Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nije prikazano 8 međuinačica 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj | |||
|karta2 = Splitsko-dalmatinska županija | |||
|naziv karte2 = Splitsko-dalmatinske županije | |||
|ime = Ravnice | |||
|regija = | |||
|županija = {{ZD+X/HŽ|SDŽ}} | |||
|općina = [[Omiš]] | |||
|površina = | |||
|nadvisina = | |||
|z. širina = 43.42601 | |||
|z. dužina = 16.70950 | |||
|brojstan = | |||
|gustoća = | |||
|domaćinstva = | |||
|pošta = | |||
|pozbroj = 021 | |||
|autooznaka = <tt>ST</tt> | |||
|slika = | |||
|slika_opis = | |||
}} | |||
'''Ravnice''' su priobalno mjesto u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. | |||
== Zemljopisni položaj == | == Zemljopisni položaj == | ||
| Redak 6: | Redak 27: | ||
== Upravna organizacija == | == Upravna organizacija == | ||
Nalazi se u Gradu [[Omiš]]u, u mjesnom odboru Nemira-Ravnice ("dio naselja Omiš"). | Nalazi se u Gradu [[Omiš]]u, u mjesnom odboru Nemira-Ravnice ("dio naselja Omiš"). | ||
== Povijest == | |||
Domaći su poduzetnici [[1908.]] podigli u Ravnicama tvornicu cementa (<small>{{coord|43.42734|16.70772|display=inline}}</small>. Kroz povijest je promijenila više vlasnika.<ref name=prostor>Dujmo Žižić, Katja Marasović: [https://hrcak.srce.hr/124289 ''Tvornica cementa i tvorničko naselje u Ravnicama pokraj Omiša '']. Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 22 No. 1(47), 2014.</ref>{{is|sažetak}} Ponijela je ime ''Cement d.d.''. Pred Prvi svjetski sklopljena je pogodba za nabavu struje iz [[HE Kraljevac|hidroelektrane]] na [[Gubavica|Gubavici]] (kasniji HE Kraljevac).<ref name=prostor/>{{is|41.}} od tvrtke [[SUFID]]-a (''Società anonima per l‘utilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia'').<ref name=prostor/>{{is|42.}} 1921. promijenila je ime u ''Industrijska zajednica'', po omiškom združenom gospodarstvenom pothvatu koje je obuhvaćalo više grana. Poslovanje Industrijske zajednice nije išlo dobro pa su prodali najdobitačnije poduzeće, ravničku cementaru, inače jedno od rijetkih poduzeća u domaćem vlasništvu. Prodali su ga kolovoza 1923. godine francuskoj tvrtci ''L’Avocat & Co.'' iz Boulogne na Moru te je ponijelo ime francuskog vlasnika. <ref name=prostor/>{{is|43.}} Ime je nosila do kraja Drugoga svjetskog rata, a 1945. je ime partizanskog narodnog heroja [[tvornica cementa Renko Šperac|Renka Šperca]]. 1947. joj je pripojena tvornica ''Palaveršić'' iz Brzeta, koja joj je postala Pogon B. Podzemni rudnici brzetske i ravničke tvornice bili su povezani 7 kilometarskim tunelom.<ref name=prostor/>{{is|45.}} 1957. je postala dijelom SOUR-a Dalmacijacement]]a, u koji su ušle sve dalmatinske cementare i vranjička tvornica [[salonit]]a. Slavonskobrodska tvornica Đuro Đaković je proizvela i ugradila novu okretnu peć te je 1962. proizvodnja značajno povećana. U klinker se dodavala šljaka iz Zenice. Sva tupinolomska jalovina, istrošene obloge iz peći te građevinski materijal od rušenja u tvorničkom krugu bacalo se u more sjeverno od tvornice, čime je nastao poluotok površine 1,1 ha. Na njemu je podignuta portirnica tvorničkog sklopa i kolna vaga te improvizirane stambene prizemnice.<ref name=prostor/>{{is|44.