Karlovac

Ovo je glavno značenje pojma Karlovac. Za druga značenja pogledajte Karlovac (razdvojba).

Karlovac
Zastava grada Karlovca	Grb grada Karlovca
Franjevački samostan, crkva Presvetoga Trojstva i središnji gradski trg Franjevački samostan, crkva Presvetoga Trojstva i središnji gradski trg
Država	Hrvatska
Županija	Karlovačka
Površina
- ukupna	402 km2
Nadmorska visina	112 mnm
Stanovništvo (2011.)
- ukupno	55.705 stan.
- gradsko naselje	46.833 stan.
Gradonačelnik	Damir Mandić
Gradska naselja	52 naselja
Dan grada	13. srpnja
Zaštitnik	Sveti Josip
Poštanski broj	47000
Pozivni broj	+385 (0)47
Autooznaka	KA
Službena stranica	www.karlovac.hr
Zemljovid
Karlovac Karlovac na zemljovidu Hrvatske

Karlovac je grad u Hrvatskoj, administrativno središte Karlovačke županije.

Gradska naselja

Grad Karlovac se sastoji od 52 naselja, to su:

• Banski Kovačevac, 90 stan.
• Banski Moravci, 68 stan.
• Blatnica Pokupska, 31 stan.
• Brezova Glava, 135 stan.
• Brežani, 129 stan.
• Brođani, 141 stan.
• Cerovac Vukmanićki, 902 stan.
• Donja Trebinja, 22 stan.
• Donje Mekušje, 207 stan.
• Donji Sjeničak, 69 stan.
• Gornja Trebinja, 169 stan.
• Gornje Stative, 385 stan.
• Gornji Sjeničak, 150 stan.
• Goršćaki, 119 stan.
• Husje, 176 stan.
• Ivančići Pokupski, 11 stan.
• Ivanković Selo, 25 stan.
• Ivošević Selo, 7 stan.
• Kablar, 122 stan.
• Karasi, 50 stan.
• Karlovac, 46.833 stan.
• Klipino Brdo, 14 stan.
• Kljaić Brdo, 18 stan.
• Knez Gorica, 111 stan.
• Kobilić Pokupski, 43 stan.
• Konjkovsko, 6 stan.
• Koritinja, 113 stan.
• Ladvenjak, 382 stan.
• Lipje, 48 stan.
• Luka Pokupska, 360 stan.
• Mahićno, 522 stan.
• Manjerovići, 32 stan.
• Okić, 64 stan.
• Popović Brdo, 224 stan.
• Priselci, 96 stan.
• Rečica, 538 stan.
• Ribari, 108 stan.
• Skakavac, 233 stan.
• Slunjska Selnica, 78 stan.
• Slunjski Moravci, 85 stan.
• Šebreki, nenaseljeno
• Šišljavić, 457 stan.
• Tušilović, 631 stan.
• Tuškani, 216 stan.
• Udbinja, 63 stan.
• Utinja, 5 stan.
• Vodostaj, 504 stan.
• Vukmanić, 207 stan.
• Vukoder, 103 stan.
• Zadobarje, 373 stan.
• Zagraj, 63 stan.
• Zamršje, 167 stan.

Zemljopis

Korana

Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu.

Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu.

Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, zbog čega nosi epitet "grada parkova", osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad − Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica po kojima je poznat kao grad na četiri rijeke.

Mjesna samouprava

Na području Grada Karlovca je osnovano 12 gradskih četvrti i 26 mjesnih odbora. Gradske četvrti su:

Željeznički kolodvor

Ulica u središtu grada

• Banija
• Drežnik-Hrnetić
• Dubovac
• Gaza
• Grabrik
• Luščić-Jamadol
• Mostanje
• Novi centar
• Rakovac
• Švarča
• Turanj
• Zvijezda

Mjesni odbori su:

