Kirgiski jezik: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 21:02

Kirgiski jezik (ISO 639-3: kir), altajski jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori preko 2.800.000 ljudi, većina u Kirgistanu (2.450.000; 1993 UBS); 160.000 u Kini (2000 popis) u Xinjiangu; 1.140 u Turskoj (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u Afganistanu (2000). Danas, ruski i dalje je glavni jezik u glavnim gradovima, kao što su Biškek, a kirgiski i dalje gubi tlo pod nogama, posebno među mlađim generacijama. ^[1]

U Kirgistanu je službeni jezik. Njime se koriste i pripadnici naroda Ichkilik, ali oni im etnički ne pripadaju. Dijalekti su mu sjeverni i južni; Pisma: arapsko, latinica (u Turskoj).

Sa kazaškim [kaz], karakalpačkim [kaa] i nogajskim [nog] čini aralsko-kaspijsku podskupinu^[2].

Pismo

ćirilica	imena na kirgiskom	arapsko pismo^[3]	transliteracija	latinica (1928—1940)	IPA
А а	а	ا	A a	A a	/ɑ/
Б б	бе	ب	B b	B в	/b/, [w], [v]
В в	ве	ۋ	V v	V v	/v/
Г г	ге	گ ع*	G g	G g, Ƣ ƣ	/ɡ/ [ʁ]
Д д	де	د	D d	D d	/d/
Е е	e	ه	E e	E e	/je/, /e/
Ё ё	ё	يو	Yo yo	Yo yo	/jo/
Ж ж	же	ج	J j	Ç ç (Ƶ ƶ 1938-1940)	/dʒ/
З з	зе	ز	Z z	Z z	/z/
И и	и	ى	İ i	I i	/i/
Й й	ий	ي	Y y	J j	/j/
К к	кa	ك ق*	K k	K k, Q q	/k/, [q], [χ]
Л л	эл	ل	L l	L l	/l/
М м	эм	م	M m	M m	/m/
Н н	эн	ن	N n	N n	/n/
Ң ң	ың	ڭ	Ñ ñ	Ŋ ŋ	/ŋ/
О о	о	و	O o	O o	/o/
Ө ө	ө	ۅ	Ö ö	Ɵ ɵ	/ø/
П п	пe	پ	P p	P p	/p/
Р р	эр	ر	R r	R r	/r/
С с	эс	س	S s	S s	/s/
Т т	те	ت	T t	T t	/t/
У у	у	ۇ	U u	U u	/u/
Ү ү	ү	ۉ	Ü ü	Y y	/y/
Ф ф	эф	ف	F f	F f	/f/
Х х	ха	ح	H h	X x (H h 1928-1938)	/χ/ (=/k/)
Ц ц	це	تس	C c	Ts ts	/ʦ/
Ч ч	че	چ	Ç ç	C c	/tʃ/
Ш ш	ша	ش	Ş ş	Ş ş	/ʃ/
Щ щ	ща	-	Şç şç	Şc şc	/ʃtʃ/, /ʃː/
Ъ ъ	ажыратуу белгиси	-	-	-	-
Ы ы	ы	ى	İ i	Ь ь	/ɯ/
Ь ь	ичкертүү белгиси	-	-	-	-
Э э	э	ه	É é	E e	/e/
Ю ю	ю	يۋ	Yu yu	Yu yu	/ju/, /jy/
Я я	я	يا	Ya ya	Ya ya	/ja/, /jɑ/

Primjer

Član 1. Opće deklaracija o pravima čovjeka:

ćirilica	arapske pismo	transliteracija	hrvatski
Бардык адамдар өз беделинде жана укуктарында эркин жана тең укуктуу болуп жаралат. Алардын аң-сезими менен абийири бар жана бири-бирине бир туугандык мамиле кылууга тийиш.	باردىق ادامدار ۅز بەدەلىندە جانا ۇقۇقتارىندا ەركىن جانا تەڭ ۇقۇقتۇۇ بولۇپ جارالات.۔ الاردىن اڭ-سەزىمى مەنەن ابئيىرى بار جانا بئرى-بئرىنە بئر تۇۇعاندىق مامئلە قىلۇۇعا تئيىش.	Bardık adamdar öz bedelinde jana ukuktarında érkin jana teñ ukuktuu bolup jaralat. Alardın añ-sezimi menen abiyiri bar jana biri-birine bir tuugandık mamile kıluuga tiyiş.	Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.

