More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Arhuaco''' (Arhuacoa, Aroaco, Aruac, Aruak), skupina plemena amenričkih Indijanaca nastanjenih u području planina [[Sierra Nevada de Santa Marta]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]]. Arhuaco plemena govore nekoliko jezika is rodnih dijalekata koja po jednoj kalsifikaciji čine posebnu skupinu [[chibchan]]skih jezika, to su: Atánque ili [[Atánke]], [[Buntigwa]], Bintucua, [[Cágaba]] (ili Kogi, Kogui, Koghi, Köggaba), [[Guamaca]] (Guamaqua), Ica (ili [[Ijca]], Ika) i [[Sanha]]. U 20. stoljeću ima ih preko 10,000. | |||
Arhuacoe su uzgajivači [[slatke manioke]] (yuca), [[kukuruz]]a, [[krumpir]]a, [[arracache]], [[šećerne trske]] i [[plantain]]a (vrsta banane za kuhanje). Kod Ika i Buntigwa bave se i uzgojem [[domaće životinje|domaćih životinja]], uključujući [[kokoši]], [[puran]]e, [[svinja|svinje]] i [[ovce]]. | Arhuacoe su uzgajivači [[slatke manioke]] (yuca), [[kukuruz]]a, [[krumpir]]a, [[arracache]], [[šećerne trske]] i [[plantain]]a (vrsta banane za kuhanje). Kod Ika i Buntigwa bave se i uzgojem [[domaće životinje|domaćih životinja]], uključujući [[kokoši]], [[puran]]e, [[svinja|svinje]] i [[ovce]]. | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 11:04
Arhuaco (Arhuacoa, Aroaco, Aruac, Aruak), skupina plemena amenričkih Indijanaca nastanjenih u području planina Sierra Nevada de Santa Marta u Kolumbiji. Arhuaco plemena govore nekoliko jezika is rodnih dijalekata koja po jednoj kalsifikaciji čine posebnu skupinu chibchanskih jezika, to su: Atánque ili Atánke, Buntigwa, Bintucua, Cágaba (ili Kogi, Kogui, Koghi, Köggaba), Guamaca (Guamaqua), Ica (ili Ijca, Ika) i Sanha. U 20. stoljeću ima ih preko 10,000.
Arhuacoe su uzgajivači slatke manioke (yuca), kukuruza, krumpira, arracache, šećerne trske i plantaina (vrsta banane za kuhanje). Kod Ika i Buntigwa bave se i uzgojem domaćih životinja, uključujući kokoši, purane, svinje i ovce.
Današnje nastambe Arhuacoa su ili četvrtaste ili okrugle, sagrađene od zemlje i prekrivene slamom ili travom. Naselja uz crkvu imaju i kuću za muškarce. Odjeća je od pamuka, sastoji se od duge tunike i uskih hlača, šešira i torbe koja se nosi preko ramena. Žene nose haljine pričvrščene oko jednog ramena i široki pojas. I muškarci i žene hodaju bosi.
Arhuaci su prakticirali razne običaje vezane uz pubertet, odnosno obrede inicijacija nad dječacima i djevojčicama. Danas ovaj običaj se vrši jedino nad dječacima. Neki od Arhuaca primili su rimokatoličku vjeru, a neki još imaju svoja vlastita svetišta i plemenske svećenike.
Podjela
Arhuaco ili Aruak danas se jezično klasificiraju na:
- a. Malayo: Guamaca, Sanha. Imena plemena Guamaca i Sanha postali su sininim za jezik malayo. 3,225 (1993 Organización Gonawindu Tayrona).
- b. Arhuaco: Ika i Buntigwa. Imena plemena Ika i Buntigwa postali su sininim za jezik ika ili arhuaco. 5,272 (1985 census).
- c. Kogui ili Kogi. 4,000 do 6,000 (1996 SIL).