilo je najvećim naseljem u njoj. U sastavu su još bila okolna sela, odnosno odlomke: Županje selo, Prizdrina-Zakamenje, Pijavičino, Borje-Podobuče (svi izdvojeni iz općine Kuna) i Trstenik (izdvojen iz općine Janjine). Općinu su činile četiri izborne jedinice: Donja Banda, Potomje, Pijavičino i Trstenik. Potomje je bila isključivo poljoprivredna-vinogradarska općina čiju okosnicu gospodarstva he predstavljala je [[Poljoprivredna zadruga]] Dingač. Općina je prihodila najviše od poreza, zatim uz udio u porezu na promet i dopunskom porezu na dohodak, ubirao se općinski prirez (što po selima nije dobro prihvaćeno), iz kojega se pokrivao možebitni manjak u proračunu, a uvela je i mjesni [[samodoprinos]].<ref name=arhinetNO>[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_27803 ''Narodni odbor općine Potomje'']. ARHiNET. Pristupljeno 2. studenoga 2025.</ref> | |||
Sa samostalnošću mogli su više razvijati svoj kraj. Narodni odbor je predvodio izgradnju [[dom kulture|domova kulture]] (Donja Banda, Prizdrina, Pijavičino), gradnju i popravak puteva (Pijavičino, Trstenik), obale (Podobuče) elektrifikaciju (Trstenik), uređenje voda (Potomje, Donja Banda), popravak ratom razrušenih kuća (pomoć pogorelcima), poticao unapređenje obalnog prometa (djelovanje Lučke ispostave u Trsteniku, brodski promet) i dr. Narodni odbor je potpomagao djelovanje društveno-političkih organizacija, škola (imenovao je školske savjete), kulturno-umjetničkih (Hrvatska glazba Potomje, Hrvatska čitaonica Donja Banda...) i športskih društava (Nogometni klub [[NK Grk Potomje|Grk]]...), radio na unapređenju turizma (potpomaganje Turističkog društva „Dingač“, uvođenje boravišne takse), zdravstvene službe (pokušaj zapošljavanja općinskog liječnika, sufinanciranje Zdravstvene stanice u Kuni), i dr.. Izdavao je odobrenja za gradnju, bavio se stambenim pitanjima i potrebama, rješavao po prijavama o prekršajima, dodjeljivao socijalne pomoći, izdavao razne potvrde (između ostalih i o radnom stažu), uvjerenja i dozvole građanima, obavljao matičarske poslove (ovjere spisa...), artikulirao potrebe mještana i bio posrednikom prema Narodnom odboru kotara.<ref name=arhinetNO/> | |||
No već 1955. je Zakonom o novom uređenju općina i kotara (NN, br. 33/55) potomski NO ukinut, a njegovo područje pripojeno u nadležnost Narodnog odbora druge pelješke općine, [[Trpanj|Trpnja]]. Posljednja općinska sjednica je održana 10. kolovoza, a protokol spisa je zaključen 31. kolovoza 1955. godine.<ref name=arhinetNO/> | |||
Zbog lakšeg pristupa južnim, s pučinom suočenim padinama 1976. g. iz Potomja je probijen 400 m. dug tunel. | Zbog lakšeg pristupa južnim, s pučinom suočenim padinama 1976. g. iz Potomja je probijen 400 m. dug tunel. | ||
Dok tunel još nije bio izgrađen ljudi su išli preko brda kako bi obrađivali vinovu lozu, masline i ostalo. Tada se teret (alat, grožđe, ostali plodovi...) nije mogao lako prenijeti ručno. U tim poslovima su pomagali magarci i mazge. Ti poslovi su bili veoma teški za ljude i za životinje, zato je bilo uobičajno na povratku u Potomje stati na vrhu brda. Na tom mjestu još i danas stoji kameni križ koji su Potomjani izgradili. | Dok tunel još nije bio izgrađen ljudi su išli preko brda kako bi obrađivali vinovu lozu, masline i ostalo. Tada se teret (alat, grožđe, ostali plodovi...) nije mogao lako prenijeti ručno. U tim poslovima su pomagali magarci i mazge. Ti poslovi su bili veoma teški za ljude i za životinje, zato je bilo uobičajno na povratku u Potomje stati na vrhu brda. Na tom mjestu još i danas stoji kameni križ koji su Potomjani izgradili. | ||
| Redak 104: | Redak 110: | ||
{{ | {{Orebić}} | ||
[[Kategorija:Naselja u | [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Orebića]] | ||
Posljednja izmjena od 2. studeni 2025. u 02:40
| Potomje | |
|---|---|
Potomje na zemljovidu Hrvatske | |
| Država | |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Orebić |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Zemljopisne koordinate | 42°56′28″N 17°20′02″E / 42.941°N 17.334°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 256 |
| - Broj domaćinstava | 84 |
| Pošta | 20244 |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
Potomje na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
Panorama Potomja
| |
Potomje je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Orebić.
