More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Alberti 1.JPG|180px|desno|mini|Grb obitelji Alberti]] | |||
'''Alberti''' (''de Albertis'', ''degli Alberti''), [[split]]ska patricijska obitelj. | '''Alberti''' (''de Albertis'', ''degli Alberti''), [[split]]ska patricijska obitelj. | ||
Prema Francescu Carrari podrijetlom su iz [[Firenca|Firence]] odakle su kao pristaše [[Gvelfi i Gibelini|gibelina]] u sukobima s [[Gvelfi i Gibelini|gvelfima]] morali pobjeći, pa se jedan ogranak doselio u Split. Od 14. stoljeća nastavali su četvrt Sv. Petra zajedno s obiteljima [[Cindro]], [[Grisogono]] i [[Marulić]].<ref>Kuzmanić, Mario-Nepo, str. 59.</ref> [[Austrija|Austrijsku]] potvrdu plemstva dobili su [[1822.]] godine.<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 113.</ref> | Prema Francescu Carrari podrijetlom su iz [[Firenca|Firence]] odakle su kao pristaše [[Gvelfi i Gibelini|gibelina]] u sukobima s [[Gvelfi i Gibelini|gvelfima]] morali pobjeći, pa se jedan ogranak doselio u Split. Od 14. stoljeća nastavali su četvrt Sv. Petra zajedno s obiteljima [[Cindro]], [[Grisogono]] i [[Marulić]].<ref>Kuzmanić, Mario-Nepo, str. 59.</ref> [[Austrija|Austrijsku]] potvrdu plemstva dobili su [[1822.]] godine.<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 113.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 10:52
Alberti (de Albertis, degli Alberti), splitska patricijska obitelj. Prema Francescu Carrari podrijetlom su iz Firence odakle su kao pristaše gibelina u sukobima s gvelfima morali pobjeći, pa se jedan ogranak doselio u Split. Od 14. stoljeća nastavali su četvrt Sv. Petra zajedno s obiteljima Cindro, Grisogono i Marulić.[1] Austrijsku potvrdu plemstva dobili su 1822. godine.[2]
Povijest
Prvi članovi obitelji u Splitu spominju se od 13. stoljeća, ali se sa sigurnošću mogu pratiti od kraja 14. stoljeća.[3] Tako se prvom osobom iz obitelji može smatrati Teodozija, unuka Dujmovog koji je 1243. godine poginuo u sukobu s Ugrima i Hrvatima iz Klisa.[4]
U 14. stoljeću istaknuo se Janko Alberti, čija se nadgrobna ploča s ugraviranim likom viteza može vidjeti u splitskoj katedrali. Godine 1553. obitelj Alberti navodi se u popisu splitskog plemstva.
Za vrijeme kratkotrajnog oslobođenja Klisa 1596. godine istaknuo se kao junak Ivan Alberti.
Austrijsko plemstvo potvrđeno im je 1822. godine, a titula conte 1907. godine. U 19. stoljeću djeluju splitski načelnik Petar i autonomaš Ivan Lovro.[2][3] U 20. stoljeću obitelj se odselila u Italiju.[5]
Ostali poznati pripadnici su Antun Alberti, pjesnik latinist, Nikola Alberti, splitski arhiđakon, Matija Alberti, hrvatski jezikoslovac i izdavač crkvenih knjiga, Nikola Alberti Matulić, hrvatski pjesnik, Juraj Alberti, glazbeni pisac, Ante Alberti, hrvatski pravnik i skladatelj i Antun Alberti, član Velikoga vijeća 1729. i pisac prigodnih govora.[6]
Grb
U modrom štitu nalaze se dvije zlatne koso položene grede. Na jednoj varijanti obiteljskog grba nalazi se iznad štita turnirska kaciga s vizirom i krunom iz koje rastu tri nojeva pera.[7]
Znameniti posjedi
Bilješke
- ↑ Kuzmanić, Mario-Nepo, str. 59.
- ↑ 2,0 2,1 Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 113.
- ↑ 3,0 3,1 Hrvatski biografski leksikon, str. 59.
- ↑ Kuzmanić, Mario-Nepo, str. 57.
- ↑ Kuzmanić, Mario-Nepo, str. 62.
- ↑ Alberti (de Albertis, degli Alberti), Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
- ↑ Granić, Miroslav; Martinović, Denis, Grbovi i rodoslovlja, str. 6.
Literatura
- Granić, Miroslav; Martinović, Denis, Grbovi i rodoslovlja - iz povijesnog arhiva u Zadru, Književni krug, Split, 1997. ISBN 953-163-080-1
- Hrvatski biografski leksikon, LZMK, Zagreb, 1983.
- Kuzmanić, Mario-Nepo, Splitski plemići, prezime i etnos, Split, 1998. ISBN 953-163-106-9
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. I, Pro Lexis, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-01-5
Vanjske poveznice
- Obitelj Alberti 1603.-1927. (hrv.)