More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}' |
||
| (Nisu prikazane 3 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Sambor Prei Kuk'''-->{{UNESCO | <!--'''Sambor Prei Kuk'''-->{{UNESCO – svjetska baština | ||
|ime mjesta = Hramsko područje Sambor Prei Kuk, arheološki lokalitet starog Išanapura | |ime mjesta = Hramsko područje Sambor Prei Kuk, arheološki lokalitet starog Išanapura | ||
|slika = Sambor_Prei_Kuk_S.jpg | |slika = Sambor_Prei_Kuk_S.jpg | ||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
}} | }} | ||
'''Sambor Prei Kuk''' (kmerski jezik: ប្រាសាទសំបូរព្រៃគុក, ''Prasat Sambor Prei Kuk'' što znači „hram u bogatstvu šume”<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/list/1532 Temple Zone of Sambor Prei Kuk, Archaeological Site of Ancient Ishanapura], UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 22. srpnja 2017.</ref>) je [[arheologija|arheološki]] lokalitet u [[Kambodža|Kambodži]], 30 km sjeverno od grada [[Kampong Thom]]a, glavnog grada istoimene pokrajine, te 176 km istočno od [[Angkor]]a i 206 km sjeverno od [[Phnom Penh]]a. Ruševine kraljevskog svetišta pripadale su gradu [[Īśānapura]] u kojemu je od kasnog [[6. stoljeće|6.]] do [[9. stoljeće|9. stoljeća]] bilo središte [[Khmersko Carstvo|predkmerskog carstva]] [[Čenla]]<ref name=CH>Charles Higham, ''[https://books.google.it/books?id=-ifNH4uK0LAC&pg=PA265 The Archaeology of Mainland Southeast Asia]'', Cambridge University Press, 1989. str. 265–267.</ref>. | '''Sambor Prei Kuk''' (kmerski jezik: ប្រាសាទសំបូរព្រៃគុក, ''Prasat Sambor Prei Kuk'' što znači „hram u bogatstvu šume”<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/list/1532 Temple Zone of Sambor Prei Kuk, Archaeological Site of Ancient Ishanapura], UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 22. srpnja 2017.</ref>) je [[arheologija|arheološki]] lokalitet u [[Kambodža|Kambodži]], 30 km sjeverno od grada [[Kampong Thom]]a, glavnog grada istoimene pokrajine, te 176 km istočno od [[Angkor]]a i 206 km sjeverno od [[Phnom Penh]]a. Ruševine kraljevskog svetišta pripadale su gradu [[Īśānapura]] u kojemu je od kasnog [[6. stoljeće|6.]] do [[9. stoljeće|9. stoljeća]] bilo središte [[Khmersko Carstvo|predkmerskog carstva]] [[Čenla]]<ref name=CH>Charles Higham, ''[https://books.google.it/books?id=-ifNH4uK0LAC&pg=PA265 The Archaeology of Mainland Southeast Asia]'', Cambridge University Press, 1989. str. 265–267.</ref>. | ||
[[Datoteka:Sambor_Prei_Kuk-Map1.png|mini|lijevo|400px|<center>Karta hramskog područja Sambor Prei Kuk {{ | [[Datoteka:Sambor_Prei_Kuk-Map1.png|mini|lijevo|400px|<center>Karta hramskog područja Sambor Prei Kuk {{nje oznaka}}]] | ||
Ruševine pokrivaju površinu od 25 km² na kojoj se nalaze brojni hramovi (gotovo 150 [[hinduizam|hinduističkih]] hramova u ruševinama), od kojih je deset osmerokutnih, te su jedinstveni takve vrste u cijeloj jugoistočnoj Aziji. Ukrasni elementi od [[pješčenjak]]a su tipični za pred-angkorski stil i nazvan je „Sambor Prei Kuk stilom”. Neki od njih, uključujući [[nadvratnik]]e, [[Timpan (arhitektura)|timpane]] i [[kolonada|kolonade]] su prava remek-djela. Umjetnost koja se ovdje razvila je postala modelom za razvoj u drugim područjima i postavila je temelje za jedinstveni [[Khmeri|kmerski]] stil angkorskog razdoblja. Zbog toga je [[2017.]] godine Sambor Prei Kuk upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]]<ref name=UNESCO/>. | Ruševine pokrivaju površinu od 25 km² na kojoj se nalaze brojni hramovi (gotovo 150 [[hinduizam|hinduističkih]] hramova u ruševinama), od kojih je deset osmerokutnih, te su jedinstveni takve vrste u cijeloj jugoistočnoj Aziji. Ukrasni elementi od [[pješčenjak]]a su tipični za pred-angkorski stil i nazvan je „Sambor Prei Kuk stilom”. Neki od njih, uključujući [[nadvratnik]]e, [[Timpan (arhitektura)|timpane]] i [[kolonada|kolonade]] su prava remek-djela. Umjetnost koja se ovdje razvila je postala modelom za razvoj u drugim područjima i postavila je temelje za jedinstveni [[Khmeri|kmerski]] stil angkorskog razdoblja. Zbog toga je [[2017.]] godine Sambor Prei Kuk upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]]<ref name=UNESCO/>. | ||
