Toggle menu
243,9 tis.
110
18
641,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Rančevo: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Rančevo''' su salašarsko naselje kod Sombora. Nalazi se uz kanal sa zapadne strane. Do Rančeva se može doći prateći kanal od salaša Bilića prema Stanišiću. Pruža se u pravcu sjever - jug. Zapadno od Rančeva je Dojitska sv. Vodica. U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine-<ref name="Sekulić84">Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Š...«.
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 1: Redak 1:
'''Rančevo''' su [[salaš]]arsko naselje kod Sombora. Nalazi se uz kanal sa zapadne strane. Do Rančeva se može doći prateći kanal od salaša [[Bilić]]a prema [[Stanišić]]u. Pruža se u pravcu sjever - jug. Zapadno od Rančeva je  Dojitska sv. Vodica. U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine-<ref name="Sekulić84">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.<ref name="Sekulić84"/> Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.<ref name="Sekulić84"/> U [[Vojna granica|graničarskim]] vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.<ref name="Sekulić84"/>
'''Rančevo''' su [[salaš]]arsko naselje kod Sombora. Nalazi se uz kanal sa zapadne strane. Do Rančeva se može doći prateći kanal od salaša [[Bilić]]a prema [[Stanišić]]u. Pruža se u pravcu sjever - jug. Zapadno od Rančeva je  Dojitska sv. Vodica. U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine-<ref name="Sekulić84">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.<ref name="Sekulić84"/> Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.<ref name="Sekulić84"/> U [[Vojna granica|graničarskim]] vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.<ref name="Sekulić84"/>
Dijelom je prstena od 18 [[salaš]]ih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 4. travanj 2025. u 15:30

Rančevo su salašarsko naselje kod Sombora. Nalazi se uz kanal sa zapadne strane. Do Rančeva se može doći prateći kanal od salaša Bilića prema Stanišiću. Pruža se u pravcu sjever - jug. Zapadno od Rančeva je Dojitska sv. Vodica. U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine-[1] Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.[1] Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.[1] U graničarskim vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.[1]

Dijelom je prstena od 18 salaših naselja oko Sombora.[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, ISBN 86-03-99816-7
  2. Zapadnobački okrug Istorijat Sombora (srpski)
Sadržaj