Raketiranje Zagreba 1995.: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nisu prikazane 3 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Spomen ploca Trg svibanjskih žrtava 1995.jpg|thumb|200px|Spomen ploča žrtvama napada u Zagrebu]] | |||
'''Raketiranje Zagreba''' označava dva [[M-87 Orkan|raketna]] napada [[kasetne bombe|kasetnim bombama]] kojega su počinili 2. i 3. svibnja [[1995.]] [[RSK|pobunjeni Srbi]] na civilne ciljeve u [[Zagreb]]u. U napadu je ubijeno sedam, a ranjeno | '''Raketiranje Zagreba''' označava dva [[M-87 Orkan|raketna]] napada [[kasetne bombe|kasetnim bombama]] kojega su počinili 2. i 3. svibnja [[1995.]] [[RSK|pobunjeni Srbi]] na civilne ciljeve u [[Zagreb]]u. U napadu je ubijeno sedam, a ranjeno 205 [[Hrvatska|hrvatskih]] civila.<ref>[https://zagreb.hr/en/spomen-na-svibanjske-zrtve/170986 ''Spomen na svibanjske žrtve '']. Grad Zagreb. 29. travnja 2021. Pristupljeno 8. travnja 2026.</ref> | ||
Među poginulima je bio Luka Skračić, student prve godine filmske režije,<ref>[http://www.snimanje.adu.hr/stivo/tekst03.html Odsjek snimanja ADU Zagreb] Snimatelji i akademici u Domovinskom ratu</ref> a među ranjenima hrvatska primabalerina [[Almira Osmanović]] i još 17 drugih balerina i baletana koje je napad zatekao u baletnoj dvorani [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] na Mažuranićevom trgu.<ref name="Večernji">{{ | Među poginulima je bio Luka Skračić, student prve godine filmske režije,<ref>[http://www.snimanje.adu.hr/stivo/tekst03.html Odsjek snimanja ADU Zagreb] Snimatelji i akademici u Domovinskom ratu</ref> a među ranjenima hrvatska primabalerina [[Almira Osmanović]] i još 17 drugih balerina i baletana koje je napad zatekao u baletnoj dvorani [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] na Mažuranićevom trgu.<ref name="Večernji">{{citiranje weba|author=Foto: Arhiva VL |url=http://www.vecernji.hr/regije/almira-osmanovic-taj-dan-nikada-necu-zaboraviti-clanak-134420 |title=Almira Osmanović: Taj dan nikada neću zaboraviti - Večernji.hr |publisher=Vecernji.hr |date= |accessdate=3. svibnja 2014.}}</ref><ref name="TZZG">[http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=159&l=h&solo=1212 U znak sjećanja. Otvoren Memorijalni centar granatiranja Zagreba 1991.-1995. ], 3. lipnja 2013., TZ Grada Zagreba, pristupljeno 14. rujna 2014.</ref> Od baletana koji su teško stradali su Mark Boldin, koji je izgubio bubreg i nikada više nije zaplesao, Viorel Dascalu, koji se nikada potpuno nije oporavio te Mateja Pučko, kojoj su geleri ostali cijeli život u tijelu. U pogođenoj Dječjoj bolnici tada se liječio sin ruskog veleposlanika Leonida Kerestedžijanca.<ref name=bp>Braniteljski portal: [https://www.braniteljski-portal.hr/video-zlocinacko-srpsko-raketiranje-civila-u-zagrebu-1995-srpski-zlocinci-su-iz-nemoci-raketirali-dom-umirovljenika-i-djecju-bolnicu-u-klaicevoj/ ''(VIDEO) ZLOČINAČKO SRPSKO raketiranje civila u Zagrebu 1995… SRPSKI ZLOČINCI su iz nemoći raketirali dom umirovljenika i dječju bolnicu u Klaićevoj! '']. Braniteljski portal. 2. svibnja 2019. Pristupljeno 8. travnja 2026.</ref> | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
Napad je proveden kao odmazda za vojni poraz pobunjenih Srba tijekom [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]]. Zagreb je bio najveći u nizu od nekoliko hrvatskih gradova pogođenim raketnim napadima. | Napad je proveden kao odmazda za vojni poraz pobunjenih Srba tijekom [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]]. Zagreb je bio najveći u nizu od nekoliko hrvatskih gradova pogođenim raketnim napadima. | ||
[[Datoteka:Vlaska Draskoviceva Zg 0409.jpg|mini|Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice]] | [[Datoteka:Vlaska Draskoviceva Zg 0409.jpg|mini|Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice]] | ||
Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su [[2. svibnja]] na križanje [[Vlaška ulica|Vlaške]] i Draškovićeve ulice, a dan potom i na Dječju bolnicu u Klaićevoj, pokraj [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]], na [[Zrinjevac]] te pokraj Doma umirovljenika Centar,<ref>{{ | Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su [[2. svibnja]] na križanje [[Vlaška ulica|Vlaške]] i Draškovićeve ulice, a dan potom i na Dječju bolnicu u Klaićevoj, pokraj [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]], na [[Zrinjevac]] te pokraj Doma umirovljenika Centar,<ref>{{citiranje weba|author=Foto: Screenshot youtube |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/na-danasnji-dan-prije-17-godina-pobunjeni-srbi-raketirali-zagreb-clanak-404686 |title=Na današnji dan prije 17 godina pobunjeni Srbi raketirali Zagreb - Večernji.hr |publisher=Vecernji.hr |date= |accessdate=3. svibnja 2014.}}</ref> na središte grada, [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|ADU]] te [[Zračna luka Zagreb|zračna luka Pleso]].<ref name="Večernji"/> | ||
