Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,8 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ispendža: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ispendža'''-->'''Ispendža''' (osmanski turski ''ispence'' > latinski ''spensa'', trošak), vrsta [[porez]]a. Spada u [[zemljarina|zemljarine]]. Plaćala ga je kršćanska [[raja]] u Osmanskom Carstvu [[spahija]]ma na zemlju koju su obrađivali. Iznosio je obično 25 [[akča]] po kućanstvu, bez obzira na imovinsko stanje pojedine obitelji. Ispendža je bila viša od istovrsnog poreza koji je plaćala muslimanska raja, [[resm-i čift]]. U Slavoniji se ova zemljarina naziva resm-i kapu ([[pristojba]] na vrata, porta). Pristojba na ''čift'' iznosila je 25 akča. "Porta" je iznosila 40 akča. Porezna nejednakost u korist muslimana a na štetu kršćana bio je razlog [[islamizacija|prelaska]] dijela kršćana na islam.<ref>{{cite web|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27955|title=ispendža|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=12. ožujka 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige
'''Ispendža''' (osmanski turski ''ispence'' > latinski ''spensa'', trošak), vrsta [[porez]]a. Spada u [[zemljarina|zemljarine]]. Plaćala ga je kršćanska [[raja]] u Osmanskom Carstvu [[spahija]]ma na zemlju koju su obrađivali. Iznosio je obično 25 [[akča]] po kućanstvu, bez obzira na imovinsko stanje pojedine obitelji. Ispendža je bila viša od istovrsnog poreza koji je plaćala muslimanska raja, [[resm-i čift]]. U Slavoniji se ova zemljarina naziva resm-i kapu ([[pristojba]] na vrata, porta). Pristojba na ''čift'' iznosila je 25 akča. "Porta" je iznosila 40 akča. Porezna nejednakost u korist muslimana a na štetu kršćana bio je razlog [[islamizacija|prelaska]] dijela kršćana na islam.<ref>{{Citiranje weba|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27955|title=ispendža|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=12. ožujka 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige
   | first=Antun (ur.)
   | first=Antun (ur.)
   | last=Vujić  
   | last=Vujić  

Posljednja izmjena od 9. ožujak 2022. u 08:23

Ispendža (osmanski turski ispence > latinski spensa, trošak), vrsta poreza. Spada u zemljarine. Plaćala ga je kršćanska raja u Osmanskom Carstvu spahijama na zemlju koju su obrađivali. Iznosio je obično 25 akča po kućanstvu, bez obzira na imovinsko stanje pojedine obitelji. Ispendža je bila viša od istovrsnog poreza koji je plaćala muslimanska raja, resm-i čift. U Slavoniji se ova zemljarina naziva resm-i kapu (pristojba na vrata, porta). Pristojba na čift iznosila je 25 akča. "Porta" je iznosila 40 akča. Porezna nejednakost u korist muslimana a na štetu kršćana bio je razlog prelaska dijela kršćana na islam.[1][2]

Izvori

  1. "ispendža". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27955 Pristupljeno 12. ožujka 2018. 
  2. Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
Sadržaj