Crta zamrzavanja (astrofizika): razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa) |
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{drugoznačenje2|[[Crta smrzavanja]]}} | |||
'''Crta zamrzavanja''', '''crta smrzavanja''', '''crta snijega''', '''crta leda''', '''crta zaleđivanja''', u [[astrofizika|astrofizici]], udaljenost od [[Protoplanetni disk|Sunčeve (zvjezdane) maglice]] od središnjeg [[protozvijezda|protozvijezde]] (npr. [[protosunce|protosunca]]) gdje je dovoljno hladno da se [[volatili (astronomija)|volatilni]] sastojci poput [[voda|vode]], [[amonijak]]a, [[metan]]a, [[ugljikov dioksid|ugljiva dioksida]], [[ugljikov monoksid|ugljikova monoksida]] kondenziraju u [[krutina|kruta]] [[led]]ena zrna. Različiti volatili su različitih kondenzacijskih temperatura pri različitim parcijalnim tlakovima (stoga su različite gustoće) u protozvjezdanoj maglici, pa im respektivne crte zamrzavanja variraju. Aktualne temperatur i udaljenosti za sniježnu crtu vodenog leda ovise o fizikalnom modelu primijenjenog za izračunavanje i o teorijskom modelu solarne maglice: | '''Crta zamrzavanja''', '''crta smrzavanja''', '''crta snijega''', '''crta leda''', '''crta zaleđivanja''', u [[astrofizika|astrofizici]], udaljenost od [[Protoplanetni disk|Sunčeve (zvjezdane) maglice]] od središnjeg [[protozvijezda|protozvijezde]] (npr. [[protosunce|protosunca]]) gdje je dovoljno hladno da se [[volatili (astronomija)|volatilni]] sastojci poput [[voda|vode]], [[amonijak]]a, [[metan]]a, [[ugljikov dioksid|ugljiva dioksida]], [[ugljikov monoksid|ugljikova monoksida]] kondenziraju u [[krutina|kruta]] [[led]]ena zrna. Različiti volatili su različitih kondenzacijskih temperatura pri različitim parcijalnim tlakovima (stoga su različite gustoće) u protozvjezdanoj maglici, pa im respektivne crte zamrzavanja variraju. Aktualne temperatur i udaljenosti za sniježnu crtu vodenog leda ovise o fizikalnom modelu primijenjenog za izračunavanje i o teorijskom modelu solarne maglice: | ||
* 170 K na 2,7 AU (Hayashi, 1981.)<ref>{{Citiranje weba |url=http://ptps.oxfordjournals.org/content/70/35 |title=Structure of the Solar Nebula, Growth and Decay of Magnetic Fields and Effects of Magnetic and Turbulent Viscosities on the Nebula by Chushiro Hayashi |url-status=dead|archiveurl=https://archive.is/20150219181115/http://ptps.oxfordjournals.org/content/70/35 |archivedate=2015-02-19 |df= }}</ref> | * 170 K na 2,7 AU (Hayashi, 1981.)<ref>{{Citiranje weba |url=http://ptps.oxfordjournals.org/content/70/35 |title=Structure of the Solar Nebula, Growth and Decay of Magnetic Fields and Effects of Magnetic and Turbulent Viscosities on the Nebula by Chushiro Hayashi |url-status=dead|archiveurl=https://archive.is/20150219181115/http://ptps.oxfordjournals.org/content/70/35 |archivedate=2015-02-19 |df= }}</ref> | ||
Posljednja izmjena od 27. prosinac 2024. u 05:34
Za druga značenja, pogledajte Crta smrzavanja.Crta zamrzavanja, crta smrzavanja, crta snijega, crta leda, crta zaleđivanja, u astrofizici, udaljenost od Sunčeve (zvjezdane) maglice od središnjeg protozvijezde (npr. protosunca) gdje je dovoljno hladno da se volatilni sastojci poput vode, amonijaka, metana, ugljiva dioksida, ugljikova monoksida kondenziraju u kruta ledena zrna. Različiti volatili su različitih kondenzacijskih temperatura pri različitim parcijalnim tlakovima (stoga su različite gustoće) u protozvjezdanoj maglici, pa im respektivne crte zamrzavanja variraju. Aktualne temperatur i udaljenosti za sniježnu crtu vodenog leda ovise o fizikalnom modelu primijenjenog za izračunavanje i o teorijskom modelu solarne maglice:
- 170 K na 2,7 AU (Hayashi, 1981.)[1]
- 143 K na 3,2 AU do 150 K na 3 AU (Podolak and Zucker, 2010)[2]
- 3,1 AU (Martin i Livio, 2012.)[3]
- ≈150 K za zrna μm-ske veličine i ≈200 K za tijela kilometarske veličine (D'Angelo i Podolak, 2015.)[4]
Vidi
Izvori
- ↑ • Nepoznat parametar:
archivedate
• Nepoznat parametar:archiveurl - ↑ • Nepoznat parametar:
last1
• Nepoznat parametar:first1
• Nepoznat parametar:bibcode
• Nepoznat parametar:issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarlast2nije dopušten u klasijournal
• Parametarfirst2nije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
last1
• Nepoznat parametar:arxiv
• Nepoznat parametar:first1
• Nepoznat parametar:bibcode
• Nepoznat parametar:issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarfirst2nije dopušten u klasijournal
• Parametarlast2nije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
arxiv
• Nepoznat parametar:bibcode
• Nepoznat parametar:issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarfirstnije dopušten u klasijournal
• Parametarlastnije dopušten u klasijournal