Toggle menu
243,9 tis.
110
18
641,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Alojz Benac: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Alojz Benac'''-->'''Alojz Benac''' ([[Plehan]], [[Derventa]], [[20. listopada]] [[1914.]] - [[Sarajevo]], [[6. ožujka]] [[1992.]]), [[BiH|bosanskohercegovački]] [[arheologija|arheolog]] i [[povijest|povjesničar]]
'''Alojz Benac''' ([[Plehan]], [[Derventa]], [[20. listopada]] [[1914.]] - [[Sarajevo]], [[6. ožujka]] [[1992.]]), [[BiH|bosanskohercegovački]] [[arheologija|arheolog]] i [[povijest|povjesničar]]


Klasičnu filologiju i arheologiju diplomirao u [[Beograd]]u (1937.), doktorirao u [[Ljubljana|Ljubljani]] (1951.). Radio je u [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskome muzeju BiH]] 1947.-67. (1957.-67. direktor). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio je profesor arheologije i povijesti staroga vijeka (1968.-78.).  
Klasičnu filologiju i arheologiju diplomirao u [[Beograd]]u (1937.), doktorirao u [[Ljubljana|Ljubljani]] (1951.). Radio je u [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskome muzeju BiH]] 1947.-67. (1957.-67. direktor). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio je profesor arheologije i povijesti staroga vijeka (1968.-78.).  

Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 23:37

Alojz Benac (Plehan, Derventa, 20. listopada 1914. - Sarajevo, 6. ožujka 1992.), bosanskohercegovački arheolog i povjesničar

Klasičnu filologiju i arheologiju diplomirao u Beogradu (1937.), doktorirao u Ljubljani (1951.). Radio je u Zemaljskome muzeju BiH 1947.-67. (1957.-67. direktor). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio je profesor arheologije i povijesti staroga vijeka (1968.-78.).

Utemeljitelj je i prvi direktor Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH-a. Istraživao prapovijesna razdoblja, posebice zapadnoga područja Balkana. Izveo je niz sustavnih arheoloških istraživanja: Arnautovići (Visoko), Crvena Stijena (Bileća), Gradić u Matićima, Gradina i Mujevine u Alihodžama (Travnik), Hrustovača u Hrustovu (Sanski Most), Lisičići (Kakanj), Nebo u Brajkovićima (Travnik), Obre I. i II. (Konjic), Pivnica (Odžak), Zecovi (Prijedor), Zelena pećina u Blagaju (Mostar) i dr. Istraživao gradine, tumule, prapovijesnu kronologiju, etnogenezu i kulturu Ilira. Proučavao je i stećke. Pokrenuo je sustavna istraživanja prethistorijskih gradina, nekropola sa stećcima i arheološke karte Bosne i Hercegovine. Organizirao je šest tematskih znanstvenih skupova iz paleobalkanistike. Pokrenuo petosveščanu sintezu "Praistorija jugoslavenskih zemalja " (1979.-86.).

Autor je niza sinteza i rasprava u periodici kao i više knjiga:

  • Prehistorijsko naselje
  • Nebo i problem butmirske kulture (1952.)
  • Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu (1964.)
  • Utvrđena ilirska naselja (1985.)
  • Praistorijski tumuli na Kupreškom polju (1986.) i dr.

Od 1967. redoviti član ANUBiH-a, dopisni član JAZU/HAZU, SANU, SAZU te član niza međunarodnih znanstvenih institucija.