Izvori

↑ "Ferdinand, S. & Komlósi, F. 2016. Vitality of the Kyrgyz Language in Bishkek" (engl.). IJORS 5-2, str.210-226. http://www.academia.edu/27246121/Vitality_of_the_Kyrgyz_language_in_Bishkek Pristupljeno 10. rujna 2016.
↑ Ethnologue (16th)
↑ Kirgiski jezik

Vanjske poveznice

[Ferdinand_and_Komlósi-1] "Ferdinand, S. & Komlósi, F. 2016. Vitality of the Kyrgyz Language in Bishkek" (engl.). IJORS 5-2, str.210-226. http://www.academia.edu/27246121/Vitality_of_the_Kyrgyz_language_in_Bishkek Pristupljeno 10. rujna 2016.

[2] Ethnologue (16th)

[3] Kirgiski jezik

[1]

[2]

[3]

Inačica od 14. rujan 2021. u 11:31 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.128 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 21:02 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.128 edits m bnz
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kirgiski jezik'''-->'''~~Kirgiski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=kir kir]), [[altajski jezici\|altajski]] jezik [[zapadnoturkijski jezici\|zapadnoturkijske]] skupine kojim govori preko 2.800.000 ljudi, većina u [[Kirgistan]]u (2.450.000; 1993 UBS); 160.000 u [[Kina\|Kini]] (2000 popis) u [[Xinjiang]]u; 1.140 u [[Turska\|Turskoj]] (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u [[Afganistan]]u (2000). Danas, ruski i dalje je glavni jezik u glavnim gradovima, kao što su [[Biškek]], a kirgiski i dalje gubi tlo pod nogama, posebno među mlađim generacijama. <ref name="Ferdinand and Komlósi">{{~~cite web~~\|language=eng.\|url=http://www.academia.edu/27246121/Vitality_of_the_Kyrgyz_language_in_Bishkek \|title=Ferdinand, S. & Komlósi, F. 2016. Vitality of the Kyrgyz Language in Bishkek \|publisher=IJORS 5-2, str.210-226 \|date= \|accessdate=10. rujna 2016.}}</ref>		Kirgiski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=kir kir]), [[altajski jezici\|altajski]] jezik [[zapadnoturkijski jezici\|zapadnoturkijske]] skupine kojim govori preko 2.800.000 ljudi, većina u [[Kirgistan]]u (2.450.000; 1993 UBS); 160.000 u [[Kina\|Kini]] (2000 popis) u [[Xinjiang]]u; 1.140 u [[Turska\|Turskoj]] (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u [[Afganistan]]u (2000). Danas, ruski i dalje je glavni jezik u glavnim gradovima, kao što su [[Biškek]], a kirgiski i dalje gubi tlo pod nogama, posebno među mlađim generacijama. <ref name="Ferdinand and Komlósi">{{Citiranje weba\|language=eng.\|url=http://www.academia.edu/27246121/Vitality_of_the_Kyrgyz_language_in_Bishkek \|title=Ferdinand, S. & Komlósi, F. 2016. Vitality of the Kyrgyz Language in Bishkek \|publisher=IJORS 5-2, str.210-226 \|date= \|accessdate=10. rujna 2016.}}</ref>

	U Kirgistanu je službeni jezik. Njime se koriste i pripadnici naroda [[Ichkilik]], ali oni im etnički ne pripadaju. Dijalekti su mu sjeverni i južni; Pisma: arapsko, latinica (u Turskoj).		U Kirgistanu je službeni jezik. Njime se koriste i pripadnici naroda [[Ichkilik]], ali oni im etnički ne pripadaju. Dijalekti su mu sjeverni i južni; Pisma: arapsko, latinica (u Turskoj).