• Popović Brdo
• Borlin
• Cerovac Vukmanićki
• Donje Pokupje
• Gornje Mekušje
• Gornje Stative
• Gradac
• Kablar
• Kamensko
• Knez Gorica
• Ladvenjak-Selišće
• Logorište
• Mahično-Tuškani
• Mala Jelsa
• Mala Švarča
• Orlovac
• Pokupska dolina
• Rečica
• Sjeničak-Utinja
• Skakavac
• Šišljavić
• Tušilović
• Velika Jelsa
• Vukmanić
• Zadobarje
• Zagrad - Kalvarija - Vučjak

Stanovništvo

Područje Grada Karlovca ima 55.705 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 46.833 (popis 2011.). U sastavu stanovništva prema narodnosti 88.21 % je Hrvata, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi s 8.01 %. Po brojnosti zatim slijede Bošnjaci s 0,45 % i Albanci s 0,43 %.

Stari grad Dubovac

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Karlovac, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa	ukupno	Hrvati	Srbi	Jugoslaveni	ostali
1991.	81.319	51.880 (63,79%)	21.732 (26,72%)	2.764 (3,39%)	4.943 (6,07%)
1981.	78.363	48.129 (61,41%)	18.181 (23,20%)	9.768 (12,46%)	2.285 (2,91%)
1971.	73.863	50.064 (67,77%)	19.671 (26,63%)	1.833 (2,48%)	2.295 (3,10%)

Panorama Karlovca s vlakom slikara Jakova Šašela

Karlovac (naseljeno mjesto)

• 2011. - 46.833
• 2001. - 49.082
• 1991. - 59.999 (Hrvati - 38.533, Srbi - 14.529, Jugoslaveni - 2.583, ostali - 4.354)
• 1981. - 55.031 (Hrvati - 33.931, Srbi - 10.250, Jugoslaveni - 8.805, ostali - 2.045)
• 1971. - 47.543 (Hrvati - 34.020, Srbi - 9.681, Jugoslaveni - 1.707, ostali - 2.135)

Stara općina karlovačka imala je 1880. 5.824 žitelja, 1890. – 5.559, a 1900. 5.991 žitelja. Karlovcu su 1902. pridružene Švarčanska i Banijanska upravna općina.

Žiteljstvo karlovačkih općina

Upravna općina	1880.	1890.	1900.	1910.
Karlovac (novi)	–	–	–	14.992
Banija	2.887	3.191	3.595	–
Švarča	3.175	3.717	3.868	–
Karlovac (stari)	5.824	5.559	5.991	–
Svega	11.886	12.467	13.454	14.992
Vojno žiteljstvo	7	1.678	1.487	1.120
Sveukupno	11.893	14.145	14.941	16.112

Zgrada Gradskog poglavarstva

Izvor

• CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

  

  Tlocrt utvrde - današnja "Zvjezda"

Uprava

Dužnost gradonačelnika od svibnja 2017. obnaša Damir Mandić.

Povijest

Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. srpnja 1579. godine. Osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.

Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.

Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je Stranka prava 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak. Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, Ivan Banjavčić, Božidar Vinković i Gustav Modrušan). U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.

Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada, no taj proces nije prošao mirno. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. Osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada bio je 4. listopada, a grad je opet bio u velikoj neizvjesnosti kad je neprijateljska JNA uz pomoć pobunjenih Srba izvukla teško oružje i mehanizaciju iz vojarne u Logorištu. U razdoblju do siječnja 1992. poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno.

Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine.

Najjači napad na Karlovac zbio se 12. svibnja 1992.. Prema odredbama Vanceovog plana JNA se morala 1992. povući iz Hrvatske u koju su razmještene mirovne snage UN-a odnosno UNPROFOR. Tad je velikosrpski osvajač je izgranatirao grad, što je bilo oproštajno razaranje Karlovca od strane pukovnika Svetozara Marjanovića i njegove 580. artiljerijske brigade JNA. Od 17 h projektili su padali na gradska i prigradska naselja Švarču, Udbinju, Mostanje i Turanj, a iz iz uporišta u vojarnama Kamensko i Gornje Mekušje. Sljedeći val bio je u 21 sat i 39 minuta. U manje od minute na grad su u valovima ispalili rakete iz višecjevnog bacača. Na meti su se našli Rakovac, Drežnik, Švarča, Gaza te Luščić. 13. svibnja stanovnici su većinom bili u skloništima. Navečer je topništvo velikosrpskih snaga opet pucalo i to po Turnju, Logorištu, Mostanju, Baščini te mostovima na Korani i Mrežnici. 14. svibnja uzbuna je prestala i Karlovčani su smjeli izaći iz skloništa.