Napad je naredio [[Milan Martić]], čime se kasnije hvalio pred kamerama. To je služilo kao dokaz koji je pomogao osudi je na [[MKSJ|Haškom sudu]] sa kaznom od 35 godina zatvora. U presudi [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] iznosi se da su kasetni projektili iz [[M-87 Orkan|VBR Orkan]] kojima je gađan Zagreb neselektivno oružje, gdje se zasipava elipsa površine 160 x 180 metara radi djelovanja protiv ljudi, pri čemu je - obzirom da su rakete ispaljivane s krajnjeg dometa - odstupanje raketa od nominalnog cilja čak 1 km. Polazeći od takvih činjenica, Sud zaključuje da je raketiranje koje je naredio predsjednik tzv. [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] Milan Martić namjerno poduzeto protiv civila kao ciljeva napada, a u svrhu širenja terora među civilnim stanovništvom.<ref>Službene stranice Suda za ratne zločine počinjene na području Bivše Jugoslavije: [http://www.icty.org/case/martic/4 | Napad je naredio [[Milan Martić]], čime se kasnije hvalio pred kamerama. To je služilo kao dokaz koji je pomogao osudi je na [[MKSJ|Haškom sudu]] sa kaznom od 35 godina zatvora. U presudi [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] iznosi se da su kasetni projektili iz [[M-87 Orkan|VBR Orkan]] kojima je gađan Zagreb neselektivno oružje, gdje se zasipava elipsa površine 160 x 180 metara radi djelovanja protiv ljudi, pri čemu je - obzirom da su rakete ispaljivane s krajnjeg dometa - odstupanje raketa od nominalnog cilja čak 1 km. Polazeći od takvih činjenica, Sud zaključuje da je raketiranje koje je naredio predsjednik tzv. [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] Milan Martić namjerno poduzeto protiv civila kao ciljeva napada, a u svrhu širenja terora među civilnim stanovništvom.<ref>Službene stranice Suda za ratne zločine počinjene na području Bivše Jugoslavije: [http://www.icty.org/case/martic/4 „Martić (IT-95-11) ''<nowiki/>'Republika Srpska Krajina'“''], v. osobito str. 89 - 97 presude žalbenog vijeća od 8. listopada 2008.</ref> | ||
== Poginuli == | |||
Poginuli u terorističkom napadu su Damir Dračić, Ana Mutevelić, Stjepan Krhen, Ivanka Kovač, Ivan Brodar (2. svibnja) te Luka Skračić i Ivan Markulin (3. svibnja).<ref name=bp/> | |||
== Spomen == | == Spomen == | ||
*spomen-ploča žrtvama napada | *spomen-ploča žrtvama napada | ||
* | |||
*Pored Dječjom bolnicom u Klaićevoj ulici podignut je spomenik pirotehničaru i policijskom službeniku Ivanu Markulinu, koji je poginuo kada je kasetna bombica koju je pokušavao deaktivirati eksplodirala pred Dječjom bolnicom.<ref name=bp/> | |||
*2. lipnja 2013. otvoren je [[Memorijalni centar granatiranja Zagreba 1991.-1995.]]<ref name="TZZG"/> Memorijalni centar raketiranja Zagreba 1991./1995., djeluje u okviru aktivnosti Muzeja grada Zagreba. Nadnevak otvaranja izabran je tako što je bio na 18. obljetnicu raketiranja Zagreba. Smješten u središtu grada, na prvom katu Ulice Frane Petrića 4.<ref>Lada Puljizević: [https://hrvatski-vojnik.hr/memorijalni-centar-raketiranja-zagreba/ '' Memorijalni centar raketiranja Zagreba'']. Hrvatski vojnik br. 536, 6. listopada 2017. Pristupljeno 13. kolovoza 2025.{{napraviti}}</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 8. travanj 2026. u 00:59
Raketiranje Zagreba označava dva raketna napada kasetnim bombama kojega su počinili 2. i 3. svibnja 1995. pobunjeni Srbi na civilne ciljeve u Zagrebu. U napadu je ubijeno sedam, a ranjeno 205 hrvatskih civila.[1]
Među poginulima je bio Luka Skračić, student prve godine filmske režije,[2] a među ranjenima hrvatska primabalerina Almira Osmanović i još 17 drugih balerina i baletana koje je napad zatekao u baletnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta na Mažuranićevom trgu.[3][4] Od baletana koji su teško stradali su Mark Boldin, koji je izgubio bubreg i nikada više nije zaplesao, Viorel Dascalu, koji se nikada potpuno nije oporavio te Mateja Pučko, kojoj su geleri ostali cijeli život u tijelu. U pogođenoj Dječjoj bolnici tada se liječio sin ruskog veleposlanika Leonida Kerestedžijanca.[5]
Povijest
Napad je proveden kao odmazda za vojni poraz pobunjenih Srba tijekom Operacije Bljesak. Zagreb je bio najveći u nizu od nekoliko hrvatskih gradova pogođenim raketnim napadima.
Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice, a dan potom i na Dječju bolnicu u Klaićevoj, pokraj Hrvatskog narodnog kazališta, na Zrinjevac te pokraj Doma umirovljenika Centar,[6] na središte grada, ADU te zračna luka Pleso.[3]
Napad je naredio Milan Martić, čime se kasnije hvalio pred kamerama. To je služilo kao dokaz koji je pomogao osudi je na Haškom sudu sa kaznom od 35 godina zatvora. U presudi Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije iznosi se da su kasetni projektili iz VBR Orkan kojima je gađan Zagreb neselektivno oružje, gdje se zasipava elipsa površine 160 x 180 metara radi djelovanja protiv ljudi, pri čemu je - obzirom da su rakete ispaljivane s krajnjeg dometa - odstupanje raketa od nominalnog cilja čak 1 km. Polazeći od takvih činjenica, Sud zaključuje da je raketiranje koje je naredio predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine Milan Martić namjerno poduzeto protiv civila kao ciljeva napada, a u svrhu širenja terora među civilnim stanovništvom.[7]
Poginuli
Poginuli u terorističkom napadu su Damir Dračić, Ana Mutevelić, Stjepan Krhen, Ivanka Kovač, Ivan Brodar (2. svibnja) te Luka Skračić i Ivan Markulin (3. svibnja).[5]
Spomen
- spomen-ploča žrtvama napada
- Pored Dječjom bolnicom u Klaićevoj ulici podignut je spomenik pirotehničaru i policijskom službeniku Ivanu Markulinu, koji je poginuo kada je kasetna bombica koju je pokušavao deaktivirati eksplodirala pred Dječjom bolnicom.[5]
- 2. lipnja 2013. otvoren je Memorijalni centar granatiranja Zagreba 1991.-1995.[4] Memorijalni centar raketiranja Zagreba 1991./1995., djeluje u okviru aktivnosti Muzeja grada Zagreba. Nadnevak otvaranja izabran je tako što je bio na 18. obljetnicu raketiranja Zagreba. Smješten u središtu grada, na prvom katu Ulice Frane Petrića 4.[8]
Izvori
- ↑ Spomen na svibanjske žrtve . Grad Zagreb. 29. travnja 2021. Pristupljeno 8. travnja 2026.
- ↑ Odsjek snimanja ADU Zagreb Snimatelji i akademici u Domovinskom ratu
- ↑ 3,0 3,1 3,2 • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ 4,0 4,1 U znak sjećanja. Otvoren Memorijalni centar granatiranja Zagreba 1991.-1995. , 3. lipnja 2013., TZ Grada Zagreba, pristupljeno 14. rujna 2014.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 Braniteljski portal: (VIDEO) ZLOČINAČKO SRPSKO raketiranje civila u Zagrebu 1995… SRPSKI ZLOČINCI su iz nemoći raketirali dom umirovljenika i dječju bolnicu u Klaićevoj! . Braniteljski portal. 2. svibnja 2019. Pristupljeno 8. travnja 2026.
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Službene stranice Suda za ratne zločine počinjene na području Bivše Jugoslavije: „Martić (IT-95-11) 'Republika Srpska Krajina'“, v. osobito str. 89 - 97 presude žalbenog vijeća od 8. listopada 2008.
- ↑ Lada Puljizević: Memorijalni centar raketiranja Zagreba. Hrvatski vojnik br. 536, 6. listopada 2017. Pristupljeno 13. kolovoza 2025. x