Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,8 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Tapieté: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''T(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Tapieté'''-->[[Datoteka:Pueblos originarios de Bolivia.png|mini|Etnička karta Bolivije]]
[[Datoteka:Pueblos originarios de Bolivia.png|mini|Etnička karta Bolivije]]
'''Tapieté''' (Yanaigua,), indijanski narod iz skupine [[Guarani]] naseljen na području Chaca u [[Paragvaj]]u, [[Argentina|Argentini]] i [[Bolivija|Boliviji]]. Populacija im se procjenjuje od 500 pa do 1,500. U Boliviji žive na području općine Villamontes, a bave se [[zemljoradnja|zemljoradnjom]], [[ribarstvo|ribarenjem]], [[lov]]om ([[pekari]], [[tapiri]] i [[jelen]]i) i sakupljanjem algarrobe ([[Prosopis juliflora]]), [[mistol]]a ([[Zyzyplus mistol]]), [[chañar]]a ([[Geoffreae decorticans]]). Od biljke [[chaguar]] (Bromelia serra) proizvode konope, [[hamak]]e i torbe.  
'''Tapieté''' (Yanaigua,), indijanski narod iz skupine [[Guarani]] naseljen na području Chaca u [[Paragvaj]]u, [[Argentina|Argentini]] i [[Bolivija|Boliviji]]. Populacija im se procjenjuje od 500 pa do 1,500. U Boliviji žive na području općine Villamontes, a bave se [[zemljoradnja|zemljoradnjom]], [[ribarstvo|ribarenjem]], [[lov]]om ([[pekari]], [[tapiri]] i [[jelen]]i) i sakupljanjem algarrobe ([[Prosopis juliflora]]), [[mistol]]a ([[Zyzyplus mistol]]), [[chañar]]a ([[Geoffreae decorticans]]). Od biljke [[chaguar]] (Bromelia serra) proizvode konope, [[hamak]]e i torbe.  



Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 06:11

Etnička karta Bolivije

Tapieté (Yanaigua,), indijanski narod iz skupine Guarani naseljen na području Chaca u Paragvaju, Argentini i Boliviji. Populacija im se procjenjuje od 500 pa do 1,500. U Boliviji žive na području općine Villamontes, a bave se zemljoradnjom, ribarenjem, lovom (pekari, tapiri i jeleni) i sakupljanjem algarrobe (Prosopis juliflora), mistola (Zyzyplus mistol), chañara (Geoffreae decorticans). Od biljke chaguar (Bromelia serra) proizvode konope, hamake i torbe.

Jezik

Jezik tapiete srodan je sa prvom skupinom guarani jezika (poroica Tupi-Guarani) u koju pripadaju stari guarana, mbya, xeta, ñandeva (chiripa), caiwa, paragvajski guarani, guayaki i chiriguano. Prema samim Tapieté-Indijancima njihov jezik nastao je prihvačanjem guarani jezika, odnosno guaranizacijom ne-guaranskih Chaco plemena [1].

Izvori