Gradski lanac ili lanac gradonačelnika

U Karlovcu je u ratom razorenom predgrađu Turnju sniman dio spota za pjesmu Earth Song američkog pjevača Michaela Jacksona 1995. godine.

20. rujna 2025. u Karlovcu je prvi put bio Hod za život, obitelj i Hrvatsku, manifestacija koja se dotad u održavala 10 uzastopnih godina.

Službena obilježja

Službena obilježja grada Karlovca su grb, zastava, povijesni pečat i lanac gradonačelnika.

Zastava grada Karlovca je modro zelene boje, a na njenoj sredini, na obje strane, nalazi se povijesni grb grada Karlovca. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2.

Gradski lanac ili gradonačelnički lanac ustanovljen je prvim Statutom grada Karlovca nakon demokratskih promjena 1990. godine. Lanac se sastoji se od 23 male i jedne velike kovinske pločice u obliku šesterokrake zvijezde. U središnjem dijelu malih pločica nalaze se okrugli emajlirani medaljoni koji sadrže motive s grba grada kao što su šahovnica, utvrđeni grad, sunce, mjesec, prekrižena sidra, štit s inicijalima cara Josipa II i pučka kruna. Na središnjoj velikoj kovinskoj pločici nalazi se emajliran, hrastovim vijencem obrubljen, povijesni grb grada Karlovca. Na naličju ove kovinske pločice urezane su riječi: Grad Karlovac A. D. 1579.

Lanac je prvi puta nošen 13. srpnja 1994. godine na svečanoj sjednici gradskog vijeća. Tada ga je nosio gradonačelnik Ivan Benić.

Idejno rješenje za lanac napravio je karlovački grafičar Zoran Živković, a izradila ga je IKOM kovnica.

Poznati ljudi

Poznate osobe koje su se rodile, živile i/ili radile u Karlovcu.

• Popis poznatih osoba iz Karlovca

Gospodarstvo

Karlovac

Ovaj odlomak ili članak sadrži tekst koji nije pisan enciklopedijskim stilom te ga valja doraditi i možebitno skratiti. (Rasprava) Molimo vas, pomozite unaprijediti članak ponovno ga pišući ili ispravljajući u enciklopedijskom stilu.

Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, jer je grad u biti bio velika vojarna tadašnje Vojne Krajine.

Pravi razvoj gospodarstva slijedi osnivanjem nove Jugoslavije, nakon 2. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju brojne tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka" (KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", Jugoturbina, te stara i slavna "Karlovačka pivovara".

Danas u Karlovcu nema jake industrije. Većina okosnica nekadašnjeg socijalističkog gospodarstva sada ne radi ili je u stečaju. Industrijske zone na Baniji i Švarči sada su, manje više, "mrtvi" dijelovi grada. Nekadašnja tvornica turbina i strojeva "Jugoturbina" danas je rascijepana na mnogo manjih poduzeća, a najveća od njih su "Alstom Hrvatska d.o.o." s oko 750 zaposlenih te "Adriadiesel" s oko 250 zaposlenih. "Tvornica obuće Josip Kraš" prestala je raditi početkom Domovinskog rata, a zgrada u kojoj se nalazila sravnjena je sa zemljom sredinom 2007. kako bi se oslobodilo mjesto za izgradnju trgovačkog centra "Lidl". Karlovačka pivovara danas je dio grupacije Heineken.

Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "Karlovački dani piva" u koju se sve više ulaže, ali ona, dakako, nije temelj sadašnjeg gospodarstva. Također, grad ulaže u razvoj turizma za što ima dobre predispozicije i trenutačno postiže zadovoljavajuće rezultate za kontinentalnu Hrvatsku, ali još uvijek ne na prijeratnoj razini.

