Toggle menu
243,9 tis.
110
18
641,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kamin: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
 
Redak 15: Redak 15:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://narodni.net/strari-komin-kamin-ognjiste-upotreba-tradicionalna-stara-pomagala-na-kaminu/ ''Hrvatski običaji - Stari komin (kamin, ognjište), upotreba i tradicionalna stara pomagala na kaminu''] Narodni.net
* [http://narodni.net/strari-komin-kamin-ognjiste-upotreba-tradicionalna-stara-pomagala-na-kaminu/ ''Hrvatski običaji - Stari komin (kamin, ognjište), upotreba i tradicionalna stara pomagala na kaminu''] Narodni.net
{{Commonscat|Fireplaces}}
 




[[Kategorija:Kućanski aparati]]
[[Kategorija:Kućanski aparati]]
[[Kategorija:Arhitektonski elementi]]
[[Kategorija:Arhitektonski elementi]]

Posljednja izmjena od 20. studeni 2021. u 07:08

Moderni otvoreni kamin.

Kamin (njem. Kamin, tal. camino, koji dolazi od lat. caminus, i iz grč. ϰάμıνος: peć, srodno s ϰαμάρα: svod) je otvoreno sobno ognjište koje prostoriju grije vatrom, djelomično smješteno u niši u zidu i izravno spojeno s dimnjakom. Podrijetlo vuče od drevnog otvorenog ognjišta u središtu prostorije. Kamin se od 12. stoljeća smješta se uza zid ili u kut prostorije. Čest je u dvoranama srednjovjekovnih burgova (vlastelinski grad ili zamak), a od 14. stoljeća i u kućama imućnijih građana. Izbočeni dio (konzole, arhitrav, natkrov, zid nad kaminom) umjetnički je oblikovan, ovisno o stilskome razdoblju. Najraskošnije dekorirani primjerci sa skulpturama, reljefima i heraldičkim motivima izvedenima u kamenu, mramoru, štuku, inkrustacijama u kovinama, intarzijama i rezbarijama u skupocjenim vrstama drva potječu iz doba renesanse i baroka. [1]

Kamini su najstarije peći za grijanje s otvorenim ložištem. Zagrijavanje prostorije nastaje pretežno zračenjem topline. Stupanj iskoristivosti ovog grijanja jest svega od 10 do 15%, jer se najveći dio topline odvodi s dimnim plinovima kroz dimnjak. Grijanjem kaminom postizava se dobro provjetravanje, ali nedovoljno zagrijavanje prostorije. Kamini se danas rijetko upotrebljavaju, i to samo kao dodatno grijanje, a ponekad radi ukrasa (dekoracije). [2]

Kamin na Jadranu

U jadranskim seoskim kućama otvoreno ognjište ili komin smješteno je uz začelni zid kuhinje. Moglo je biti posve jednostavno, napravljeno od nabijene zemlje i uzdignuto samo 20-tak centimetara od tla, ali i nešto povišenije, s ložišnom pločom od opeka u drvenu okviru, položenom na 50-tak cm visoke drvene noge. Bilo je i ognjišta visokih do 80-tak centimetara, s udubljenjem u prednjoj plohi za odlaganje pepela i ogrjevnoga drva. Ognjište je bilo opskrbljeno polupiramidalnim natkrovljem (napa) kojim se dim s ložišta usmjeravao prema dimnjaku te visećim lancem (komoštre) za prihvat lonaca.

Izvori

  1. kamin, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  2. "Tehnička enciklopedija" (Grijanje), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.

Vanjske poveznice