More actions
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Julija Gubajdullina''' (Kišinjev), moldavsko-hrvatska glasoviračica. Sestra violinistice Julije Gubajdulline.<ref name=zgf>[https://www.zgf.hr/hr/clanovi-orkestra/alina-gubajdullina/ ''Članovi orkestra / Violine I: Alina Gubajdullina'']. Zagrebačka filharmonija. Pristupljeno 8. prosinca 2025.</ref><ref name=sestre>Anja Štefančić: [https://czkidn.hr/sestre-alina-i-julia-gubajdullina-odusevile-koncertom/ ''Ses...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Julija Gubajdullina''' ([[Kišinjev]]), moldavsko-hrvatska [[glasoviračica]]. Sestra violinistice [[ | '''Julija Gubajdullina''' ([[Kišinjev]]), moldavsko-hrvatska [[glasoviračica]]. Sestra violinistice [[Alina Gubajdullina|Aline Gubajdulline]].<ref name=zgf>[https://www.zgf.hr/hr/clanovi-orkestra/alina-gubajdullina/ ''Članovi orkestra / Violine I: Alina Gubajdullina'']. Zagrebačka filharmonija. Pristupljeno 8. prosinca 2025.</ref><ref name=sestre>Anja Štefančić: [https://czkidn.hr/sestre-alina-i-julia-gubajdullina-odusevile-koncertom/ ''Sestre Alina i Julia Gubajdullina oduševile koncertom'']. Centar za kulturu i informiranje Ludbreg. 19 svibnja 2025. Pristupljeno 8. prosinca 2025.</ref><ref name=migr>Branimir Pofuk: [https://www.vecernji.hr/kultura/migrantska-glazbenicka-saga-sa-sretnim-zavrsetkom-za-hrvatsku-1292237 ''Migrantska glazbenička saga sa sretnim završetkom za Hrvatsku '']. Večernji list. 5. siječnja 2019. Pristupljeno 8. prosinca 2025.</ref><ref name=bj>[https://lisinski-bj.hr/2018/05/17/koncert-alina-gabajdullina-i-julija-gabajdullina/ ''Koncert – Alina Gabajdullina i Julia Gabajdullina '']. GŠ Vatroslava Lisinskog, Bjelovar. 17. svibnja 2018. Pristupljeno 9. prosinca 2025.</ref> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rodila se je u Kišinjevu u Moldaviji u glazbeničkoj obitelji, od otca glasovirača [[Robert Gubajdullin|Roberta Gubajdullina]] tatarsko-baškirskih korijena, rođena u [[Ufa|Ufi]] i matere glasoviračice [[Olga Cinkoburova|Olge Cinkoburove]] iz Kišinjeva, koji su se upoznali na moskovskom Konzervatoriju imena Čajkovskoga. U obitelji se govorilo ruski, koji je bio prevladavajući u moldavskom glavnom gradu. | Rodila se je u Kišinjevu u Moldaviji u glazbeničkoj obitelji, od otca glasovirača [[Robert Gubajdullin|Roberta Gubajdullina]] tatarsko-baškirskih korijena, rođena u [[Ufa|Ufi]] i matere glasoviračice [[Olga Cinkoburova|Olge Cinkoburove]] iz Kišinjeva, koji su se upoznali na moskovskom Konzervatoriju imena Čajkovskoga. U obitelji se govorilo ruski, koji je bio prevladavajući u moldavskom glavnom gradu. <ref name=zgf/><ref name=sestre/><ref name=migr/> Klavir svira od 4. godine. Već s 12 godina je solistički svirala uz pratnju simfonijskog orkestra Moldavijske filharmonije. Završila je posebnu glazbenu školu za nadarenu djecu. Studirala je na Glazbenoj akademiji u Kišinjevu, diplomiravši kao najbolja studentica. Sljedeće akademske sezone je upisala poslijediplomski studij na Moskovskom državnom konzervatoriju imena Čajkovskog. <ref name=bj/> | ||
Nastupala u duetu sa sestrom Alinom. <ref name= | Nastupala je s moldavskim i baškirskim filharmonijskim orkestrom. Surađivala je s poznatim svjetskim dirigentima, izvevši na koncertima djela poznatih svjetskih klasičnih skladatelja. Na repertoaru su joj sva razdoblja unutar glasovirske literature, a posebice naginje izvoditi djela Rahmanjinova, Skrjabina i Medtnera. Sa Simfonijskim orkestrom RTV Moldavije snimila brojne solističke izvedbe. Od 2000. je pet godina živila i radila u BiH, gdje je predavala na sarajevskoj Muzičkoj akademiji. Tijekom boravka u Sarajevu, pridružila se je novoosnovanom sastavu za novu glazbu SONEMUS-u. S njima je izvodila djela suvremene klasične glazbe te je SONEMUS s njom snimio nosač zvuka ''Sonemus: Spatial Intersections''. Od 2001. svira u glasoviračkom duetu s [[Ruben Dalibaltajan|Rubenom Dalibaltajanom]]. Samostalno je nastupala diljem svijeta. Od 2005. je u Hrvatskoj, gdje je u Zagrebu na [[MUZA|Muzičkoj akademiji]] umjetničkom suradnicom. Vodi kolegij [[Korepeticija]] za studente klavira. Nastupala u duetu sa sestrom Alinom. U Hrvatskoj je svirala na raznim koncertnim ciklusima te surađivala s glazbenicima kao što su [[Tamara Franetović-Felbinger]], [[Milana Čunko]], [[Marco Graziani]], [[Miljenka Grđan]], [[Marko Genero]], [[Marina Gojčeta-Silić]], [[Wladimir Kossjanenko]], [[Ivana Lazar]], [[Krešimir Lazar]] i inima. Diljem Hrvatske i Slovenije je održala klavirske majstorske tečaje. Suosnivačicom je i predavačicom na međunarodnoj [[Ljetna škola klavira (Makarska)|Ljetnoj školi klavira]] u Makarskoj.<ref name=bj/> | ||