Zemljopisni položaj
Potomje je staro naselje smješteno u središnjem dijelu Pelješke Župe na 300m nadmorske visine, 2,5 km udaljeno od mora, 15 km jugoistočno od Orebića.
Zanimljivosti
Zbog lakšeg pristupa južnim, s pučinom suočenim padinama iz Potomja je probijen 400 m dugi tunel koji je i izvanredna turistička atrakcija. Izlaskom iz tunela cesta vodi do naselja na obali, desno do Potočine, a lijevo u Borak.
Gospodarstvo
Smješteno u zapadnom dijelu vinorodnoga područja Dingač, Potomje je središte proizvodnje najboljih crnih vina Hrvatske (Dingač, Postup, Plavac). Stanovništvo se bavi uzgojem vinove loze, poljodjelstvom i proizvodnjom čuvenih vina zaštićenog geografskog podrijetla.
Povijest
Od 1945. u Potomju je djelovao Mjesni narodni odbor. Kad je donesen Zakon o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN, br. 16/52), njime je određeno osnivanje Narodnog odbora općine Kuna, koji je pokrivao i Potomje. Time je ukinut NO u Potomju, a Kuna podignuta na razinu općine, što je izazvalo demonstracije Potomjana. Uslijedila je rasprava na zboru birača Potomja o toj odluci Sabora NRH i spomenila se je mogućnost utemeljenja još jedne pelješke općine sa sjedištem u Potomju. Potomjani su se obvezali financijski ju uzdržavati. Marin Cetinić, narodni poslanik koji je nazočio obećao se založiti za takav prijedlog. Izmjenama spomenutog zakona 1953. (NN, br. 8/53) takva mogućnost je predviđena te je 5. travnja konstituirannarodni odbor općine Potomja. Mlada općina Potomje je prema popisu stanovnika 1953. imala oko 1047 stanovnika, a njeno sjedište Potomje 348 stanovnika i bilo je najvećim naseljem u njoj. U sastavu su još bila okolna sela, odnosno odlomke: Županje selo, Prizdrina-Zakamenje, Pijavičino, Borje-Podobuče (svi izdvojeni iz općine Kuna) i Trstenik (izdvojen iz općine Janjine). Općinu su činile četiri izborne jedinice: Donja Banda, Potomje, Pijavičino i Trstenik. Potomje je bila isključivo poljoprivredna-vinogradarska općina čiju okosnicu gospodarstva he predstavljala je Poljoprivredna zadruga Dingač. Općina je prihodila najviše od poreza, zatim uz udio u porezu na promet i dopunskom porezu na dohodak, ubirao se općinski prirez (što po selima nije dobro prihvaćeno), iz kojega se pokrivao možebitni manjak u proračunu, a uvela je i mjesni samodoprinos.[1]
Sa samostalnošću mogli su više razvijati svoj kraj. Narodni odbor je predvodio izgradnju domova kulture (Donja Banda, Prizdrina, Pijavičino), gradnju i popravak puteva (Pijavičino, Trstenik), obale (Podobuče) elektrifikaciju (Trstenik), uređenje voda (Potomje, Donja Banda), popravak ratom razrušenih kuća (pomoć pogorelcima), poticao unapređenje obalnog prometa (djelovanje Lučke ispostave u Trsteniku, brodski promet) i dr. Narodni odbor je potpomagao djelovanje društveno-političkih organizacija, škola (imenovao je školske savjete), kulturno-umjetničkih (Hrvatska glazba Potomje, Hrvatska čitaonica Donja Banda...) i športskih društava (Nogometni klub Grk...), radio na unapređenju turizma (potpomaganje Turističkog društva „Dingač“, uvođenje boravišne takse), zdravstvene službe (pokušaj zapošljavanja općinskog liječnika, sufinanciranje Zdravstvene stanice u Kuni), i dr.. Izdavao je odobrenja za gradnju, bavio se stambenim pitanjima i potrebama, rješavao po prijavama o prekršajima, dodjeljivao socijalne pomoći, izdavao razne potvrde (između ostalih i o radnom stažu), uvjerenja i dozvole građanima, obavljao matičarske poslove (ovjere spisa...), artikulirao potrebe mještana i bio posrednikom prema Narodnom odboru kotara.[1]
No već 1955. je Zakonom o novom uređenju općina i kotara (NN, br. 33/55) potomski NO ukinut, a njegovo područje pripojeno u nadležnost Narodnog odbora druge pelješke općine, Trpnja. Posljednja općinska sjednica je održana 10. kolovoza, a protokol spisa je zaključen 31. kolovoza 1955. godine.[1]
Zbog lakšeg pristupa južnim, s pučinom suočenim padinama 1976. g. iz Potomja je probijen 400 m. dug tunel. Dok tunel još nije bio izgrađen ljudi su išli preko brda kako bi obrađivali vinovu lozu, masline i ostalo. Tada se teret (alat, grožđe, ostali plodovi...) nije mogao lako prenijeti ručno. U tim poslovima su pomagali magarci i mazge. Ti poslovi su bili veoma teški za ljude i za životinje, zato je bilo uobičajno na povratku u Potomje stati na vrhu brda. Na tom mjestu još i danas stoji kameni križ koji su Potomjani izgradili.