| Redak 39: | Redak 39: | ||
<gallery mode="packed-hover" heights="140"> | <gallery mode="packed-hover" heights="140"> | ||
Datoteka:Sambor Prei Kuk S.jpg|Skupina C i ''Prasat Boram'' ili ''Prasat Tao''. | |||
Datoteka:Cambodge-Sambor.JPG|Dva lava iz ''Prasat Borama''. | |||
Datoteka:Yeai Poeun Temple group S en 2014 (6).jpg|Hram Yeai Poeun. | |||
Datoteka:Sambor Prei Kuk N07 B.jpg|Hram br. 7. | |||
Datoteka:Vajimukha Musée Guimet 1197 1.jpg|Vajimukha (božanstvo s konjskom glavom) iz hrama br. 7. u Muzeju Guimet. | |||
Datoteka:Sambor Prei Kuk S01 B.jpg|Hram S1. | |||
Datoteka:Yeai Poeun Temple group S en 2014 (8).jpg|S1 Hram Yeai Poeun | |||
Datoteka:Prasat Boram (Cambodia) en 2014.jpg|''Prasat Boram'' | |||
Datoteka:Sambor Prei kuk.- S1 en 2014 .jpg|Svetište hrama S1 u ''Prasat Boramu''. | |||
Datoteka:Sambor Prei Kuk S01 C.jpg|Unutrašnjost hrama S1. | |||
Datoteka:Sambor Prei Kuk S02.jpg|Unutrašnjost hrama S1. | |||
Datoteka:Sambor Prei Kuk N18.jpg|Hram N18. | |||
Datoteka:Sambor Prei Kuk N16 B.jpg|Hram N16. | |||
Datoteka:Musée Guimet 897 01.jpg|Nadvratnik iz Sambo Prei Kuka u Muzeju Guimet, [[Pariz]]. | |||
</gallery> | </gallery> | ||
| Redak 59: | Redak 59: | ||
==Poveznice== | ==Poveznice== | ||
* [[Khmersko Carstvo]] | * [[Khmersko Carstvo]] | ||
* [[Indijski hram]] | * [[Indijski hram]] | ||
Posljednja izmjena od 28. svibanj 2025. u 22:57
| Hramsko područje Sambor Prei Kuk, arheološki lokalitet starog Išanapura | |
|---|---|
| |
| Godina uvrštenja: | 2017. (41. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iii, vi |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | 1532 UNESCO |
Sambor Prei Kuk (kmerski jezik: ប្រាសាទសំបូរព្រៃគុក, Prasat Sambor Prei Kuk što znači „hram u bogatstvu šume”[1]) je arheološki lokalitet u Kambodži, 30 km sjeverno od grada Kampong Thoma, glavnog grada istoimene pokrajine, te 176 km istočno od Angkora i 206 km sjeverno od Phnom Penha. Ruševine kraljevskog svetišta pripadale su gradu Īśānapura u kojemu je od kasnog 6. do 9. stoljeća bilo središte predkmerskog carstva Čenla[2].

Ruševine pokrivaju površinu od 25 km² na kojoj se nalaze brojni hramovi (gotovo 150 hinduističkih hramova u ruševinama), od kojih je deset osmerokutnih, te su jedinstveni takve vrste u cijeloj jugoistočnoj Aziji. Ukrasni elementi od pješčenjaka su tipični za pred-angkorski stil i nazvan je „Sambor Prei Kuk stilom”. Neki od njih, uključujući nadvratnike, timpane i kolonade su prava remek-djela. Umjetnost koja se ovdje razvila je postala modelom za razvoj u drugim područjima i postavila je temelje za jedinstveni kmerski stil angkorskog razdoblja. Zbog toga je 2017. godine Sambor Prei Kuk upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji[1].
Povijest

Išanavarman I. je vladao kraljevstvom Čenla od oko 616. - 637. iz grada Išanapure, te se pretpostavlja da je tamo dao podići glavni hram za koij se vjeruje kako je središnji hram Sambor Prei Kuka (Skupina N), zbog natpisa koji nosi datum „13. rujna 627.” Ovaj kralj je poznat jer je bio prvi koji je poslao izaslanstvo na dvor kineske dinastije Sui (616.-617.). Kasnije je, nekad poslije 656., Čenla osvojila područja sjeverozapadne Kambodže koja su prije plaćala danak Kini.
Službena religija Čenle je bila šaivizam, jedna od glavnih grana hinduizma u kojoj se vjeruje kako je Šiva vrhovno biće ili metafizički koncept Brahmana, te se u hramovima obožavali lingami (लिङ्गं, „znakovlje”), simboli šivine energije i potentnosti. U Kambodži je ovaj falusni simbol često pratio joni (योनि, „vagina” ili „utroba”), simbol božice Šakti, božice ženske kreativne energije[3]. No, pored ovih najčešćih simbola u Sambor Prei Kuku su se miješali utjecaji budizma i autohtonog kulta predaka, o čemu svjedoče brojni natpisi na sanskritu i kmerskom pismu koji navode hindu i lokalna božanstva.
Posljednji veliki kralj koji je vladao iz Išanapura je bio Džajavarman I. čija je smrt početkom 8. stoljeća pokrenula nemire u kraljevstvu što je dovelo do odcijepljenja nekih pokrajina, što je dovelo do kasnijeg uspona novog khmerskog središta, Angkora. Angkorski vladar Džajavarman II. je najprije vladao iz Išanapura prije preseljenja prijestolnice u novoizgrađeni Angkor Thom[4].
Odlike
Ruševine Sambor Prei Kuka nalaze se na istočnoj obali jezera Tonle Sap, u blizini rijeke Steung Saen, usred zrele suptropske šume. Ovo područje je bilo minirano i razminirano, ali još uvijek prijeti opasnost od zaostalih mina[5].
Građevine imaju jednostavan plan i građene su uglavnom od opeke i pješčenjaka, a zgrade su razni prasati, osmerokutni tornjevi, lingami i jonisi, sveta jezera i bazeni, te kipovi lavova. Arheološki lokalitet je podijeljen je na tri skupine od kojih je svaka kvadratična i ograđena zidom od opeke, te izgrađena u različito doba[6]:
- Sjeverna skupina N: Prasat Sambor (ប្រាសាទសំបូរ) iz 7. stoljeća se drži za glavni hram, a posvećen je jednoj od reinkarnacija Šive poznatoj kao Gambhireshvara (sanskrit: गम्भीर gambhir, „dubok, zadubljen”; i शिव, shvara, „obećavajući”).
- Južna skupina S: Prasat Yeah Puon (ប្រាសាទយាយព័ន្ធ), također posvećen Šivi, sadrži 22 svetišta izgrađena tijekom vladavine Išanavarmana I., koji se smatra osnivačem grada[7].
- Središnja skupina C: Prasat Boram (ប្រាសាទបុរាម) je središnji hram skupine s lavljim kipovima zbog kojega ga zovu i Prasat Tao („Lavlji hram”). Novija je skupina s građevinama iz 9. stoljeća, a osim Lavljeg hrama tu je toranj Ashram Issey i 18 ruševina manjih hramova[8].
-
Skupina C i Prasat Boram ili Prasat Tao.
-
Dva lava iz Prasat Borama.
-
Hram Yeai Poeun.
-
Hram br. 7.
-
Vajimukha (božanstvo s konjskom glavom) iz hrama br. 7. u Muzeju Guimet.
-
Hram S1.
-
S1 Hram Yeai Poeun
-
Prasat Boram
-
Svetište hrama S1 u Prasat Boramu.
-
Unutrašnjost hrama S1.
-
Unutrašnjost hrama S1.
-
Hram N18.
-
Hram N16.
-
Nadvratnik iz Sambo Prei Kuka u Muzeju Guimet, Pariz.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Temple Zone of Sambor Prei Kuk, Archaeological Site of Ancient Ishanapura, UNESCO (eng.) Pristupljeno 22. srpnja 2017.
- ↑ Charles Higham, The Archaeology of Mainland Southeast Asia, Cambridge University Press, 1989. str. 265–267.
- ↑ Heinrich Robert Zimmer i Joseph Campbell (ur.), Myths and symbols in Indian art and civilization, Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1946., str. 126. ISBN 0-691-01778-6
- ↑ O'Reilly & Jacques, Early Civilizations of Southeast Asia, 1990., str. 113.
- ↑ Gnarfgnarf, Sambor Prei Kuk : a pre-Angkorian gem in the forest, 20. studenog 2010. (eng.) Pristupljeno 22. srpnja 2017.
- ↑ D. Michon & Y. Kalay, Virtual Sambor Prei Kuk: An Interactive Learning Tool, Systemics, Cybernetics and Informatics, 10 (3), 2012., str. 29.-37.
- ↑ Opis svetišta Prasat Yeah Puon, Ministarstvo turizma Kambodže (eng.) Pristupljeno 22. srpnja 2017.
- ↑ B. Palmer, The Rough Guide to Cambodia, 1. kolovoza 2011., str. 211.
Poveznice
Vanjske poveznice
- Veliki Angkor Projekt Međunarodni istraživački projekt proučavanja nastamba u okolici hramova u Angkoru.
- www.theangkorguide.com Ilustrirani online vodič kroz Angkor s mapama.
- [1] NASA satelitske fotografije visoke rezolucije.
| ||||||||||||