More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Sr(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Uklopi_u|Crkvenoslavenski jezik}}'''Srpskoslavenski jezik''' (srpskoslovenski) je naziv za jezik koji je koristio [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[Srpski jezik|srpski jezik]]. Njegov utemeljitelj je bio Rastko Nemanjić, odnosno [[Sveti Sava]], koji je početkom XIII. stoljeća izvršio prve kodifikacije i stvorio pisane norme. Jezik je nastao na osnovici srpske redakcije [[Staroslavenski jezik|staroslavenskoga jezika]]. Jedine izmjene su nastale tijekom [[Resavska škola|resavske škole]] (koja je zamijenila prijašnji zetsko-humski pravopis), a jezik je nestankom srpske državnosti i propao, očuvavši se jedino jedno vrijeme nakon propasti u Srba Prečana, u [[Ugarska|Ugarskoj]] i [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]] ([[Fruška gora]]), ali i u [[Crna Gora|crnogorskim krajevima]]. | |||
Srpskoslavenski jezik je napravio manji zaokret, pisan uvijek [[Ćirilica|ćirilicom]], koja se tako i uspostavila kao srpsko narodno pismo, a ne i [[Glagoljica|glagoljicom]], drugim slavenskim pismom. | Srpskoslavenski jezik je napravio manji zaokret, pisan uvijek [[Ćirilica|ćirilicom]], koja se tako i uspostavila kao srpsko narodno pismo, a ne i [[Glagoljica|glagoljicom]], drugim slavenskim pismom. | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 11:13
Lua error in Modul:Category_handler at line 256: attempt to call field 'getArgs' (a nil value).Srpskoslavenski jezik (srpskoslovenski) je naziv za jezik koji je koristio srednjovjekovni srpski jezik. Njegov utemeljitelj je bio Rastko Nemanjić, odnosno Sveti Sava, koji je početkom XIII. stoljeća izvršio prve kodifikacije i stvorio pisane norme. Jezik je nastao na osnovici srpske redakcije staroslavenskoga jezika. Jedine izmjene su nastale tijekom resavske škole (koja je zamijenila prijašnji zetsko-humski pravopis), a jezik je nestankom srpske državnosti i propao, očuvavši se jedino jedno vrijeme nakon propasti u Srba Prečana, u Ugarskoj i Habsburškoj monarhiji (Fruška gora), ali i u crnogorskim krajevima.
Srpskoslavenski jezik je napravio manji zaokret, pisan uvijek ćirilicom, koja se tako i uspostavila kao srpsko narodno pismo, a ne i glagoljicom, drugim slavenskim pismom.