More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Mikrotubuli'''-->[[ | <!--'''Mikrotubuli'''-->[[Datoteka:Microtubules.png|thumb|Građa mikrocjevčice (mikrotubula). Prstenasti oblik prikazuje mikrocjevčicu u prerezu. Prikazuje 13 protofilamenata koji okružuju šuplju sredinu.]] | ||
'''Mikrocjevčica (mikrotubul)''' je dio [[stanični kostur|staničnog kostura]].<ref name="struna">[http://struna.ihjj.hr/naziv/mikrotubul/27182/ mikrotubul], Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje</ref> Nalazi se u [[citoplazma|citoplazmi]].<ref name="struna"/> Građena je uglavnom od [[tubulin]]a.<ref name="struna"/>, heterodimernog proteina u kojemu su dva [[peptidi|polipeptidna]] lanca od alfa i beta tubulina,<ref name="Pavičić"/> pri čemu se u polimerizaciji javlja brzorastući "plus" kraj na kojem je izložen beta-tubulin, a na spororastućem "minus" kraju vlakne je alfa-tubulin.<ref name="Pavičić"/> Oblika je ravne šuplje cjevčice.<ref name="struna"/> U stanici ih je mnoštvo pa zato se o mikrocjevčicama govori u množini. | '''Mikrocjevčica (mikrotubul)''' je dio [[stanični kostur|staničnog kostura]].<ref name="struna">[http://struna.ihjj.hr/naziv/mikrotubul/27182/ mikrotubul], Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje</ref> Nalazi se u [[citoplazma|citoplazmi]].<ref name="struna"/> Građena je uglavnom od [[tubulin]]a.<ref name="struna"/>, heterodimernog proteina u kojemu su dva [[peptidi|polipeptidna]] lanca od alfa i beta tubulina,<ref name="Pavičić"/> pri čemu se u polimerizaciji javlja brzorastući "plus" kraj na kojem je izložen beta-tubulin, a na spororastućem "minus" kraju vlakne je alfa-tubulin.<ref name="Pavičić"/> Oblika je ravne šuplje cjevčice.<ref name="struna"/> U stanici ih je mnoštvo pa zato se o mikrocjevčicama govori u množini. | ||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
U [[profaza|profazi]] životinjskih organizama, mikrotubuli se šire i oblikuju [[diobeno vreteno]].<ref name="Krsnik-Rasol">Krsnik-Rasol, M. [http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm Praktikum iz biologije stanice], Biološki odsjek PMF-a Zagreb</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref> U profazi biljnih organizama, [[stanični kostur|staničnog kostura]] preuređenjem oblikuju diobeno vreteno. U [[prometafaza|prometafazi]] vezivanjem mikrotubula diobenog vretena na [[pričvrsnica|pričvrsnice]] [[kromosom]]a završava prometafaza i počinje metafaza. U [[anafaza|anafazi]] mikrotubuli diobenog vretena skraćuju se i time kromosomi putuju prema suprotnim krajevima stanice. | U [[profaza|profazi]] životinjskih organizama, mikrotubuli se šire i oblikuju [[diobeno vreteno]].<ref name="Krsnik-Rasol">Krsnik-Rasol, M. [http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm Praktikum iz biologije stanice], Biološki odsjek PMF-a Zagreb</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref> U profazi biljnih organizama, [[stanični kostur|staničnog kostura]] preuređenjem oblikuju diobeno vreteno. U [[prometafaza|prometafazi]] vezivanjem mikrotubula diobenog vretena na [[pričvrsnica|pričvrsnice]] [[kromosom]]a završava prometafaza i počinje metafaza. U [[anafaza|anafazi]] mikrotubuli diobenog vretena skraćuju se i time kromosomi putuju prema suprotnim krajevima stanice. | ||
[[ | [[Datoteka:Spindle apparatus.svg|thumb|400 px|Dijagram prikazuje organizaciju tipičnog mitoznog diobenog vretena u životinjskim stanicama. Kromosomi su priljubljeni uz kinetohorne mikrocjevčice (mikrotubuli) putem višeproteinskog kompleksa zvanog [[kinetohora|kinetohore]]. Polarne mikrocjevčice su u središnjem dijelu vretena i guraju polove vretena putem "motornih" proteina. [[Astralni mikrotubuli]] vezuju polove vretena za staničnu membranu. Polimeriziranje mikrocjevčica nastaje u središtu organiziranja mikrotubula.]] | ||
Oko dvaju središnjih mikrotubula nalazi se kompleks od devet dvostrukih mikrotubula. Ta cjelina koja je međusobno povezana sustavom bjelančevina radi potpore strukturi te sudjelovanja u pokretanju nazivamo [[aksonema]].<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/aksonema/26883/ aksonema], Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje</ref> | Oko dvaju središnjih mikrotubula nalazi se kompleks od devet dvostrukih mikrotubula. Ta cjelina koja je međusobno povezana sustavom bjelančevina radi potpore strukturi te sudjelovanja u pokretanju nazivamo [[aksonema]].<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/aksonema/26883/ aksonema], Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje</ref> | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 14:23
Mikrocjevčica (mikrotubul) je dio staničnog kostura.[1] Nalazi se u citoplazmi.[1] Građena je uglavnom od tubulina.[1], heterodimernog proteina u kojemu su dva polipeptidna lanca od alfa i beta tubulina,[2] pri čemu se u polimerizaciji javlja brzorastući "plus" kraj na kojem je izložen beta-tubulin, a na spororastućem "minus" kraju vlakne je alfa-tubulin.[2] Oblika je ravne šuplje cjevčice.[1] U stanici ih je mnoštvo pa zato se o mikrocjevčicama govori u množini.
