More actions
Bot: Automatski unos stranica |
|||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Babócsa - Palace.jpg |mini|desno|250px|Dvorac obitelji Šomšić.]] | |||
'''Bobovec''' <ref name="O govorima">Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. ožujka 2007. na www.podravina.net </ref> (također i Bobovišće<ref name=HE>Stančić, Marko Horvat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57750>.</ref> i Baboča); (mađ. ''Babócsa'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]. | '''Bobovec''' <ref name="O govorima">Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. ožujka 2007. na www.podravina.net </ref> (također i Bobovišće<ref name=HE>Stančić, Marko Horvat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57750>.</ref> i Baboča); (mađ. ''Babócsa'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]. | ||
| Redak 39: | Redak 39: | ||
Bobovec ima 1904 stanovnika (2001.). [[Mađari]] su većina. [[Romi u Mađarskoj|Romi]] čine 10,9%, [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] čine 0,2% te ostali. Rimokatolika je 85%, kalvinista je 3,3%, luterana 0,2% te ostalih. | Bobovec ima 1904 stanovnika (2001.). [[Mađari]] su većina. [[Romi u Mađarskoj|Romi]] čine 10,9%, [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] čine 0,2% te ostali. Rimokatolika je 85%, kalvinista je 3,3%, luterana 0,2% te ostalih. | ||
Mjesni Hrvati pripadaju [[podravski Hrvati (Mađarska)|podravskoj]] skupini mađarskih Hrvata<ref>{{ | Mjesni Hrvati pripadaju [[podravski Hrvati (Mađarska)|podravskoj]] skupini mađarskih Hrvata<ref>{{mađ oznaka}} [http://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_kisebbsegek/Nemzeti_es_etnikai_kisebbsegek_magyarorszagon/pages/006_horvatok.htm Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon] [[Dinko Šokčević]]: Dráva menti horvátok</ref>. Hrvati u Bobovcu gotovo posve mađarizirani, tako da samo najstariji govore hrvatski<ref>[http://bib.irb.hr/datoteka/291186.vulic20-20kajkavski20gov1.pdf Hrvatska znanstvena bibliografija] [[Sanja Vulić]]: Kajkavski govori podravskih Hrvata u Mađarskoj, str. 2.</ref>. | ||
== Kultura == | == Kultura == | ||
| Redak 57: | Redak 57: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
*{{ | {{stupci|3| | ||
*{{ | *{{mađ oznaka}} [http://www.vendegvaro.hu/5-109 Babócsa a Vendégvárón] | ||
*{{ | *{{mađ oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070926235229/http://www.somogy.hu/content/cimer.php?id=3 Babócsa címerének bemutatása] | ||
*{{ | *{{mađ oznaka}} [http://jupiter.elte.hu/babocsanarciszos/narciszos.htm Basakert (Nárciszos) – képek] | ||
*{{ | *{{mađ oznaka}} [https://web.archive.org/web/20090907042619/http://jupiter.elte.hu/babocsaharmincharmas/harmincharmas.htm Árpád-kori vár – képek] | ||
*{{ | *{{mađ oznaka}} [https://web.archive.org/web/20050216105334/http://www.mvkkvar.hu/digitalizalas/kepeslapok/Babocsa/index.php Régi képeslapok Babócsáról] | ||
*{{ | *{{mađ oznaka}} [http://www.thermaltours.hu/furdo_ok.php?furd_azon=10&hir_azon=10 Termálfürdőjéről] | ||
*{{ | *{{mađ oznaka}} [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=32 Légifotók Babócsáról] | ||
*{{mađ oznaka}} [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=2091 Archív kép] | |||
* [http://www.fallingrain.com/world/HU/17/Babocsa.html Bobovec] na fallingrain.com | * [http://www.fallingrain.com/world/HU/17/Babocsa.html Bobovec] na fallingrain.com | ||
*[https://lexikon.katolikus.hu/B/Bab%C3%B3csa.html Mađarski katolički leksikon] | |||
}} | |||
[[Kategorija:Naselja u Šomođskoj županiji]] | [[Kategorija:Naselja u Šomođskoj županiji]] | ||
Posljednja izmjena od 15. prosinac 2025. u 23:01

Bobovec [1] (također i Bobovišće[2] i Baboča); (mađ. Babócsa) je selo u južnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 30,99 km četvornih.
