Elamski jezik: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 1. srpanj 2025. u 12:01

Elamski jezik (ISO 639-3: elx) je iščezli jezik kojim su govorili drevni Elamiti na jugozapadu Irana^[1]. Elamski je bio jedan od službenih jezika Perzijskog Carstva od 4. do 6. stoljeća pr. Kr.^[1] Zadnji zapisi na elamskom jeziku datiraju iz vremena osvajanja Aleksandra Makedonskog, nakon čega upotreba jezika gubi na značaju. Tijekom više stoljeća, razvijena su tri karakteristička elamska pisma; proto-elamski, linijski elamski, te elamsko klinasto pismo. Elamski je bio aglutinativni jezik, karakterističan po lingvističkom fenomenu u kojem genitiv imenica ne odgovara korijenu imenice. Elamski jezik nije srodan niti jednom od semitskih ili indo-europskih, odnosno sumerskom jeziku. Postoje dvije teorije o podrijetlu jezika; elamo-dravidska i afroazijska. Osim brojnih arheoloških zapisa koji datiraju iz doba Elama, elamski jezik spominje se i na Darijevim zapisima u Behistunu^[2], te na trojezičnim natpisima u Perzepolisu^[3].

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 http://www.britannica.com/EBchecked/topic/181929/Elamite-language
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2011.. http://www.ancientscripts.com/elamite.html Pristupljeno 18. svibnja 2009.
↑ http://oi.uchicago.edu/research/projects/pfa/

Literatura

Khačikjan, Margaret: Elamski jezik („The Elamite Language“), Documenta Asiana IV, Consiglio Nazionale delle Ricerche Istituto per gli, studij Mikene i Egejo-Anatolije, 1998. ISBN 88-87345-01-5
Potts, Daniel T.: Arheologija Elama: stvaranje i transformacija antičke iranske države („The archaeology of Elam: formation and transformation of an ancient Iranian state“), sveučilište Cambridge, 1999. ISBN 0-521-56496-4 i ISBN 0-521-56358-5

Vanjske poveznice

[britannica.com-1] 1,0 ^1,1 http://www.britannica.com/EBchecked/topic/181929/Elamite-language

[2] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2011.. http://www.ancientscripts.com/elamite.html Pristupljeno 18. svibnja 2009.

[3] ttp://oi.uchicago.edu/research/projects/pfa/

[1]

[2]

[3]

Inačica od 6. rujan 2021. u 23:11 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 1. srpanj 2025. u 12:01 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m Zamjena teksta - '<!--'''El(.*)'''-->' u ''
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Elamski jezik'''-->~~[[Datoteka:ElamischeStrichschrift.jpg\|mini\|300px\|Zapisi na '''elamskom jeziku''']]		[[Datoteka:ElamischeStrichschrift.jpg\|mini\|300px\|Zapisi na '''elamskom jeziku''']]

	'''Elamski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=elx elx]) je iščezli jezik kojim su govorili drevni [[Elam]]iti na jugozapadu [[Iran]]a<ref name="britannica.com">http://www.britannica.com/EBchecked/topic/181929/Elamite-language</ref>. Elamski je bio jedan od službenih jezika [[Ahemenidsko Carstvo\|Perzijskog Carstva]] od [[4. stoljeće pr. Kr.\|4.]] do [[6. stoljeće pr. Kr.\|6. stoljeća pr. Kr.]]<ref name="britannica.com"/> Zadnji zapisi na elamskom jeziku datiraju iz vremena osvajanja [[Aleksandar Makedonski\|Aleksandra Makedonskog]], nakon čega upotreba jezika gubi na značaju. Tijekom više stoljeća, razvijena su tri karakteristička elamska pisma; proto-elamski, linijski elamski, te elamsko [[klinasto pismo]]. Elamski je bio [[Aglutinativni jezici\|aglutinativni jezik]], karakterističan po lingvističkom fenomenu u kojem [[genitiv]] imenica ne odgovara korijenu imenice. Elamski jezik nije srodan niti jednom od [[Semitski jezici\|semitskih]] ili [[Indo-europski jezici\|indo-europskih]], odnosno [[Sumerski jezik\|sumerskom jeziku]]. Postoje dvije teorije o podrijetlu jezika; elamo-[[Dravidski jezici\|dravidska]] i [[Afrazijski jezici\|afroazijska]]. Osim brojnih [[Arheologija\|arheoloških]] zapisa koji datiraju iz doba [[Elam]]a, elamski jezik spominje se i na [[Darije Veliki\|Darijevim]] zapisima u [[Behistun]]u<ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.ancientscripts.com/elamite.html \|accessdate=18. svibnja 2009. \|title=Arhivirana kopija \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110513235032/http://www.ancientscripts.com/elamite.html \|archivedate=13. svibnja 2011. }}</ref>, te na trojezičnim natpisima u [[Perzepolis]]u<ref>http://oi.uchicago.edu/research/projects/pfa/</ref>.		'''Elamski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=elx elx]) je iščezli jezik kojim su govorili drevni [[Elam]]iti na jugozapadu [[Iran]]a<ref name="britannica.com">http://www.britannica.com/EBchecked/topic/181929/Elamite-language</ref>. Elamski je bio jedan od službenih jezika [[Ahemenidsko Carstvo\|Perzijskog Carstva]] od [[4. stoljeće pr. Kr.\|4.]] do [[6. stoljeće pr. Kr.\|6. stoljeća pr. Kr.]]<ref name="britannica.com"/> Zadnji zapisi na elamskom jeziku datiraju iz vremena osvajanja [[Aleksandar Makedonski\|Aleksandra Makedonskog]], nakon čega upotreba jezika gubi na značaju. Tijekom više stoljeća, razvijena su tri karakteristička elamska pisma; proto-elamski, linijski elamski, te elamsko [[klinasto pismo]]. Elamski je bio [[Aglutinativni jezici\|aglutinativni jezik]], karakterističan po lingvističkom fenomenu u kojem [[genitiv]] imenica ne odgovara korijenu imenice. Elamski jezik nije srodan niti jednom od [[Semitski jezici\|semitskih]] ili [[Indo-europski jezici\|indo-europskih]], odnosno [[Sumerski jezik\|sumerskom jeziku]]. Postoje dvije teorije o podrijetlu jezika; elamo-[[Dravidski jezici\|dravidska]] i [[Afrazijski jezici\|afroazijska]]. Osim brojnih [[Arheologija\|arheoloških]] zapisa koji datiraju iz doba [[Elam]]a, elamski jezik spominje se i na [[Darije Veliki\|Darijevim]] zapisima u [[Behistun]]u<ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.ancientscripts.com/elamite.html \|accessdate=18. svibnja 2009. \|title=Arhivirana kopija \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110513235032/http://www.ancientscripts.com/elamite.html \|archivedate=13. svibnja 2011. }}</ref>, te na trojezičnim natpisima u [[Perzepolis]]u<ref>http://oi.uchicago.edu/research/projects/pfa/</ref>.