Toggle menu
243,5 tis.
110
18
642,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'
 
(Nisu prikazane 3 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Um er-Rasas'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO svjetska baština
|ime mjesta = Um er-Rasas
|ime mjesta = Um er-Rasas
|slika = Umm Rasas House ruins.JPG
|slika = Umm Rasas House ruins.JPG
Redak 20: Redak 20:
Najznamenitije otkriće su mozaici na podu Crkve sv. Stjepana iz 785. godine koji su otkriveni 1986. godine. Gotovo savrvršeno sačuvani podni mozaici su najveći u Jordanu, a prikazuju prizore lova i robolova (u središnjoj ploči), dok ostali prikazuju druge gradove iz okolice (Kastron Mefaa, Philadelphia, Madaba, Esbounta, Belemounta, Areopolis, Charac Moaba, [[Jeruzalem]], Nablus, [[Caesarea]] i [[Gaza]]). Okviri mozaika su izrazito dekorativni, a potpisalo ih je šest autora: Staurachios iz Esbusa, Euremios, Elias, Constantinus, Germanus i Abdela. Ispod ovog mozaika pronađen je još stariji iz 587. godine kada je ovo bila Crkva sv. Sergija. U još četiri crkve koje su iskopane u okolici su također pronađeni ostaci mozaika.
Najznamenitije otkriće su mozaici na podu Crkve sv. Stjepana iz 785. godine koji su otkriveni 1986. godine. Gotovo savrvršeno sačuvani podni mozaici su najveći u Jordanu, a prikazuju prizore lova i robolova (u središnjoj ploči), dok ostali prikazuju druge gradove iz okolice (Kastron Mefaa, Philadelphia, Madaba, Esbounta, Belemounta, Areopolis, Charac Moaba, [[Jeruzalem]], Nablus, [[Caesarea]] i [[Gaza]]). Okviri mozaika su izrazito dekorativni, a potpisalo ih je šest autora: Staurachios iz Esbusa, Euremios, Elias, Constantinus, Germanus i Abdela. Ispod ovog mozaika pronađen je još stariji iz 587. godine kada je ovo bila Crkva sv. Sergija. U još četiri crkve koje su iskopane u okolici su također pronađeni ostaci mozaika.


Zbog tih mozaika je Um er-Rasas upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2004. godine<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1093 |title=Um er-Rasas |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=27. travnja 2011.}}</ref>.
Zbog tih mozaika je Um er-Rasas upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2004. godine<ref>{{citiranje weba|url=http://whc.unesco.org/en/list/1093 |title=Um er-Rasas |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=27. travnja 2011.}}</ref>.


U njihovoj okolici su iskopana i dva kvadratična [[toranj|tornja]] [[stiliti|stilita]] ([[asketizam|asketskih]] [[monah]]a koji su provodili život u izolaciji na vrhu [[stup]]a ili tornja), vjerojatno jedini ostaci ovog drevnog načina vjerovanja.
U njihovoj okolici su iskopana i dva kvadratična [[toranj|tornja]] [[stiliti|stilita]] ([[asketizam|asketskih]] [[monah]]a koji su provodili život u izolaciji na vrhu [[stup]]a ili tornja), vjerojatno jedini ostaci ovog drevnog načina vjerovanja.

Posljednja izmjena od 14. rujan 2025. u 03:39

Um er-Rasas
Svjetska baštinaUNESCO
Um er-Rasas
Jordan


Um er-Rasas na zemljovidu Jordan
Um er-Rasas
Um er-Rasas
Lokacija Um er-Rasasa u Jordanu
Godina uvrštenja: 2004. (28. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1093 UNESCO

Um er-Rasas (arapski: أم الرّصاص‎), poznat i kao Kastrom Mefa'a, je arheološki lokalitet drevnog grada od 5. do 9. stoljeća u današnjem južnom Jordanu na kojem se nalaze ostaci rimske, bizantske i rane islamske civilizacije. Iako je većinom još neistražen, u njemu je pronađen rimski vojni kamp (3. st.) i nekoliko bizantskih crkava (ukupno 16).

Najznamenitije otkriće su mozaici na podu Crkve sv. Stjepana iz 785. godine koji su otkriveni 1986. godine. Gotovo savrvršeno sačuvani podni mozaici su najveći u Jordanu, a prikazuju prizore lova i robolova (u središnjoj ploči), dok ostali prikazuju druge gradove iz okolice (Kastron Mefaa, Philadelphia, Madaba, Esbounta, Belemounta, Areopolis, Charac Moaba, Jeruzalem, Nablus, Caesarea i Gaza). Okviri mozaika su izrazito dekorativni, a potpisalo ih je šest autora: Staurachios iz Esbusa, Euremios, Elias, Constantinus, Germanus i Abdela. Ispod ovog mozaika pronađen je još stariji iz 587. godine kada je ovo bila Crkva sv. Sergija. U još četiri crkve koje su iskopane u okolici su također pronađeni ostaci mozaika.

Zbog tih mozaika je Um er-Rasas upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2004. godine[1].

U njihovoj okolici su iskopana i dva kvadratična tornja stilita (asketskih monaha koji su provodili život u izolaciji na vrhu stupa ili tornja), vjerojatno jedini ostaci ovog drevnog načina vjerovanja.

Grad je također okružen ostacima drevnog poljoprivrednog zemljišta u inače izrazito pustinjskom krajoliku.

Izvori

  1. "Um er-Rasas". UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/1093 Pristupljeno 27. travnja 2011. 

Vanjske poveznice

Ostali projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Umm er-Rasas