Zemljopisni položaj
Nalazi se na 46° 2' sjeverne zemljopisne širine i 17° 22' istočne zemljopisne dužine. Belső-Somogy je južno, a granica sa Republikom Hrvatskom se nalazi 5 km dalje. Najbliže naselje u RH je Brodić.
Sjeveroistočno od sela je rječica Rinya koja se ulijeva u Dravu.
Bojevo je 1 km zapadno, Rasinja je 3,5 km zapadno-sjeverozapadno, Vunep je 3 km sjeverno, Arača je 3 km sjeveroistočno, Komluš je 2 km jugoistočno, Petrida je 1,5 km južno-jugoistočno.
Upravna organizacija
Upravno pripada Barčanskoj mikroregiji u Šomođskoj županiji. Poštanski broj je 7584.
U Bobovcu djeluje jedinica romske manjinske samouprave.
Povijest
Područje je naseljeno još u pretpovijesti. U Bobovcu su nađeni nalazi iz bakrenog i brončanog doba.
u vrijeme kralja Arpada je narod Tibolda sagradio utvrdu na brdu iznad toka rijeke Rinje. [3]
Pripadao je ugarskim plemićima Bogátu i Koppányu. Mađarski kralj Stjepan I. Sveti je eksproprirao taj posjed poslije njegove smrti i dao ga benediktincima. Prema papinskim spisima je 1332. na tom mjestu stajala kapelica. Poslije je pripadao obiteljima Tibold i Marczali. Zabilježeno je da je kralj Vladislav II. Jagelović boravio u utvrdi u Bobovcu kao gost obitelji Báthory.
U doba turskih osvajanja su bile velike borbe za tvrđavu: zauzeo ju je 1552.[3] turski vojskovođa Toigon Ozman za najezde na Južno Prekodunavlje, a kad ju je palatin i hrvatsko-slavonski ban Toma Nadaždi pokušao vratiti, eksplodiralo je nekoliko eksplozivnih punjenja i pri tome porušilo veliki dio tvrđave. András Báthory ju je obnovio, no Turci su opet krenuli na tu tvrđavu nakon što su zauzeli Siget i pri tome ju opet oštetili u borbama.
Nikola Zrinski ju je konačno vratio u ugarske ruke 1664.. Zabilježeno je da je 11. veljače 1664. Zrinski izvijestio o uspješnoj zimskoj kampanji protiv Turaka. Te godine su Turci srušili zgradu opatije.
Neko vrijeme nisu doseljavali Mađari u Bobovec. Ipak, Bobovec je brzo napredovao, tako da je 1715. postao trgovište (mezőváros), a nešto kasnije kotarskim sjedištem.
1891. je u Bobovcu živjelo 2443 Hrvata i Mađara.
1953. su u bobovečkoj okolici nađena velika plinska polja i usporedno s njima i termalna voda. Eksploatiranje termalne vode je počelo 1960..
Promet
Nalazi se na željezničkoj prometnici Velika Kaniža-Pečuh. U selu se nalazi željeznička postaja.
Stanovništvo
Bobovec ima 1904 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Romi čine 10,9%, Hrvati čine 0,2% te ostali. Rimokatolika je 85%, kalvinista je 3,3%, luterana 0,2% te ostalih.
Mjesni Hrvati pripadaju podravskoj skupini mađarskih Hrvata[4]. Hrvati u Bobovcu gotovo posve mađarizirani, tako da samo najstariji govore hrvatski[5].
Kultura
- Dani narcisa[3]
Znamenitosti
- turska tvrđava
- ruševine crkve (katedrala u gotičkom stilu)[3] iz doba Arpadovića
- ruševine zemljane utvrde, jedne od najstarijih u Šomođskoj županiji[3]
- ostatci benediktinskog samostana i groblja[3]
- pašina palača iz turskih vremena[3] koja je neko vrijeme bila tursko parno kupatilo[3]
- dvorac Šomšić (Somssich) u klasicističkom stilu iz 1820.
- Bobovečki pašin vrt
Izvori
- ↑ Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. ožujka 2007. na www.podravina.net
- ↑ Stančić, Marko Horvat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57750>.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 Prirodna BLAGA Suradnja na polju ekološkog turizma, razvoja ekoturističkih web-stranica i programa kvalitetne ponude - SLO-HU-CRO 2006/01/006/HU
- ↑ (mađ.) Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon Dinko Šokčević: Dráva menti horvátok
- ↑ Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić: Kajkavski govori podravskih Hrvata u Mađarskoj, str. 2.