Članicom je [[HDGU]]. <ref name=bj/> | |||
== Nagrade i priznanja == | == Nagrade i priznanja == | ||
Istaknute nagrade i priznanja:<ref name=zgf/> <ref name=sestre/><ref name=migr/> | Istaknute nagrade i priznanja:<ref name=zgf/> <ref name=sestre/><ref name=migr/><ref name=bj/> | ||
* 2008.: Nagrada 41. izdanja [[Nagrada Tribine Darko Lukić|Tribine Darko Lukić]] za duet sa sestrom violinisticom Alinom Gubajdullinom. | * 2008.: Nagrada 41. izdanja [[Nagrada Tribine Darko Lukić|Tribine Darko Lukić]] za duet sa sestrom violinisticom Alinom Gubajdullinom. | ||
* Brojne nagrade na međunarodnim natjecanjima. | |||
* UNESCO-ova posebna nagrada za izvanredna umjetnička dostignuća. | |||
* Dobitnica je višestrukih priznanja [[HDGPP|Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga]]. | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 9. prosinac 2025. u 03:26
Julija Gubajdullina (Kišinjev), moldavsko-hrvatska glasoviračica. Sestra violinistice Aline Gubajdulline.[1][2][3][4]
Životopis
Rodila se je u Kišinjevu u Moldaviji u glazbeničkoj obitelji, od otca glasovirača Roberta Gubajdullina tatarsko-baškirskih korijena, rođena u Ufi i matere glasoviračice Olge Cinkoburove iz Kišinjeva, koji su se upoznali na moskovskom Konzervatoriju imena Čajkovskoga. U obitelji se govorilo ruski, koji je bio prevladavajući u moldavskom glavnom gradu. [1][2][3] Klavir svira od 4. godine. Već s 12 godina je solistički svirala uz pratnju simfonijskog orkestra Moldavijske filharmonije. Završila je posebnu glazbenu školu za nadarenu djecu. Studirala je na Glazbenoj akademiji u Kišinjevu, diplomiravši kao najbolja studentica. Sljedeće akademske sezone je upisala poslijediplomski studij na Moskovskom državnom konzervatoriju imena Čajkovskog. [4]
Nastupala je s moldavskim i baškirskim filharmonijskim orkestrom. Surađivala je s poznatim svjetskim dirigentima, izvevši na koncertima djela poznatih svjetskih klasičnih skladatelja. Na repertoaru su joj sva razdoblja unutar glasovirske literature, a posebice naginje izvoditi djela Rahmanjinova, Skrjabina i Medtnera. Sa Simfonijskim orkestrom RTV Moldavije snimila brojne solističke izvedbe. Od 2000. je pet godina živila i radila u BiH, gdje je predavala na sarajevskoj Muzičkoj akademiji. Tijekom boravka u Sarajevu, pridružila se je novoosnovanom sastavu za novu glazbu SONEMUS-u. S njima je izvodila djela suvremene klasične glazbe te je SONEMUS s njom snimio nosač zvuka Sonemus: Spatial Intersections. Od 2001. svira u glasoviračkom duetu s Rubenom Dalibaltajanom. Samostalno je nastupala diljem svijeta. Od 2005. je u Hrvatskoj, gdje je u Zagrebu na Muzičkoj akademiji umjetničkom suradnicom. Vodi kolegij Korepeticija za studente klavira. Nastupala u duetu sa sestrom Alinom. U Hrvatskoj je svirala na raznim koncertnim ciklusima te surađivala s glazbenicima kao što su Tamara Franetović-Felbinger, Milana Čunko, Marco Graziani, Miljenka Grđan, Marko Genero, Marina Gojčeta-Silić, Wladimir Kossjanenko, Ivana Lazar, Krešimir Lazar i inima. Diljem Hrvatske i Slovenije je održala klavirske majstorske tečaje. Suosnivačicom je i predavačicom na međunarodnoj Ljetnoj školi klavira u Makarskoj.[4]
Nagrade i priznanja
Istaknute nagrade i priznanja:[1] [2][3][4]
- 2008.: Nagrada 41. izdanja Tribine Darko Lukić za duet sa sestrom violinisticom Alinom Gubajdullinom.
- Brojne nagrade na međunarodnim natjecanjima.
- UNESCO-ova posebna nagrada za izvanredna umjetnička dostignuća.
- Dobitnica je višestrukih priznanja Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Članovi orkestra / Violine I: Alina Gubajdullina. Zagrebačka filharmonija. Pristupljeno 8. prosinca 2025.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Anja Štefančić: Sestre Alina i Julia Gubajdullina oduševile koncertom. Centar za kulturu i informiranje Ludbreg. 19 svibnja 2025. Pristupljeno 8. prosinca 2025.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Branimir Pofuk: Migrantska glazbenička saga sa sretnim završetkom za Hrvatsku . Večernji list. 5. siječnja 2019. Pristupljeno 8. prosinca 2025.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Koncert – Alina Gabajdullina i Julia Gabajdullina . GŠ Vatroslava Lisinskog, Bjelovar. 17. svibnja 2018. Pristupljeno 9. prosinca 2025.