- U Potomju i bližoj okolici postoji 5 crkvi: Crkva sv. Petra u polju je na groblju Potomja je iz 14. stoljeća.
Crkva sv. Tome iznad Potomja dorađeno je djelo ranog baroka, sa tročlanom preslicom zvonika.
Crkva sv. Jurja nalazi se na istoimenom vrhu iznad Potomja.
Crkvica sv. Lucije u Potomju privatna je zavjetna kapela obitelji Šimunković, podignuta u 19. stoljeću uz dvorište njihove obiteljske kuće. Nad vitkim portalom je javni sat, a na vrhu portala metalni gloriet za zvono.
Crkva sv. Vida usred polja prema Kuni na malom je humku srednjovjekovnog groblja sa niskom poluvaljkastom apsidom romaničkog stila.
Krajem srpnja 1943. u talijanskome fašističkom bombardiranju srušeno je osam kuća u Potomju.[2]
Stanovništvo
Potomje uglavnom nastanjuju Hrvati katoličke vjeroispovjedi, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine u mjestu živi 256 stanovnika[3].
<style>
.population-wrapper {
width: 100%; max-width: 750px; margin: 20px auto; padding: 15px; background: #f8f9fa; border: 1px solid #ddd; border-radius: 12px; box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1); font-family: sans-serif;
}
/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-wrapper {
background: #1e1e1e;
border-color: #444;
color: #eee;
}
.population-bar span {
color: #fff;
}
}
/* Bar chart */ .population-bar {
display: flex; align-items: center; margin: 6px 0;
} .population-year {
width: 60px; font-weight: bold;
} .population-value {
flex-grow: 1; height: 22px; border-radius: 4px; position: relative; transition: width 1.2s ease;
} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {
position: absolute; right: 6px; top: 2px; font-size: 12px; font-weight: bold; color: #fff;
}
/* Tooltip */ .population-value:hover::after {
content: attr(data-tooltip); position: absolute; top: -28px; right: 0; background: #333; color: #fff; padding: 4px 8px; font-size: 12px; border-radius: 4px; white-space: nowrap; z-index: 10;
}
/* SVG line chart */ .population-linechart {
width: 100%; margin-top: 20px;
} .population-stats {
margin-top: 15px; font-size: 14px; background: #eef2f5; padding: 10px; border-radius: 8px;
} @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-stats {
background: #2a2a2a;
}
} </style>
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[4]
{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}
<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">
<polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
points="
{{#loop:1|20|
{{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
" />
</svg>
{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|
{{#vardefine:trend|
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
{{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}
}}
Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}
Izvor – Državni zavod za statistiku
Šport
NK Grk Potomje - Nogometni klub koji se natječe u 2. županijskoj nogometnoj ligi. Osnovan je 1920. godine a ime je dobio po jednoj vrsti vinove loze, grku.
Poznate osobe
- Rudimir Rudolf Roter, hrvatski novinar, prvi novinar Pravednik među narodima od svih hrvatskih, a pretpostavlja se i europskih novinara [5]
- Jasenka Roter Petrović, hrvatska pijanistica, kćer Rudimira Rudolfa Rotera[5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Narodni odbor općine Potomje. ARHiNET. Pristupljeno 2. studenoga 2025.
- ↑ Franko Mirošević-Dubrovački kotar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Udruga antifašista Dubrovnik, Dubrovnik 2016., str. 226.
- ↑ DZS - Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ 5,0 5,1 Vjesnik Josip Grbelja: Šutnja o hrvatskom novinaru prvom »pravedniku«, 4. veljače 2005.
Vanjske poveznice
| |||||