Josipovac: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u '' |
||
| Redak 93: | Redak 93: | ||
{{Osijek}} | {{Osijek}} | ||
[[Kategorija:Osječki mjesni odbori]] | [[Kategorija:Osječki mjesni odbori]] | ||
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] | [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] | ||
[[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]] | [[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]] | ||
Posljednja izmjena od 14. siječanj 2026. u 00:18
| Josipovac | |
|---|---|
Josipovac na zemljovidu Hrvatske | |
| Država | |
| Županija | Osječko-baranjska |
| Općina/Grad | Osijek |
| Površina | 13,8 km² |
| Nadmorska visina | 87 m |
| Zemljopisne koordinate | 45°34′59″N 18°34′52″E / 45.583°N 18.581°E |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 4.101 |
| - Gustoća | 297,17 st./km² |
| Pošta | 31221 Josipovac |
| Pozivni broj | +385 (0)31 |
| Autooznaka | OS |
Josipovac na zemljovidu Osječko-baranjske županije | |
Josipovac (njemački: Josefsdorf) je prigradsko naselje u sastavu Grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji. Nalazi se zapadno od Osijeka.
Povijest
Tijekom izgradnje autoceste A5 na gradilištu su, jugozapadno od Josipovca, otkrivena dva arheološka nalazišta: Selište i Verušed. Selište, koje se nalazi 1 kilometar jugozapadno, bilo je naseljeno u prapovijesti, što svjedoče predmeti koji pripadaju lasinjskoj kulturi. Otkriveno je i više antičkih jama, kao i srednjovjekovnih objekata.[1] Verušed sadrži prapovijesna naselja iz eneolitika, brončanog doba, mlađeg željeznog doba, te antičko i srednjovjekovno naselje.[2]
Josipovac je 1786. osnovao grof Josip Prandau naselivši 16 njemačkih obitelji iz Elzasa. Nijemci su činili većinu stanovništva sve do kraja Drugog svjetskog rata kada ih je novopridošli komunistički režim protjerao. U tu svrhu osnovan je bio i sabirni logor (službeno nazvan Radni logor Josipovac), iz kojeg su kasnije prebačeni u logor Valpovo.[3]
1920. započelo je pojačano doseljavanje hrvatskog stanovništva iz Zagorja, Prigorja, Dalmacije, Like i Bosne.[4]
U crkvenom pogledu Josipovac je u početku bio filijala petrijevačke župe, a župom je postao u novije vrijeme, 1969. godine. Crkva svetog Josipa građena je od 1884. do 1886. godine, a među inicijatorima gradnje u župnoj su kronici posebno zapisani Ivan Neubauer, Josip Schremf, Ivan Pirk i Antun Freimut. 1990-ih se, zbog otprije izraženog porasta broja stanovnika, javila potreba za osnivanjem nove župe u istočnom dijelu Josipovca koja bi obuhvaćala i zapadni dio Višnjevca. Tako je 15. prosinca 1994. biskup Ćiril Kos dekretom br. 2200/1994. osnovao župu svetog Luke.[5]
Stanovništvo
Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 4.101 stanovnika.
<style>
.population-wrapper {
width: 100%; max-width: 750px; margin: 20px auto; padding: 15px; background: #f8f9fa; border: 1px solid #ddd; border-radius: 12px; box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1); font-family: sans-serif;
}
/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-wrapper {
background: #1e1e1e;
border-color: #444;
color: #eee;
}
.population-bar span {
color: #fff;
}
}
/* Bar chart */ .population-bar {
display: flex; align-items: center; margin: 6px 0;
} .population-year {
width: 60px; font-weight: bold;
} .population-value {
flex-grow: 1; height: 22px; border-radius: 4px; position: relative; transition: width 1.2s ease;
} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {
position: absolute; right: 6px; top: 2px; font-size: 12px; font-weight: bold; color: #fff;
}
/* Tooltip */ .population-value:hover::after {
content: attr(data-tooltip); position: absolute; top: -28px; right: 0; background: #333; color: #fff; padding: 4px 8px; font-size: 12px; border-radius: 4px; white-space: nowrap; z-index: 10;
}
/* SVG line chart */ .population-linechart {
width: 100%; margin-top: 20px;
} .population-stats {
margin-top: 15px; font-size: 14px; background: #eef2f5; padding: 10px; border-radius: 8px;
} @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-stats {
background: #2a2a2a;
}
} </style>
Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[6]
{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}
<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">
<polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
points="
{{#loop:1|20|
{{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
" />
</svg>
{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|
{{#vardefine:trend|
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
{{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}
}}
Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}
Izvor – Državni zavod za statistiku
Šport
Poznate osobe
- Jurica Vranješ, nogometaš
- Stjepan Jeršek Štef, pjevač narodne glazbe
Izvori
- ↑ Josipovac - Selište, www.arheo.ffzg.unizg.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.
- ↑ Josipovac (Petrijevci) - Verušed, www.arheo.ffzg.unizg.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.
- ↑ hrcak.srce.hr/file/120208 Josipovac (Josefsdorf) - Davno slavonsko djelovanje Ingeborg Weber-Kellermann, Ritig-Beljak, Nives
- ↑ Kratki povijesni prikaz gradskih četvrti i prigradskih naselja (Arhivirano 18. lipnja 2012.), www.osijek.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.
- ↑ Mažuran, Ive; Adamček, Josip; Sršan, Stjepan; Vrbošić, Josip; Marijanović, Stanislav; Šuljak, Andrija; Brunčić, Davor; Od turskog do suvremenog Osijeka, Osijek, 1996., ISBN 953-154-086-1, str. 498.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
| |||||||||||||||