"HS Produkt" je tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom vatrenog oružja i pravi je primjer gospodarskog napretka. Trenutno zapošljava oko 1000 ljudi. Ne treba zanemariti niti General Electric Hrvatska koja ima više od 500 zaposlenih. Karlovačka gradska vlast pokušava pokrenuti novi val privrednog razvoja osnivanjem gospodarskih zona poput one u Belajskim Poljicima.

Obrazovanje

Osnovna škola Dragojle Jarnević

Osnovna škola "Braća Seljan"

Palača Karlovačkog generalata, danas Veleučilište u Karlovcu

Osnovne škole

• Osnovna škola Banija
• Osnovna škola "Braća Seljan"
• Osnovna škola Dragojle Jarnević
• Osnovna škola Dubovac
• Osnovna škola Grabrik
• Osnovna škola Mahično
• Osnovna škola Rečica
• Osnovna škola Švarča
• Osnovna škola Turanj
• Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski
• Osnovna škola Skakavac

Srednje škole

• Ekonomsko-turistička škola Karlovac
• Gimnazija Karlovac
• Medicinska škola Karlovac
• Mješovito industrijsko-obrtnička škola
• Srednja škola Duga Resa
• Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
• Tehnička škola Karlovac
• Prirodoslovna škola Karlovac
• Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac
• Glazbena škola Karlovac

Visokoškolske ustanove

• Veleučilište u Karlovcu
• kampus međunarodnog sveučilišta Alma Mater Europaea

Ostalo

Kod Karlovca je vojno vježbalište Kupa na kojoj vježba inženjerija, odnosno vojska vježba priprema i savladavanje vodene zapreke kroz izlazak na vodenu zapreku, reakciju na neprijateljsko motrenje iz zraka te prolaz snaga na skelskom i mostnom mjestu prolaza.

Kultura

Zorin dom

Gradski muzej Karlovac

Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora", te jedna od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku.

Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište ''Zorin dom'', s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine.

Gradski muzej Karlovac kao jedina lokalna muzejska ustanva definira svoje djelovanje u najširem mogućem opsegu nastojeći obuhvatiti sve aspekte pripadnog prirodno-kulturno-povijesnog krajolika. Svoj rad Gradski muzej ostvaruje kroz sljedeće odjele: - Prirodoslovni odjel - Arheološki odjel - Etnološki odjel - Kulturno-povijesni odjel - Povijesni odjel - Galerija “Vjekoslav Karas”

Djelatnost muzeja odvija se na sljedećim lokacijama: u zgradi na Strossmayerovom trgu 7, Galeriji “Vjekoslav Karas” u Šestićevoj ulici, u prostorima Branič kule na Starom gradu Dubovcu i u rodnoj kući obitelji Ribar u Vukmaniću.

U Karlovcu je i sjedište Gornjokarlovačke eparhije (pravoslavnog ekvivalenta biskupiji) Srpske pravoslavne crkve.

Karlovačko kulturno dobro je Žitna kuća, arhitektonski spomenik kratkog razdoblja francuske vladavine u Karlovcu.

Pri Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovačić" djeluje Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj.

• Gradsko kazalište Zorin Dom
• Muzeji i galerije
• Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić
• Glazbena škola Karlovac
• Kulturni amaterizam
• Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata

Nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se u Dubovcu, podno istoimenog starog grada iz 13. stoljeća. Svetište su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata, 15. travnja 1987. godine. Glazbena Škola Karlovac, jedna od najstarijih glazbeno-edukativnih institucija u ovom dijelu Europe (osnovana 1. prosinca 1804. godine), domaćin je Karlovac Piano Festivala. Karlovac Piano Festival datira is 2013. godine, a sadržava stručne satove sa renomiranim klavirskim pedagozima te Internacionalno Klavirsko Natjecanje.

U gradu parkova ljepotom se ističe Vrbanićev perivoj.

U Karlovcu djeluju Karlovački komorni orkestar, Karlovački tamburaški orkestar i Simfonijski orkestar Glazbene škole Karlovac.

