Teodor Wickerhauser: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 22. svibanj 2025. u 22:43

Teodor Wickerhauser (Zagreb, medicina u 1858. - Zagreb, medicina u 1946.), hrvatski liječnik^[1] kirurg i ginekolog

Rođen u Zagrebu. Završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1877. godine.^[2] Jedan je od osnivača Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Specijalizirao se za abdominalnu kirurgiju. Područje kojim se osobito bavio bili su problemi proizašli iz anestezije. Bavio se i ginekologijom. Od 1890. do 1914. godine bio je predstojnik Bolnice Milosrdnih sestara.^[1]^[3] Kod Wickerhausera kirurgiju su izučili Miroslav Čačković i Franjo Durst.

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008. Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, str. 37 (pristupljeno 30. listopada 2015.)
↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., ISBN 978-953-95772-0-7
↑ Vladimir Ćepulić, Vatroslav Florschütz, Franjo Durst: Wicherhause kao liječnik, kirurg i ginekolog. Prigodom 80-te godišnjice života prof. dra Teodora Wickerhausera (Zagreb, 1938.), v. podnožak br. 9 u: Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008. Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, str. 37 (pristupljeno 30. listopada 2015.)

[Herman-Kaurić-1] 1,0 ^1,1 Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008. Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, str. 37 (pristupljeno 30. listopada 2015.)

[2] Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., ISBN 978-953-95772-0-7

[3] Vladimir Ćepulić, Vatroslav Florschütz, Franjo Durst: Wicherhause kao liječnik, kirurg i ginekolog. Prigodom 80-te godišnjice života prof. dra Teodora Wickerhausera (Zagreb, 1938.), v. podnožak br. 9 u: Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008. Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, str. 37 (pristupljeno 30. listopada 2015.)

[1]

[2]

[3]

Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:39 vidi izvor Suradnik10 (razgovor \| doprinosi) Administratori sučelja, Administratori 65.317 edits m Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19' ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 22. svibanj 2025. u 22:43 vidi izvor Suradnik10 (razgovor \| doprinosi) Administratori sučelja, Administratori 65.317 edits m Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Teodor Wickerhauser'''-->'''Teodor Wickerhauser''' ([[Zagreb]], [[1858.]] - [[Zagreb]], [[medicina u 1946.]]), hrvatski [[liječnik]]<ref name="Herman-Kaurić">[http://hrcak.srce.hr/file/59101 Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008.] Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, str. 37 (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref> [[kirurg]] i [[ginekolog]]		<!--'''Teodor Wickerhauser'''-->'''Teodor Wickerhauser''' ([[Zagreb]], [[medicina u 1858.]] - [[Zagreb]], [[medicina u 1946.]]), hrvatski [[liječnik]]<ref name="Herman-Kaurić">[http://hrcak.srce.hr/file/59101 Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008.] Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, str. 37 (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref> [[kirurg]] i [[ginekolog]]

	Rođen u Zagrebu. Završio je [[Klasična gimnazija u Zagrebu\|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu 1877. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., {{ISBN\|978-953-95772-0-7}}</ref> Jedan je od osnivača [[Medicinski fakultet u Zagrebu\|Medicinskog fakulteta]] u Zagrebu. [[Specijalnost (medicina)\|Specijalizirao]] se za [[abdominalna kirurgija\|abdominalnu kirurgiju]]. Područje kojim se osobito bavio bili su problemi proizašli iz [[anestezija\|anestezije]]. Bavio se i [[ginekologija\|ginekologijom]]. Od 1890. do 1914. godine bio je predstojnik [[Bolnica sestara milosrdnica\|Bolnice Milosrdnih sestara]].<ref name="Herman-Kaurić"/><ref>[[Vladimir Ćepulić]], [[Vatroslav Florschütz]], [[Franjo Durst]]: Wicherhause kao liječnik, kirurg i ginekolog. Prigodom 80-te godišnjice života prof. dra Teodora Wickerhausera (Zagreb, 1938.), v. podnožak br. 9 u: [http://hrcak.srce.hr/file/59101 Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008.] Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, str. 37 (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref> Kod Wickerhausera kirurgiju su izučili [[Miroslav Čačković]] i [[Franjo Durst]].		Rođen u Zagrebu. Završio je [[Klasična gimnazija u Zagrebu\|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu 1877. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., {{ISBN\|978-953-95772-0-7}}</ref> Jedan je od osnivača [[Medicinski fakultet u Zagrebu\|Medicinskog fakulteta]] u Zagrebu. [[Specijalnost (medicina)\|Specijalizirao]] se za [[abdominalna kirurgija\|abdominalnu kirurgiju]]. Područje kojim se osobito bavio bili su problemi proizašli iz [[anestezija\|anestezije]]. Bavio se i [[ginekologija\|ginekologijom]]. Od 1890. do 1914. godine bio je predstojnik [[Bolnica sestara milosrdnica\|Bolnice Milosrdnih sestara]].<ref name="Herman-Kaurić"/><ref>[[Vladimir Ćepulić]], [[Vatroslav Florschütz]], [[Franjo Durst]]: Wicherhause kao liječnik, kirurg i ginekolog. Prigodom 80-te godišnjice života prof. dra Teodora Wickerhausera (Zagreb, 1938.), v. podnožak br. 9 u: [http://hrcak.srce.hr/file/59101 Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Vol.15 No.1 Listopad 2008.] Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, str. 37 (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref> Kod Wickerhausera kirurgiju su izučili [[Miroslav Čačković]] i [[Franjo Durst]].