Draško Ređep: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 23. studeni 2025. u 15:45

Draško Ređep (Osijek, 3. prosinca 1935.^[1] — Novi Sad, 12. ožujka 2019.), srbijansk književnik, esejist, književni i likovni kritičar. Aktivan u književnom nakladištvu. Jedan od najvećih erudita u Srbiji.^[2] Podrijetlom je od Klimentâ iz Hrtkovaca ili Nikinaca.^[3] Napisao je brojne podlistke, crtice i zapise. Sustavno je pratio književna djela, osobito beogradskoga i zagrebačkoga književnog kruga.^[1] Suprug povjesničarke Jelke Ređep.

Životopis

Rodio se je 1935..^[2] U Rumi je išao u gimnaziju. U Novom Sadu je na Filozofskom fakultetu diplomirao jugoslavenske književnosti. Na istoj je ustanovi bio asistentom i docentom za suvremenu jugoslavensku književnost. Od 1972. do 1985. je bio direktor novosadske filmske kuće Neoplanta filma. ^[1]

Znatno je pridonio afirmiranju i zajedništvu rusinske, mađarske i slovačke kulture na području Vojvodine i šire. Predavao je na novosadskom Filozofskom fakultetu. Uređivao je list Književnu opštinu Vršac (KOV). Dugogodišnji predsjednik za dodjelu nagrade Vukove zadužbine za umjetnost. Član NIN-ova stručnog ocjenjivačkog suda za dodjelu NIN-ove nagrade. ^[2]

U okviru Književne opštine Vršac i izdavačke kuće Prometeja iz Novog Sada, Draško se bavio istraživanjem domaće književnosti i mnogih pisaca koji je omeđuju, često izvan fokusa suvremenog čitateljstva.

Godine 2017. o njemu je snimljen dokumentarni film „Svetionik kroz maglu ravnice”, u produkciji Kulturnog centra Novog Sada, redatelja Dušana Stojanovića.^[4] Svojim esejističkim knjigama, poput na primer „Poslednje večere”, daje doprinos impresionističkoj kritici i sagledavanju osobnog života i djela srpskih pisaca.

Pridonio književnosti Hrvata u Vojvodini, bivajući recenzentom te pišući djelima Petka Vojnića Purčara, Vojislava Sekelja i Tomislava Žigmanova. Sudionik stručnoga skupa unutar Dana Balinta Vujkova.^[2]

Djela

Antologija Crnjanski, I izdanje 1993, II izdanje 2007.
Poslednja večera, 2004.
Minuli mrak (ogledi), 2004.
Antologija Tišma, 2006.
Kojih nema, 2008.
Srpski sever, 2009.
Skela miruje, Azija putuje, 2011.
Antologija Kapor II izdanje, 2012.
Antologija Antić, 2013.
S obe strane reke, 2013.
Devet boja Banata, 2014.^[5]

Nagrade i priznanja

Dobio je brojna društvena priznanja. ^[2] Ističu se Povelja Udruženja književnika Srbije, Nagrada Milan Bogdanović i druge.

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 S.Vš.: REĐEP, Draško. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 23.11.2025. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/redjep-drasko>.
↑ ^2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 ^2,4 Hrvatska riječ, D.B.P.: Preminuo Draško Ređep (1935. – 2019.). ZKVH. 13. ožujka 2019. 23. studenoga 2025.
↑ Juraj Lončarević: Moja Mitrovica, Zajednica izbjeglih i prognanih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Zagreb, 1997., str. 174.
↑ Dokumentarni film o Drašku Ređepu - Radio televizija Vojvodine. Vesti.rs.
↑ Narodna biblioteka Srbije

[krl-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 S.Vš.: REĐEP, Draško. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 23.11.2025. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/redjep-drasko>.

[preHR-2] 2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 ^2,4 Hrvatska riječ, D.B.P.: Preminuo Draško Ređep (1935. – 2019.). ZKVH. 13. ožujka 2019. 23. studenoga 2025.

[3] Juraj Lončarević: Moja Mitrovica, Zajednica izbjeglih i prognanih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Zagreb, 1997., str. 174.

[4] Dokumentarni film o Drašku Ređepu - Radio televizija Vojvodine. Vesti.rs.

