Sloboda vjeroispovjesti: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 20:16

Sloboda vjeroispovjesti ili sloboda vjere je jedna od temeljnih ljudskih prava, koje odlikuju sloboda izražavanja svojih svjetonazornih ili vjerskih uvjerenja pojedinca ili skupine ljudi. Uključuje i slobodu promicanja vjere i neometano izvođenje obreda.

U današnjem svijetu sloboda vjeroispovijesti uključuje i pravo na nediskriminaciju zbog pripadnosti nekoj vjeroispovijesti. To je posljedica novijih kretanja u pravima manjina - pa tako i vjerskih. Primjerice su Židovi u Europi stoljećima imali slobodu da prakticiraju svoju vjeru (mnoge su zemlje, ipak, zabranjivale naseljavanje Židova), ali nisu imali pristup zapošljavanju u državnoj službi, niti slobodu da se bave mnogim zanimanjima. Slično je bilo, te u velikoj mjeri jest i danas, u pogledu ne-muslimana u zemljama u kojima je Islam glavna religija. Također je takvo pravilo u komunističkim zemljama, gdje jedino ateisti imaju pristup poželjnijim zaposlenjima i općenito izglede za socijalni napredak.

Koncepcija vjerskih sloboda posjeduje pozitivan i negativan aspekt:

Pod pozitivne aspekte slobode vjere spada sloboda pojedinca ili skupine ljudi pristupiti vjerskoj zajednici u bilo kojem obliku i sudjelovati obrednim djelima i proslavama ili drugim vjerskim praksama.

Pod negativne aspekte slobode vjere spada sloboda pojedinca ili skupine ljudi napustiti vjersku zajednica u bilo koje vrijeme, kao i pravo na nesudjelovanje obrednim radnjama, proslavama i drugim vjerskim praksama. To uključuje i slobodu neotkrivanja svojih osobnih vjerskih ili filozofskih uvjerenja drugima .

Sloboda vjeroispovijesti priznata je u članku 18. Opće deklaracije o pravima čovjeka Ujedinjenih naroda. Ustavom Republike Hrvatske, čl. 40, zajamčena je sloboda savjesti i vjeroiposvijesti, a vjerske su zajednice jednake pred zakonom te odvojene od države.^[1]

Izvori

↑ LZMK / Proleksis enciklopedija: sloboda savjesti i vjeroispovijesti, pristupljeno 15. travnja 2021.

Vanjske poveznice

Vlada RH / Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina: Pravo pripadnika nacionalnih manjina na očitovanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere

[1] LZMK / Proleksis enciklopedija: sloboda savjesti i vjeroispovijesti, pristupljeno 15. travnja 2021.

[1]

Inačica od 7. rujan 2021. u 22:56 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 20:16 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sloboda vjeroispovjesti'''-->'''~~Sloboda vjeroispovjesti''' ili '''sloboda vjere''' je jedna od [[Temeljna ljudska prava\|temeljnih ljudskih prava]], koje odlikuju sloboda izražavanja svojih [[svjetonazor\|svjetonazornih]] ili vjerskih uvjerenja pojedinca ili skupine ljudi. Uključuje i slobodu promicanja [[religija\|vjere]] i neometano izvođenje [[obred]]a.		Sloboda vjeroispovjesti''' ili '''sloboda vjere''' je jedna od [[Temeljna ljudska prava\|temeljnih ljudskih prava]], koje odlikuju sloboda izražavanja svojih [[svjetonazor\|svjetonazornih]] ili vjerskih uvjerenja pojedinca ili skupine ljudi. Uključuje i slobodu promicanja [[religija\|vjere]] i neometano izvođenje [[obred]]a.

	U današnjem svijetu sloboda vjeroispovijesti uključuje i pravo na [[Diskriminacija\|nediskriminaciju]] zbog pripadnosti nekoj vjeroispovijesti. To je posljedica novijih kretanja u pravima manjina - pa tako i vjerskih. Primjerice su [[Židovi]] u Europi stoljećima imali slobodu da prakticiraju svoju vjeru (mnoge su zemlje, ipak, zabranjivale naseljavanje Židova), ali nisu imali pristup zapošljavanju u državnoj službi, niti slobodu da se bave mnogim zanimanjima. Slično je bilo, te u velikoj mjeri jest i danas, u pogledu ne-muslimana u zemljama u kojima je [[Islam]] glavna religija. Također je takvo pravilo u [[Komunizam\|komunističkim]] zemljama, gdje jedino [[Ateizam\|ateisti]] imaju pristup poželjnijim zaposlenjima i općenito izglede za socijalni napredak.		U današnjem svijetu sloboda vjeroispovijesti uključuje i pravo na [[Diskriminacija\|nediskriminaciju]] zbog pripadnosti nekoj vjeroispovijesti. To je posljedica novijih kretanja u pravima manjina - pa tako i vjerskih. Primjerice su [[Židovi]] u Europi stoljećima imali slobodu da prakticiraju svoju vjeru (mnoge su zemlje, ipak, zabranjivale naseljavanje Židova), ali nisu imali pristup zapošljavanju u državnoj službi, niti slobodu da se bave mnogim zanimanjima. Slično je bilo, te u velikoj mjeri jest i danas, u pogledu ne-muslimana u zemljama u kojima je [[Islam]] glavna religija. Također je takvo pravilo u [[Komunizam\|komunističkim]] zemljama, gdje jedino [[Ateizam\|ateisti]] imaju pristup poželjnijim zaposlenjima i općenito izglede za socijalni napredak.