}} Iste godine zatvoren je brzetski Pogon B. Zatvorena je 1983.. Do 1991. je još dio Dalmacijacementa nastavio postojati, a od 1991. je i to ušlo u stečaj.<ref name=prostor/>{{is|41.}} 2000-ih je Grad Omiš zemljište prodao splitskom [[Lavčević]]u,<ref name=zelObn/> koji je potom 2006. (8. lipnja 2006. u 16:33 je s 42,5 kg dinamita srušen 75 metarski dimnjak stare tvornice<ref>Anđelko Jeličić / Damir Kalafatić: [https://bezcenzure.hr/vlad/turisticki-fenomeni-od-apsurdnih-ravnica-preko-obilaznog-omisa-velicanstvenih-duca-do-dugog-crnog-rata/ ''Turistički fenomeni, od apsurdnih Ravnica preko ‘obilaznog’ Omiša, veličanstvenih Duća do Dugog ‘Crnog’ Rata!.. '']. Bez cenzure. 30. listopada 2019. Pristupljeno 9. prosinca 2025.</ref>) srušio tvornicu (radi izgradnje turističkog naselja)<ref name=prostor/> te uklonio većinu izgrađenih objekata s tog prostora, a preostali su stambeni objekti u kojima žive obitelji nekadašnjih radnika tvornice<ref name=zelObn/> odnosno stambeno tvorničko naselje te ini tragovi u širem krajoliku, [[operativna obala]] te [[tupinolom]]i.<ref name=prostor/> Lavčević je preko svoje tvrtke planirao podići hotelsko-turistički kompleks po idejnom rješenju splitskog arhitekta [[Vjeko Ivanišević|Vjeke Ivaniševića]].<ref name=namjestu>Jadranka Matić/SD: [https://more.slobodnadalmacija.hr/om/vijesti/na-mjestu-legendarne-cementare-u-omisu-niknut-ce-nauticki-kompleks-od-gotovo-50-milijuna-1261420 ''ZLATNI VEZOVINa mjestu legendarne cementare u Omišu niknut će nautički kompleks od 50 milijuna € '']. Otvoreno more. 2. veljače 2023. Pristupljeno 9. prosinca 2025.</ref> Urbanističkim planom uređenja Garma–Ravnica predviđa se ovaj prostor u privatnom vlasništvu prenamijeniti u turističko naselje s hotelom i lukom odnosno marinom za [[nautički turizam]].<ref name=zelObn>[https://omis.hr/wp-content/uploads/2024/10/Strategija-zelene-urbane-obnove-Grada-Omisa.pdf ''Strategija zelene urbane obnove Grada Omiša''] Vita Projekt, Zagreb i Omiš, 2024., str. 52. Grad Omiš. Listopada 2024. Pristupljeno 9. prosinca 2025.{{odlična}}</ref> Planira se [[obalna šetnica]] uz uređene plaže i marinu, uz obalu kroz predio [[Nemira]] na istoku te kroz [[Brzet]] na zapadu.<ref name=namjestu/> | |||
== Promet == | == Promet == | ||
| Redak 13: | Redak 37: | ||
Turizam. | Turizam. | ||
[[Kategorija: | U prošlosti je bilo rudarstvo (tupinolom) i tvornica cementa. | ||
== Izvori == | |||
{{izvori}} | |||
{{Omiš}} | |||
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Omiša]] | |||
Posljednja izmjena od 11. prosinac 2025. u 02:33
| Ravnice | |
|---|---|
  Ravnice Ravnice na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija |  Splitsko-dalmatinska
|
| Općina/Grad | Omiš |
| Zemljopisne koordinate | 43°25′34″N 16°42′34″E / 43.42601°N 16.70950°E |
| Pozivni broj | 021 |
| Autooznaka | ST |
 Ravnice Ravnice na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije | |
Ravnice su priobalno mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Zemljopisni položaj
Nalaze se na 43,417° sjeverne zemljopisne širine i 16,7° istočne zemljopisne dužine, cestom jugoistočno od Omiša, južno od Borka, podno Omiške Dinare.
Upravna organizacija
Nalazi se u Gradu Omišu, u mjesnom odboru Nemira-Ravnice ("dio naselja Omiš").
