Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,8 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kristalni sustavi: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m file->datoteka
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kristalni sustavi'''-->'''Kristalni sustav''' je [[prostor]]na kategorija, kojom se karakterizira (opisuje) [[simetrija]] strukture u tri dimenzije s translatornom simetrijom u tri pravca, i diskretnom klasom grupa točaka. Osnovno u kristalografiji, je kategorizacija kristala.
Kristalni sustav''' je [[prostor]]na kategorija, kojom se karakterizira (opisuje) [[simetrija]] strukture u tri dimenzije s translatornom simetrijom u tri pravca, i diskretnom klasom grupa točaka. Osnovno u kristalografiji, je kategorizacija kristala.


U [[Kristal|'''kristalima''']] se određeni prostorni raspored atoma, iona ili molekula (čestica) periodički ponavlja u tri smjera u prostoru. Takav raspored čestica opisan je trodimenzionalnom '''[[Kristalna rešetka|kristalnom rešetkom]]''', koja se definira osima kristalne rešetke (a,b,c) i kutovima među njima (α, β, γ´). Najmanji dio kristala koji se periodički ponavlja u tri smjera u prostoru uzduž osi kristalne rešetke naziva se '''elementarna ćelija''' kristalne rešetke.<ref>Sikirica, Korpar, Čolig: Kemija s vježbama 1, Školska knjiga, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-0-20540-6}}, str. 152-155</ref>
U [[Kristal|'''kristalima''']] se određeni prostorni raspored atoma, iona ili molekula (čestica) periodički ponavlja u tri smjera u prostoru. Takav raspored čestica opisan je trodimenzionalnom '''[[Kristalna rešetka|kristalnom rešetkom]]''', koja se definira osima kristalne rešetke (a,b,c) i kutovima među njima (α, β, γ´). Najmanji dio kristala koji se periodički ponavlja u tri smjera u prostoru uzduž osi kristalne rešetke naziva se '''elementarna ćelija''' kristalne rešetke.<ref>Sikirica, Korpar, Čolig: Kemija s vježbama 1, Školska knjiga, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-0-20540-6}}, str. 152-155</ref>
Redak 14: Redak 14:


<gallery>
<gallery>
File:Cubic.svg|Kubični sustav
Datoteka:Cubic.svg|Kubični sustav
File:Tetragonal.svg|Tetragonski sustav
Datoteka:Tetragonal.svg|Tetragonski sustav
File:Orthorhombic.svg|Ortorompski sustav
Datoteka:Orthorhombic.svg|Ortorompski sustav
File:Rhombohedral.svg|Romboedarski sustav
Datoteka:Rhombohedral.svg|Romboedarski sustav
File:Triclinic.svg|Triklinski sustav
Datoteka:Triclinic.svg|Triklinski sustav
File:Monoclinic.svg|Monoklinski sustav
Datoteka:Monoclinic.svg|Monoklinski sustav
File:Hexagonal dichteste Kugelpackung.svg|Heksagonski sustav
Datoteka:Hexagonal dichteste Kugelpackung.svg|Heksagonski sustav
</gallery>
</gallery>



Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 00:13

Kristalni sustav je prostorna kategorija, kojom se karakterizira (opisuje) simetrija strukture u tri dimenzije s translatornom simetrijom u tri pravca, i diskretnom klasom grupa točaka. Osnovno u kristalografiji, je kategorizacija kristala.

U kristalima se određeni prostorni raspored atoma, iona ili molekula (čestica) periodički ponavlja u tri smjera u prostoru. Takav raspored čestica opisan je trodimenzionalnom kristalnom rešetkom, koja se definira osima kristalne rešetke (a,b,c) i kutovima među njima (α, β, γ´). Najmanji dio kristala koji se periodički ponavlja u tri smjera u prostoru uzduž osi kristalne rešetke naziva se elementarna ćelija kristalne rešetke.[1]

Postoji 7 kristalnih sustava u okviru kojih je moguća kristalizacija u prirodi:[2]

Izvori

  1. Sikirica, Korpar, Čolig: Kemija s vježbama 1, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-0-20540-6, str. 152-155
  2. Habuš, Tomašić, Liber: Opća kemija 1: Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije, 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-12-1434-6, str. 112-115.
Sadržaj