Baršunasta panjevčica: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\\}}' u '' |
||
| (Nije prikazano 11 međuinačica 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{FixBunching|beg}} | |||
{{Taksokvir | boja = lightblue | {{Taksokvir | boja = lightblue | ||
| naziv = Baršunjasta panjevčica | | naziv = Baršunjasta panjevčica | ||
| Redak 49: | Redak 49: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
=== Sestrinski projekti === | === Sestrinski projekti === | ||
[[Kategorija:Jestive gljive]] | [[Kategorija:Jestive gljive]] | ||
[[Kategorija:Agaricales]] | [[Kategorija:Agaricales]] | ||
Posljednja izmjena od 21. ožujak 2026. u 21:28
| ||||||||||||||||||||
Baršunasta panjevčica (Flammulina velutipes) ili zimska gljiva je vrsta jestive gljive. Nazvana je po vremenu rasta, odnosno baršunastom stručku. U Japanu i Koreji ova se gljiva i uzgaja.
Opis
Klobuk je u početku polukružan, potom otvoren. Mazav je i vrlo ljepljiv. Ima vrlo malo mesa. Žućkastocrvene je ili narančastožute boje, u sredini tamniji. Promjera je do 10 cm. Listići su rijetki, slobodni, bijele boje. Kako gljiva stari, postaju crvenkasti. Prema kraju klobuka su uži. Stručak je 3-7 cm dug, pun, kasnije šupalj i bočno spljošten. Baršunast, pod klobukom crvenkast, prema dnu tamnosmeđ i na kraju crn. Меso je žuto, tanko, mekano, žilavo, u dršci vlaknasto i žutozelenkasto. Nema karakterističan miris i okus.
Spore su cilindrično duguljaste, 8-11x3-4 μm. U masi su bijele.
Ova gljiva raste kao saprofit ili parazit u kasnu jesen i zimi, busenasto ili pojedinačno u listopadnim šumama. Jestiv je samo klobuk, jer je stručak tvrd. Zamjena s drugim gljivama je nemoguće, što zbog godišnjeg doba kada raste, što zbog baršunastog stručka.
Ako se na površinu stručka nanese kap sumporne kiseline, to mjesto trenutačno postane crnosmeđe.
Ljekovitost
U Kini se ova gljiva smatra ljekovitom. Sadrži antioksidanse, kao što je ergotionein. Testiranje na životinjama naznačilo je kao moguću primjenu razvoj cjepiva te imunoterapiju raka.[1]
Istraživanje na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru, prvi put objavljeno 2005. godine, pokazalo je da stručak gljive sadrži veliku količinu proteina, kojeg su istraživači nazvali Five'FIP-fve, a koji pomaže u regulaciji imunog sustava. Gljiva također sadrži flamutoksin, citolitički i kardiotoksični protein koji je dokazan kao netoksičan kod oralne primjene.[2]
Izvori
- ↑ Bao HN, Ushio H, Ohshima T (November 2008). "Antioxidative activity and antidiscoloration efficacy of ergothioneine in mushroom (Flammulina velutipes) extract added to beef and fish meats". Journal of Agricultural and Food Chemistry. 56 (21): 10032–40.
- ↑ Tomita, Toshio; Dai Ishikawa; Takayasu Noguchi; Eisaku Katayama; Yohichi Hashimoto (8 April 1998). "Assembly of flammutoxin, a cytolytic protein from the edible mushroom Flammulina velutipes, into a pore-forming ring-shaped oligomer on the target cell". Biochemical Journal (333): 129–137.
Dodatna litratura
- I. Focht, Ključ za gljive, Zagreb 1986.