[5] Narodna biblioteka Srbije

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Draško Ređep''' ([[književnost u 1935.|1935.]] — [[Novi Sad]], [[12. ožujka]] [[književnost u 2019.|2019.]]), srbijansk književnik, esejist, književni i likovni kritičar. Aktivan u književnom nakladištvu. Jedan od najvećih [[erudit]]a u Srbiji.<ref name=preHR>Hrvatska riječ, D.B.P.: [https://www.zkvh.org.rs/godisnjak-post/vijesti/preminuo-drasko-redep-1935-2019 '' Preminuo Draško Ređep (1935. – 2019.)'']. ZKVH. 13. ožujka 2019. 23. studenoga 2025.</ref>
+'''Draško Ređep''' ([[Osijek]], [[3. prosinca]] [[književnost u 1935.|1935.]]<ref name=krl/> — [[Novi Sad]], [[12. ožujka]] [[književnost u 2019.|2019.]]), srbijansk književnik, esejist, književni i likovni kritičar. Aktivan u književnom nakladištvu. Jedan od najvećih [[erudit]]a u Srbiji.<ref name=preHR>Hrvatska riječ, D.B.P.: [https://www.zkvh.org.rs/godisnjak-post/vijesti/preminuo-drasko-redep-1935-2019 '' Preminuo Draško Ređep (1935. – 2019.)'']. ZKVH. 13. ožujka 2019. 23. studenoga 2025.</ref> Podrijetlom je od [[Klimenti|Klimentâ]] iz [[Hrtkovci|Hrtkovaca]] ili [[Nikinci|Nikinaca]].<ref>[[Juraj Lončarević]]: ''Moja Mitrovica'', [[Zajednica izbjeglih i prognanih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata]], Zagreb, 1997., str. 174.</ref> Napisao je brojne podlistke, crtice i zapise. Sustavno je pratio književna djela, osobito beogradskoga i zagrebačkoga književnog kruga.<ref name=krl>S.Vš.:  REĐEP, Draško. Krležijana (1993–99), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 23.11.2025. <https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/redjep-drasko>. </ref> Suprug povjesničarke [[Jelka Ređep|Jelke Ređep]].
 == Životopis ==
-Rodio se je 1935..<ref name=preHR/>
+Rodio se je 1935..<ref name=preHR/> U [[Ruma|Rumi]] je išao u gimnaziju. U Novom Sadu je na Filozofskom fakultetu diplomirao jugoslavenske književnosti. Na istoj je ustanovi bio asistentom i docentom za suvremenu jugoslavensku književnost. Od 1972. do 1985. je bio direktor novosadske filmske kuće [[Neoplanta film]]a. <ref name=krl/>
-Znatno je pridonio afirmiranju i zajedništvu rusinske, mađarske i slovačke kulture na području Vojvodine i šire. Predavao je na novosadskom Filozofskom fakultetu. Uređivao je list ''Književnu općinu Vršac''. Dugogodišnji predsjednik za dodjelu nagrade Vukove zadužbine za umjetnost.
+Znatno je pridonio afirmiranju i zajedništvu rusinske, mađarske i slovačke kulture na području Vojvodine i šire. Predavao je na novosadskom Filozofskom fakultetu. Uređivao je list ''Književnu opštinu Vršac'' (KOV). Dugogodišnji predsjednik za dodjelu nagrade Vukove zadužbine za umjetnost.
 Član [[NIN]]-ova stručnog ocjenjivačkog suda za dodjelu NIN-ove nagrade. <ref name=preHR/>
+U okviru Književne opštine Vršac i izdavačke kuće Prometeja iz Novog Sada, Draško se bavio istraživanjem domaće književnosti i mnogih pisaca koji je omeđuju, često izvan fokusa suvremenog čitateljstva.
+Godine 2017. o njemu je snimljen dokumentarni film „Svetionik kroz maglu ravnice”, u produkciji Kulturnog centra Novog Sada, redatelja Dušana Stojanovića.<ref>[https://www.vesti.rs/P%C4%8Delarstvo/Dokumentarni-film-o-Drasku-Redjepu-2.html ''Dokumentarni film o Drašku Ređepu - Radio televizija Vojvodine'']. Vesti.rs. </ref>  Svojim esejističkim knjigama, poput na primer „Poslednje večere”, daje doprinos impresionističkoj kritici i sagledavanju osobnog života i djela srpskih pisaca.
 Pridonio književnosti Hrvata u Vojvodini, bivajući recenzentom te pišući djelima [[Petko Vojnić Purčar|Petka Vojnića Purčara]], [[Vojislav Sekelj|Vojislava Sekelja]] i [[Tomislav Žigmanov|Tomislava Žigmanova]]. Sudionik [[stručni skup|stručnoga skupa]] unutar [[Dani Balinta Vujkova|Dana Balinta Vujkova]].<ref name=preHR/>
+== Djela ==
+*Antologija Crnjanski, I izdanje 1993, II izdanje 2007.
+*Poslednja večera, 2004.
+*Minuli mrak (ogledi), 2004.
+*Antologija Tišma, 2006.
+*Kojih nema, 2008.
+*Srpski sever, 2009.
+*Skela miruje, Azija putuje, 2011.
+*Antologija Kapor II izdanje, 2012.
+*Antologija Antić, 2013.
+*S obe strane reke, 2013.
+*Devet boja Banata, 2014.<ref>[http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?id=1530100479850515 Narodna biblioteka Srbije]</ref>
 == Nagrade i priznanja ==
 Dobio je brojna društvena priznanja. <ref name=preHR/>
+Ističu se [[Povelja Udruženja književnika Srbije]], [[Nagrada Milan Bogdanović]] i druge.
 == Izvori ==
@@ Redak 15: / Redak 34: @@
 {{GLAVNIRASPORED:Ređep, Draško}}
+[[Kategorija:Životopisi, Osijek]]
 [[Kategorija:Životopisi, Novi Sad]]
 [[Kategorija:Esejisti]]
 [[Kategorija:Književni kritičari]]
 [[Kategorija:Likovni kritičari]]