Spomenici i znamenitosti

Povijesni pečat Grada Karlovca

• Franjevački samostan i crkva Svetog Trojstva
• Pavlinski samostan u Kamenskom
• Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole
• Nacionalno svetilište Svetog Josipa
• Muzej Domovinskog rata
• Zvijezda-povijesni centar Karlovca
• Gradski muzej
• Školska športska dvorana Mladost, zaštićeni spomenik arhitekture

Šport

Za potrebe gimnastičkog društva otvoren je Sokolski dom 15. srpnja 1934. godine. Onda je ta zgrada bila najsvuremenija, najljepša i najveća športska dvorana u Hrvatskoj i okružju. Danas (stanje u kolovozu 2025.) u njemu treninge ima gimnastička udruga Sokol, osnovne škole ovdje imaju nastavu tjelesnog. Pored Doma je asfaltirano igralište na kojem se cijelu godinu igraju razni športovi, a zimi postaje klizalištem.

Iako veličinom relativno malen, Karlovac je uvijek slovio za izrazito športski grad, te je bio domaćin/suorganizator iznimno velikih međunarodnih športskih događaja:

• Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine.
• Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine.
• univerzijada 1987. godine
• svjetsko rukometno prvenstvo za žene 2003. godine.

U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao "grad košarke". U gradu je lipnja 1964. gostovala i odabrana selekcija NBA lige, s tadašnjim velikim zvijezdama poput Billa Russella, Oscara Robertsona, Boba Cousyja, Jerryja Lucasa i dr. Nastupili su kao momčad svih zvijezda ("All stars"), a igrali su protiv hrvatske košarkaške reprezentacije, pobijedivši 110:65 (50:31). 1971. je košarkaški klub Karlovac 67 u juniorskoj konkurenciji 1971. bio prvakom Hrvatske, igrajući u sastavu: Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić, trener Ivica Peris.

Danas su nositelji gradskog športskog života:

• NK Karlovac (bivši prvoligaš)
• Gimnastički klub Sokol Karlovac (osnovan 1885. godine)
• Odbojkaški klub Karlovac (prvoligaš, u posljednje vrijeme redovit sudionik europskih kupova)
• Hrvatski rukometni klub Karlovac (prvoligaš)
• Baseball klub Kelteks (osvajač europskog Kupa CEB 2006. godine)
• Kickboxing klub Tigar Karlovac (jedan od najuspješnijih hrvatskih kickboxing klubova te organizator turnira WAKO Europskog kupa - "Karlovac Open" (od 2011.), koji svake godine okuplja više od 1.500 natjecatelja iz 25 država)

U gradu djeluje i klub hokeja na ledu "Karlovac".

U Karlovcu djeluje i Mačevalački klub Karlovac, koji je vratio tu plemenitu športsku vještinu u grad nakon 70 dugih godina izbivanja. U grad u kojemu je mačevanje trenirao i prvi hrvatski olimpijac, također i prvi osvajač olimpijske medalje g. Milan Neralić.

Od 1954. održava se Karlovačka veslačka regata.

Održava se trkačka utrka Karlovački cener koja se odvija u povijesnoj gradskoj jezgri – Zvijezdi. 2020. dobila IAAF status "Bronze Label" čime je postala prva utrka u Hrvatskoj sa "Label" statusom.

Prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu i u Hrvatskoj (neovisno o današnjem teritoriju) organizirao je Izidor Gross 1912. u Karlovcu.

Zimski malonogometni turnir 'Karlovac' održava se od 1970.

U spomen na heroja Domovinskog rata Miroslava Perisa, pukovnika i pilota i pripadnika specijalne policije, Udruga Specijalne jedinice policije „Grom“ PU karlovačke i OŠ Banija Karlovac organiziraju obilježavanje obljetnice pogibije memorijalim maratonom na relaciji Karlovac – Sošice.

Gradovi prijatelji

• Kansas City, program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) [1]

Vanjske poveznice

• Turistička zajednica grada Karlovca

• Grad Karlovac
• Josip Kraš.Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine