More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Loj'''-->{{nedostaju izvori}} | <!--'''Loj'''-->{{nedostaju izvori}} | ||
{{ | {{HIEpedizirati}} | ||
'''Loj''', životinjska [[mast]] koja se nakuplja u masnom tkivu goveda, ovaca, konja i nekih drugih životinja, a topljenjem toga tkiva dobiva se kao [[namirnica]]. ''Goveđi loj'' bijeložute je boje i osobita okusa i mirisa. Konzistencija mu je pri sobnoj temperaturi meko elastična i ovisi ponajprije o količini stearinske, palmitinske i oleinske kiseline; točka topljenja nalazi se između 41,2 i 52,3 °C, a sadrži vrlo malo vode (do 0,3%). Prema kvaliteti razvrstava se u 4 klase: fini, jestivi i tiješteni loj te oleomargarin. ''Ovčji'' je ''loj,'' zbog većeg udjela stearinske i palmitinske kiseline, tvrđe konzistencije i nešto svjetliji. ''Konjski loj'' sadrži mnogo oleinske kiseline pa je izrazito mekan i topi se na 35 °C. Loj se upotrebljava kao jestiva mast, kao tehnička mast u tekstilnoj industriji, tiskarstvu i kožarstvu te za proizvodnju sapuna i svijeća lojanica. – Lojem se naziva i gust, polutekući sekret [[žlijezda lojnica]] na čovjekovoj koži. | '''Loj''', životinjska [[mast]] koja se nakuplja u masnom tkivu goveda, ovaca, konja i nekih drugih životinja, a topljenjem toga tkiva dobiva se kao [[namirnica]]. ''Goveđi loj'' bijeložute je boje i osobita okusa i mirisa. Konzistencija mu je pri sobnoj temperaturi meko elastična i ovisi ponajprije o količini stearinske, palmitinske i oleinske kiseline; točka topljenja nalazi se između 41,2 i 52,3 °C, a sadrži vrlo malo vode (do 0,3%). Prema kvaliteti razvrstava se u 4 klase: fini, jestivi i tiješteni loj te oleomargarin. ''Ovčji'' je ''loj,'' zbog većeg udjela stearinske i palmitinske kiseline, tvrđe konzistencije i nešto svjetliji. ''Konjski loj'' sadrži mnogo oleinske kiseline pa je izrazito mekan i topi se na 35 °C. Loj se upotrebljava kao jestiva mast, kao tehnička mast u tekstilnoj industriji, tiskarstvu i kožarstvu te za proizvodnju sapuna i svijeća lojanica. – Lojem se naziva i gust, polutekući sekret [[žlijezda lojnica]] na čovjekovoj koži. | ||
[[Kategorija:Hrana]] | [[Kategorija:Hrana]] | ||
Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 03:29
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite HIE navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije HIEpediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u HIE-ov wikitekst, HIEtekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Loj, životinjska mast koja se nakuplja u masnom tkivu goveda, ovaca, konja i nekih drugih životinja, a topljenjem toga tkiva dobiva se kao namirnica. Goveđi loj bijeložute je boje i osobita okusa i mirisa. Konzistencija mu je pri sobnoj temperaturi meko elastična i ovisi ponajprije o količini stearinske, palmitinske i oleinske kiseline; točka topljenja nalazi se između 41,2 i 52,3 °C, a sadrži vrlo malo vode (do 0,3%). Prema kvaliteti razvrstava se u 4 klase: fini, jestivi i tiješteni loj te oleomargarin. Ovčji je loj, zbog većeg udjela stearinske i palmitinske kiseline, tvrđe konzistencije i nešto svjetliji. Konjski loj sadrži mnogo oleinske kiseline pa je izrazito mekan i topi se na 35 °C. Loj se upotrebljava kao jestiva mast, kao tehnička mast u tekstilnoj industriji, tiskarstvu i kožarstvu te za proizvodnju sapuna i svijeća lojanica. – Lojem se naziva i gust, polutekući sekret žlijezda lojnica na čovjekovoj koži.