Povijest
Domaći su poduzetnici 1908. podigli u Ravnicama tvornicu cementa (43°25′38″N 16°42′28″E / 43.42734°N 16.70772°E. Kroz povijest je promijenila više vlasnika.[1]:sažetak Ponijela je ime Cement d.d.. Pred Prvi svjetski sklopljena je pogodba za nabavu struje iz hidroelektrane na Gubavici (kasniji HE Kraljevac).[1]:41. od tvrtke SUFID-a (Società anonima per l‘utilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia).[1]:42. 1921. promijenila je ime u Industrijska zajednica, po omiškom združenom gospodarstvenom pothvatu koje je obuhvaćalo više grana. Poslovanje Industrijske zajednice nije išlo dobro pa su prodali najdobitačnije poduzeće, ravničku cementaru, inače jedno od rijetkih poduzeća u domaćem vlasništvu. Prodali su ga kolovoza 1923. godine francuskoj tvrtci L’Avocat & Co. iz Boulogne na Moru te je ponijelo ime francuskog vlasnika. [1]:43. Ime je nosila do kraja Drugoga svjetskog rata, a 1945. je ime partizanskog narodnog heroja Renka Šperca. 1947. joj je pripojena tvornica Palaveršić iz Brzeta, koja joj je postala Pogon B. Podzemni rudnici brzetske i ravničke tvornice bili su povezani 7 kilometarskim tunelom.[1]:45. 1957. je postala dijelom SOUR-a Dalmacijacement]]a, u koji su ušle sve dalmatinske cementare i vranjička tvornica salonita. Slavonskobrodska tvornica Đuro Đaković je proizvela i ugradila novu okretnu peć te je 1962. proizvodnja značajno povećana. U klinker se dodavala šljaka iz Zenice. Sva tupinolomska jalovina, istrošene obloge iz peći te građevinski materijal od rušenja u tvorničkom krugu bacalo se u more sjeverno od tvornice, čime je nastao poluotok površine 1,1 ha. Na njemu je podignuta portirnica tvorničkog sklopa i kolna vaga te improvizirane stambene prizemnice.[1]:44. Iste godine zatvoren je brzetski Pogon B. Zatvorena je 1983.. Do 1991. je još dio Dalmacijacementa nastavio postojati, a od 1991. je i to ušlo u stečaj.[1]:41. 2000-ih je Grad Omiš zemljište prodao splitskom Lavčeviću,[2] koji je potom 2006. (8. lipnja 2006. u 16:33 je s 42,5 kg dinamita srušen 75 metarski dimnjak stare tvornice[3]) srušio tvornicu (radi izgradnje turističkog naselja)[1] te uklonio većinu izgrađenih objekata s tog prostora, a preostali su stambeni objekti u kojima žive obitelji nekadašnjih radnika tvornice[2] odnosno stambeno tvorničko naselje te ini tragovi u širem krajoliku, operativna obala te tupinolomi.[1] Lavčević je preko svoje tvrtke planirao podići hotelsko-turistički kompleks po idejnom rješenju splitskog arhitekta Vjeke Ivaniševića.[4] Urbanističkim planom uređenja Garma–Ravnica predviđa se ovaj prostor u privatnom vlasništvu prenamijeniti u turističko naselje s hotelom i lukom odnosno marinom za nautički turizam.[2] Planira se obalna šetnica uz uređene plaže i marinu, uz obalu kroz predio Nemira na istoku te kroz Brzet na zapadu.[4]
Promet
Nalazi se uz Jadransku magistralu.
Gospodarstvo
Turizam.
U prošlosti je bilo rudarstvo (tupinolom) i tvornica cementa.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Dujmo Žižić, Katja Marasović: Tvornica cementa i tvorničko naselje u Ravnicama pokraj Omiša . Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 22 No. 1(47), 2014.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Strategija zelene urbane obnove Grada Omiša Vita Projekt, Zagreb i Omiš, 2024., str. 52. Grad Omiš. Listopada 2024. Pristupljeno 9. prosinca 2025.
- ↑ Anđelko Jeličić / Damir Kalafatić: Turistički fenomeni, od apsurdnih Ravnica preko ‘obilaznog’ Omiša, veličanstvenih Duća do Dugog ‘Crnog’ Rata!.. . Bez cenzure. 30. listopada 2019. Pristupljeno 9. prosinca 2025.
- ↑ 4,0 4,1 Jadranka Matić/SD: ZLATNI VEZOVINa mjestu legendarne cementare u Omišu niknut će nautički kompleks od 50 milijuna € . Otvoreno more. 2. veljače 2023. Pristupljeno 9. prosinca 2025.
| ||||||||||
.gif){kind=small}