Chuje: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Chuje''' (Chuj), indijanski narod iz [[Gvatemala|Gvatemale]] i [[Meksiko|Meksika]] naseljen u departmanu [[Huehuetenango]] i meksičkoj državi [[Chiapas]]. | |||
Čuhe su srodnici [[Tojolabal]]a ili Chañabala sa kojima pripadaju skupini [[kanjobal]], a u ovom kraju žive oko 4.000 godina. Njihova populacija im iznosi 36,000 (1990). Večina ih danas živi u gradovima [[San Mateo Ixtatán]] (oko 16.000), [[San Sebastián Coatán]] (oko 9.000) i [[Nentón]] (blizu 4.000) <ref>[http://www.everyculture.com/Middle-America-Caribbean/Chuj-Orientation.html Chuj]</ref>. | Čuhe su srodnici [[Tojolabal]]a ili Chañabala sa kojima pripadaju skupini [[kanjobal]], a u ovom kraju žive oko 4.000 godina. Njihova populacija im iznosi 36,000 (1990). Večina ih danas živi u gradovima [[San Mateo Ixtatán]] (oko 16.000), [[San Sebastián Coatán]] (oko 9.000) i [[Nentón]] (blizu 4.000) <ref>[http://www.everyculture.com/Middle-America-Caribbean/Chuj-Orientation.html Chuj]</ref>. | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 15:33
Chuje (Chuj), indijanski narod iz Gvatemale i Meksika naseljen u departmanu Huehuetenango i meksičkoj državi Chiapas.
Čuhe su srodnici Tojolabala ili Chañabala sa kojima pripadaju skupini kanjobal, a u ovom kraju žive oko 4.000 godina. Njihova populacija im iznosi 36,000 (1990). Večina ih danas živi u gradovima San Mateo Ixtatán (oko 16.000), San Sebastián Coatán (oko 9.000) i Nentón (blizu 4.000) [1].
Sve do 1960.-tih kada je kroz planine Cuchumatanes prošla cesta i za posljedicu izazvala deforestaciju, oni su živjeli od trgovine soli, čiji su se rudnici nalazili na njihovom području. Od tada pa nadalje Čuhe su se preorjentirali su se na uzgoj kukuruza [2] i druge kulture.
Po vjeri su uglavnom katolici a ima i nešto protestantskih obitelji u San Mateu u Nentónu [3].