Vrlo su maleni, pa ih svjetlosni mikroskop ne može uočiti, nego tek elektronski mikroskop. Mogu biti duljine do 50 mikrometara i vrlo su dinamični. Vanjski promjer mikrocjevčice (mikrotubula) je oko 24 nm, a unutarnji je 12 nm. Nalazimio ih u eukariotskim stanicama.[3]
U naravi su dugačka polimerna vlakna.[2] Mikrocjevčice (mikrotubuli) nastaju tako što se heterodimeri udružuju (polimeriziraju) uz energiju GTP-a,[4] odnosno polimeriziranjem dimera dvaju globularnih proteina, alfa i beta tubulina.[3] Kad se tubulinski heterodimeri udruže, nastaje protofilament.[2] Uz mikrotubule prateći su proteini poput MAP-a, proteina vezanih uz mikrotubule (microtubule associated proteins), mikrotubularni motori (dineini i kinezini) te proteini organizacije mikrotubula (microtubule organizing proteins).[2]
Središta organizacije mikrotubula (MTOC) je skupni naziv za tvorbe koje kontroliraju polimeriziranje tubulina u mikrotubule, a u njih spadaju centrioli (stanični organeli valjkastog oblika građeni od mikrotubula, javljaju se kod životinjskih stanica i nekih alga[5]), bazalna tjelešca i centromere kromosoma.[4] Glavna organizacijska središta mikrotubula i mikrofilamenata u stanici su centrosomi. Iz centrosoma se zvjezdasto pružaju astralni mikrotubuli koji su vezani za staničnu membranu, a za njih se smatra da im je uloga odvojiti centrosome na stanične polove i osigurati određeni položaj centrosoma u odnosu na ostatak stanice.[6]
Uloga im je u prijenosu tvari unutar stanice, staničnim i unutarnstaničnim gibanjima (kao upravljanje rasporedom staničnih tjelešaca, određivanje oblika i polarnosti stanice) te u diobi eukariotskih stanica, poglavito u mitozi (gdje vode proces razdvajanja sestrinskih kromatida).[2]
Prije nego što će stanica prijeći u stadij mitoze, struktura mikrocjevčica (mikrotubula) se razgrađuje i stvara nova koja je prilagođena za staničnu diobu. U diobenom vretenu nastaju tri vrste mikrotubula: 1) kinetohorni mikrotubuli 2) astralni mikrotubuli i 3) polarni mikrotubuli.[7]
U profazi životinjskih organizama, mikrotubuli se šire i oblikuju diobeno vreteno.[8][9] U profazi biljnih organizama, staničnog kostura preuređenjem oblikuju diobeno vreteno. U prometafazi vezivanjem mikrotubula diobenog vretena na pričvrsnice kromosoma završava prometafaza i počinje metafaza. U anafazi mikrotubuli diobenog vretena skraćuju se i time kromosomi putuju prema suprotnim krajevima stanice.
Oko dvaju središnjih mikrotubula nalazi se kompleks od devet dvostrukih mikrotubula. Ta cjelina koja je međusobno povezana sustavom bjelančevina radi potpore strukturi te sudjelovanja u pokretanju nazivamo aksonema.[10]
Referencije
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 mikrotubul, Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Pavičić, Ivan. Učinci radiofrekventnoga mikrovalnog zračenja na stanicu i strukture citoskeleta, Arh. Hig. Rada. Toksikol. 2004, 55, str. 321, 324
- ↑ 3,0 3,1 https://www.rpi.edu/dept/bcbp/molbiochem/MBWeb/mb2/part1/microtub.htm
- ↑ 4,0 4,1 08-Dioba stanica. Stanični ciklus, Prehrambeno-biološki fakultet Zagreb
- ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 24
- ↑ 08-Dioba stanica. Vježba 8 - Mitoza, Prehrambeno-biološki fakultet Zagreb, str. 152
- ↑ Pavičić, Ivan. Učinci radiofrekventnoga mikrovalnog zračenja na stanicu i strukture citoskeleta, Arh. Hig. Rada. Toksikol. 2004, 55, str. 324-325
- ↑ Krsnik-Rasol, M. Praktikum iz biologije stanice, Biološki odsjek PMF-a Zagreb
- ↑ Stanični ciklus eukariota, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
- ↑ aksonema, Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje